Sažeto i kratko, povijest masonskog pokreta u Hrvatskoj počinje istovremeno s bitno poznatijim i priznatijim međunarodnim masonskom pokretom koji uglavnom nakon i nadahnut prosvjetiteljskim načelima javno postaje prepoznat sredinom 18. stoljeća.
Doba je to kada Josip II. Habsburgovac u slobodnim zidarima vidi saveznike u provođenju prosvjetiteljskih reformi, pa tako prva osnovana loža postaje Ratno prijateljstvo” ( L’Amitié de Guerre) i utemeljena je u Glini 1759. godine. Ubrzo se lože osnivaju u Varaždinu, Križevcima, Zagrebu, Karlovcu, Otočcu i Osijeku. Danas se kolokvijalno zovu prvom generacijom loža slobodnih zidara u Hrvatskoj. Najpoznatija među njima ipak je, prvenstveno zbog i danas vidljivih tragova u prostoru, najpoznatija “Prudentia”, čiji su se prostori nalazili u Zgrebu, na današnjoj adresi Vlaška 5.
Ubrzo nakon osnivanja prvih loža pojavljuje se ideja da se postojeće lože udruže u samostalno tijelo, neovisno o drugim velikim ložama svoj početak bilježi na generalnoj skupštini u Brezovici 1775. godine. Te su godine hrvatske lože proglasile neovisnost od ugarskih tako što su utemeljile veliku ložu Hrvatske. Osim masonskih loža koje su sada djelovale na području današnje republike Hrvatske, u Veliku ložu Hrvatske tako ulaze i ugarske lože, te one s područja današnje Slovenije, Mađarske te područja Transilvanije.
Među pravilima Velike lože Hrvatske ističu se obveze prema Bogu, domovini i bližnjima. Aktivno sudjelovanje masona u društvenom životu bilo je usmjereno na poboljšanje života pojedinaca i društva razvijanjem svijesti o potrebnim promjenama. Smjernice djelovanja obrazlažu se članovima različitih zanimanja, pa je tako dužnost vojnika- -dobrovoljca čuvanje domovine; državnih namještenika, unaprjeđenje seljaštva, poljoprivrede, stočarstva, povećanje radne snage; odvjetnici i novinari trebaju ocijeniti valjanost nacionalnog ustava i potrebe za njegovim mijenjanjem.
U svrhu upoznavanja s tekućim problemima, i na drugim područjima morala su se održavati i predavanja o različitim pitanjima. Posebna je pozornost bila usmjerena na ideju ravnopravnosti među ljudima te se ističe da moć i bogatstvo manjine dovode do siromaštva i podčinjenosti ostalih, pa se članovi pozivaju na pomaganje potrebitih.
U više članaka, portal Blaga & misterije temeljem javno dostupnih spisa, razgovora sa relevantnim sugovornicima poput povjesničara, kritičara i spisatelja.
U moru podataka i knjiga koje su napisane na temu Masonstva u Hrvatskoj se nalazi među rijetkim temama za koje uglavnom postoji za i protiv literatura gdje se susreću dva tretmana. Jedan koji o njima piše pozitivno, a drugi negativno. Upravo iz tog razloga, povijest nas ući a praksa podučava kako je istražujući tajnovitu povijest masonskog pokreta u Hrvatskoj teško doći do relevantnih izvora budući da je povijest takvog pokreta često okružena silnicama utjecaja koji prelaze granice povijesnog istraživanja. Ipak, jedino takvi dokumenti predstavljaju stvarni trag povijesti masonskog pokreta koji je u zadnja tri stoljeća postao sastavni, no manje vidljiv dio društvene biti današnje hrvatske zbilje.
blagamisterije.com
|
