Maske su postale suputnici našeg svakodnevnog života. Moramo ih nositi kad idemo u kupovinu, u autobusima i vlakovima, kod liječnika i u banci. O prednostima i nedostacima obaveze nošenja maske žustro se raspravljalo od početka corona-pandemije. Svjetska zdravstvena organizacija SZO (WHO) u početku je savjetovala ne nositi maske i jasno stavljala do znanja da nošenje maski u javnosti neće imati svrhu.
SZO je kasnije promijenila svoj stav i sada preporučuje nošenje zaštitnih maski. Njemački institut Robert Koch (RKI) također je promijenio svoje mišljenje. Nošenje maski na početku nije savjetovao, ali sada kaže da bi nošenje maske moglo pomoći zadržavanju kapljica tijekom govora. Međutim, Institut Robert Koch podređen je njemačkom Ministarstvu zdravstva i precizira ono što vlada oko kancelarke Angele Merkel smatra ispravnim. Njihove mjere također su vrlo kontroverzne. Pogotovo jer je RKI objavio: „Ako ljudi - čak i bez simptoma - nose masku iz predostrožnosti, to bi moglo spriječiti rizik od prijenosa virusa na druge. Ali to nije znanstveno dokazano."
"Nitko ne voli nositi masku na licu"
Sveučilišni prof. dr. Sucharit Bhakdi, mikrobiolog i epidemiolog infekcije iz Njemačke, koji je napisao uspješnu knjigu "Lažni alarm Corona?" (Verlag Goldegg) u suradnji s Dr. Karina Reiss, zapanjen je koliko ljudi u susjednoj nam zemlji vjeruju u masku.
“Niti jedna (normalna) osoba ne voli nositi masku ispred lica. Ali kroz medijsko pranje mozga, oni to i dalje čine. Što kažu građani na ulici kad ih pitaju o zahtjevu za maskom: 'Ako je to obavezno i svi sudjeluju, onda to ima smisla.' Pa ako bi bilo obavezno da svi nose crveni kartonski nos, i svi bi sudjelovati - bi li to također imalo smisla? Alarmantno je što se u ovoj zemlji ništa ne dovodi u pitanje. Naprotiv, umjesto edukacije stanovništva, politika i mediji šire paniku. Objavljuje se jedno upozorenje za drugim. Oni koji ukazuju na činjenice - koje jasno pokazuju da imamo posla s patogenom sličnim gripi koji neće istrijebiti čovječanstvo - izloženi su klevetanju s nevjerojatnom odlučnošću."
Još je 16. američki predsjednik Abraham Lincoln (živio je od 1809. do 1865.) znao: "Lakše je vjerovati u laž koju čujete tisuću puta, nego u istinu koju čujete samo jednom."
Američka televizija lagala je sa slikama iz Italije
Čini se da je u doba corona panike sve dopušteno. Američki medijski kanal CBS, međutim, bio je raskrinkan kada su slike iz Italije, zemlje s brojnim smrtnim slučajevima od korone, trebale biti prodane kao strašne vijesti iz New Yorka. Engleski profesor John Oxford, jedan od vodećih svjetskih virologa, rekao je o corona krizi: „Osobno bih rekao da je najbolji savjet provoditi manje vremena na televizijskim vijestima, one su senzacionalne, ali ne čine dobro. Osobno ovu zarazu covidom vidim kao neku ozbiljnu zimsku epidemiju gripe. Patimo od medijske epidemije".
Kako broj zaraženih ljudi ponovno raste, vlade pokušavaju ponoviti ono što su radile prije. Uz sve veće sankcije i kazne za prekršaje. I opet se čini da prelaze granicu, kao što pokazuje švicarska studija za kanton Ženevu. Iz nje proizlazi da je rizik od smrti u slučaju infekcije starijih od 65 godina 5,6 posto, za 50 do 64 godine 0,14 posto, a za 20 do 49 godina tek 0,0092 posto, tj. 9,2 osobe na 100 000 zaraženih. Usporedbe pomažu u prepoznavanju rizika. U prosjeku od deset godina u švicarskom cestovnom prometu umrlo je 3,2 osobe na 100 000 stanovnika. 1990. umrlo je 13,9, a danas u američkom prometu ima 12,4 smrti na 100'000 ljudi.
