Anne Descamps, glasnogovonica Olimpijskih igara, stala je u obranu kreativnog direktora ceremonije otvaranja Thomasa Jollya. „Mislim da je Thomas Jolly htio slaviti toleranciju zajednice. Vjerujemo da je ovaj cilj postignut i ako se netko uvrijedio, naravno da nam je jako žao.”
Razlika između različitosti i dekadencije
Ceremonija otvaranja Olimpijskih igara 2024. u Parizu slavila je različitost personificiranu u blještavom sjaju. Šareni kostimi, lepeze od perja, muškarac obojen u plavo s crvenom bradom, drag queens na Posljednjoj večeri i naglasak na uključivosti i jednakosti oblikovali su sliku otvorenja zabave u Parizu. No, postavlja se pitanje je li se tamo zapravo slavila različitost ili oblik dekadencije.
"Što je treći stalež?" Ovo poznato pitanje postavio je francuski svećenik i revolucionar Emmanuel-Joseph Sieyès 1789. godine. Sieyès je time doveo u pitanje društvenu i političku strukturu Francuske, koja je bila podijeljena na tri staleža. Svećenstvo je bilo prvi stalež, plemstvo je činilo drugi stalež, a treći stalež je činio ogromnu većinu stanovništva, uključujući poljoprivrednike, obrtnike i srednju klasu koja je održavala društvo. Obrađivao je polja, proizvodio predmete i plaćao za njih porezi, dok su plemstvo i svećenstvo, koji su plaćali male ili nikakve poreze, živjeli u luksuznom izobilju.
Predstava otvorenja Olimpijade je pokazala bezdan današnjeg društva
Jesu li plemstvo i svećenstvo, sa svom svojom dekadencijom, doista nestali? Ne, dekadencija nije nestala, jednostavno je promijenila oblik. U Parizu ponovno pleše dekadencija, kao da je Kralj Sunce ponovno uskrsnuo. Na ceremoniji otvaranja, Kralj Sunce, obojen u plavo i s riđom bradom, ležao je na raskošno ukrašenom stolu koji je podsjećao na sliku “Posljednja večera” Leonarda da Vincija, a oko njega su divljački plesali vrištavi, dobro uhranjeni, šareni, bogato ukrašeni ljudi. Bila je to slika koja savršeno predstavlja današnji Zapad.
Predstava je pokazala, vjerojatno nenamjerno, potonulost današnjeg društva. Zapadni svijet u kojem danas živimo često pokazuje slične tendencije prema dekadenciji kao i plemstvo prošlih vremena. Novo plemstvo danas se prepušta raskošnim slavljima i luksuzu, dok manje privilegirani snose teret. To je moderna paralela s događajima koji su doveli do Francuske revolucije.
Današnje plemstvo, koje se često sastoji od bogate elite i utjecajne kulturne klase, slavi svoje šarene festivale, slično kao što je to činilo francusko plemstvo. Na modnim revijama, glazbenim festivalima i drugim događanjima ljudi se predstavljaju u blistavoj raznolikosti. Ali tko financira te festivale?
Ceremonija otvaranja Olimpijskih igara 2024. na Seini privukla je brojne gledatelje, također odjevene u šarene i ekstravagantne kostime. Slično drugim paradama u kojima se gledatelji oblače u kričave kostime, ovdje su predstavljeni mnogi odjevni predmeti koji se često proizvode u zemljama s niskim plaćama u nesigurnim uvjetima. Ljudi koji izrađuju odjeću na Zapadu mogu se usporediti s Trećim staležem Francuske revolucije.
Duboka društvena podjela
Uzmimo samo pametne telefone kojima su toliki gledatelji snimali scene sa svečanog otvaranja. Proizvodnja pametnih telefona zahtijeva posebnu zemlju i materijale poput kobalta, koji se često vade u nehumanim uvjetima. U rudnicima, često u afričkim zemljama, muškarci, žene, pa čak i djeca rade pod opasnim i izrabljivačkim uvjetima kako bi izvukli ove vrijedne sirovine. Ovo vađenje resursa podsjeća na dane kada su dragulji i dijamanti pljačkani iz koloniziranih zemalja kako bi krasili krune europskih monarha. Danas se ti moderni dragulji mogu pronaći u elektroničkim uređajima koje svakodnevno koristimo.
Ovaj ciklus izrabljivanja i luksuza pokazuje da dekadencija koja je nekoć bila obilježje plemstva i svećenstva starog svijeta nije nestala. Jednostavno se promijenila u nove oblike i danas se očituje u ekstravagantnim potrošačkim navikama i nekritičkom uživanju u luksuznim dobrima. Ljudi koji u takvim prilikama slave i pokazuju najnovije modne trendove su novi dekadenti. To što slave pojmove poput jednakosti i solidarnosti potpuno je apsurdno, ali to su tada bile svetkovine plemstva i klera.
Međutim, današnja granica između modernog ekvivalenta Trećeg staleža i novih oblika plemstva i svećenstva ne prolazi samo između zemalja, već prolazi i kroz društva samog zapadnog svijeta. U razvijenim zemljama postoji duboka društvena podjela.
Na Olimpijskim igrama različitost se ne mora posebno isticati niti forsirati, jer je ona temelj olimpijske ideje
Sportaši iz cijeloga svijeta, različitih boja kože, religija, kulturnih pozadina i seksualnih orijentacija natječu se jedni protiv drugih. Ovo natjecanje je bit različitosti. U sportovima se natječu ljudi iz različitih sredina i društava. To je prava raznolikost koja se ne mora inscenirati izvana.
Na Olimpijskim igrama računa se samo učinak. Bez obzira koje ste boje, odakle dolazite ili s kim spavate, ako ste najbrži čovjek, onda ste najbrži čovjek. Žena koja skoči najviše je žena koja pobjeđuje. Na izvedbu se ne može politički utjecati. Ne postoje kvote za uspjeh u sportu. Nitko neće reći: “Među deset najbržih trkača mora biti bijelac” ili “Mora biti sportaš određene seksualne orijentacije među osvajačima medalja.” Najbrži trkači su oni koji trče najbolja vremena, bez obzira na njihovo porijeklo ili identitet.
Na Olimpijskim igrama samo sportska izvedba određuje tko će biti najbolji. Nikakve elite ili moćne osobe ne mogu prekriti pravila kako bi nametnule određenu distribuciju boja kože, religija ili drugih karakteristika. Raznolikost ovdje nastaje sasvim prirodno, podržana naporima i vještinama sportaša. To je pošteno natjecanje u kojem se računaju samo individualni talent i trud.
Ne postoji način da se deklarirate kao sportaš samo kroz samodefiniranje ili identifikaciju. Samo oni koji marljivo treniraju i rade mogu postići uspjeh. Ne postoje prečaci niti načini da se zaobiđe proces pukom identifikacijom ili samoizjavom, premda pojedinci i to pokušavaju, deklarirajući se kao žena u sportu. Ne postoji rečenica poput: "Identificiram se kao sportaš."
(Drag queen je muškarac koji prikazuje ženu kroz njezin izgled i ponašanje u umjetničke ili duhovite svrhe.)
Priredila Dunja Gaupp
|