Profesor Bhakdi uvjeren je: "Naravno da ćemo ponovno pronaći SARS-CoV-2 u tekućoj sezoni corone - ako je budemo tražili. A i ovdje važi, što više tražimo, to ćemo više naći. Ali to uopće nije važno. Nema razloga za histeriju. Ali ima razloga za kritičko preispitivanje maski. Budući da su virusi korone veliki 160 nanometara (0,16 mikrometara), veličina "pora" u jednostavnim pamučnim maskama iznosi 0,3 mikrometra. One letite kroz uobičajene maske ili navlake za usta i nos od tkanine kao kroz otvoren prozor."
Argument da maska može spriječiti prijenos kroz aerosole, tj. jezgre kapljica, također nije točno. „Budući da postoje dokazi da aerosoli ne igraju nikakvu ulogu u prijenosu bolesti. Sama činjenica da se SARS-CoV-2 može naći u kapljicama aerosola ne znači da je doza dovoljna da izazove bolest."
Preporučuje se redovito provjetravanje učionica kako bi se smanjio broj upravo ovih aerosolnih kapljica. Barem jedna razumna mjera koja bi bila korisna i na drugim područjima. Na primjer, u domovima za starije osobe ili općenito za starije ljude, jer ako dulje vrijeme pate od pomanjkanja kretanja, povećava se rizik smrti od tromboze. Uspjelo je to u Švedskoj. Dok smo u ovoj zemlji bili zatvoreni, epidemiolog Johan Giesecke savjetovao je svojim sunarodnjacima da što češće izlaze na svježi zrak i kreću se.
Zaštita za usta i nos - lepršava krpa
To bi također moglo biti korisno u ovoj zemlji, pogotovo jer će se zaraze gripom povećavati u zimskim mjesecima, jer smo češće u svoja četiri zida. Tko se šeće, to možete raditi bez maske. Martin Haditsch, specijalist za higijenu i zarazne bolesti, zna zašto. On je voditelj putničke medicine u Leondingu (Gornja Austrija). „Ono što se trenutno koristi kao zaštita za usta i nos lepršava je krpa. Ne mogu zamisliti da ima neki značajniji zaštitni učinak. Učinkovite su samo maske FFP2 i FFP3 ”, kaže liječnik.
Maske od plavog papira koje mnogi nose na licu neučinkovite su i proizvode se u zemljama s niskim plaćama, poput Kine ili Indije. Neki od njih proizvode se u nehigijenskim uvjetima.
Jedan koji poput Haditscha kritički analizira nošenje maski je Dr. Christian Fiala. Šezdesetogodišnjak je voditelj ambulante Gynmed u Beču.
Gospodin Dr. Fiala, što mislite o nošenju zaštitne maske?
- Maska ima smisla u operacijskoj dvorani, ali ne i u svakodnevnom životu. Tijekom rada maska nije namijenjena zaštiti od virusa, već kao zaštita otvorene rane. Govorom i disanjem mogu kapljice ili bakterije doći u ranu. Maska se stavlja labavo i otvorena je sa strane. Ali sada se maska koristi u sasvim drugom kontekstu, naime u svakodnevnom životu. U svakodnevnom životu maska se pokazala neučinkovitom i potencijalno rizičnom.
Kako možete biti tako siguran u to?
- Studije jasno pokazuju da nošenje maski nije učinkovito u zaštiti od virusa, ali može imati negativne zdravstvene posljedice. Postoji studija Sveučilišta u Münchenu. Testirano je postoji li povećanje CO2, tj. ugljičnog dioksida, u krvi kada se nosi maska.
Koji je bio rezultat?
-
Ispitane su dvije komercijalno dostupne maske koje se koriste u bolnici. Rezultat je pokazao da je nakon samo nekoliko minuta značajan udio CO2 bio u krvi. Tijekom testa sudionici su mirovali, tj. nisu se kretali. Mora se pretpostaviti da će se udio CO2 i dalje povećavati kad se ljudi kreću u svakodnevnom životu.
Što CO2 čini u tijelu?
-
Čovjek izdiše ugljični dioksid, maska to sprječava. Umjesto vitalnog kisika, ponovno udišemo više ugljičnog dioksida. Između ostalog, CO2 dovodi do pospanosti, glavobolje i nedostatka koncentracije. Trudnice su teško pogođene.
Na koji način?
-
Fetus ispušta CO2 u krv trudnice. Ali to djeluje samo ako je razina CO2 u krvi žene niska. Međutim, s maskom je ona povećana i fetus više ne može nesmetano ispuštati CO2. Slična je situacija i u stvarnom životu. Neke žene imaju poteškoće s disanjem tijekom trudnoće. To dovodi do povećanja ugljičnog dioksida u krvi. Brojne studije pokazale su da su djeca tih žena često zaostala u razvoju. To znači da postoji rizik da cijela generacija djece bude izložena riziku zbog nošenja maske.
Mnogi ljudi nose maske od plavog papira. Mogu li ovu masku koristiti više puta?
-
Na temelju dostupnih studija, nema razloga za nošenje maske u svakodnevnom životu. Ali ako to ipak učinite, svaki put biste iz higijenskih razloga trebali staviti novu masku. Virusi, bakterije i gljivice obično se izdahnu. S maskom se ovi patogeni sakupljaju u toplom, vlažnom okruženju ispred usta. To su idealni uvjeti za njihov uzgoj.
Moram li koristiti novu masku čak i ako samo nakratko odem u supermarket?
-
Da, iako sa znanstvenog gledišta nema razloga za nošenje maske u supermarketu. Tamo ne postoji povećani rizik od infekcije, pa stoga nikada tamo nije bila povećana zaraza.
Mogu li se papirnate maske dezinficirati?
-
Ni pod kojim uvjetima. Dezinficijensi su uglavnom na bazi alkohola i ne smiju se udisati. Ta su sredstva namijenjena ciljanoj dezinfekciji i moraju ostati na koži u tekućem stanju, primjerice na rukama, jednu minutu. To gotovo nitko ne radi. Stalna uporaba dezinficijensa štetna je za kožu.
Što je s maskama od platna? Ubijaju li se virusi pranjem na 90 stupnjeva?
-
Da, virusi to ne preživljavaju jer se tijekom pranja dodatno razrijede. Tu je i deterdžent. "Štitovi za lice" nisu nimalo učinkoviti kao zaštita od virusa. Već na prvi pogled se vidi da zrak koji udišemo i time sve patogene izdišemo pored zaštite za lice. Međutim, oni su možda manje štetni za zdravlje korisnika, jer disanje nije jako spriječeno i nema nakupljanja bakterija i virusa.
Moraju li svi nositi masku? (u Austriji)
-
Zakon jasno kaže da su ljudi izuzeti od zahtjeva za maskom ako postoji zdravstveni razlog. To kaže stavak 11., stavak 3. Covid Acta. Prema zakonu, to ne mora nužno biti potvrđeno liječničkom potvrdom, već "vjerodostojno". Ali samo policiji. Neki prodavač nema pravo tražiti zdrastveni razlog niti zatražiti potvrdu. U takvim je situacijama dovoljno istaknuti da prema zakonu Covid imate medicinsku iznimku od zahtjeva za maskom. Tim se ljudima ne smije odbiti usluga, jer to predstavlja diskriminaciju i kazneno djelo.
widlak, Die ganze WOCHE, at
|
