Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

ZA┼áTO RE┼ŻITE NA ME, PARTIJSKA PROFESORICE KASAPOVI─ć? ┬á ┬á (20.04.2018.)

Nedavno je pozornost javnosti privukla vijest koju su objavile beogradske Ve─Źernje novosti.

'Hrvatska ┼żeli po svaku cijenu iz Srbije izvu─çi dokumentaciju o zlodjelima usta┼ía i NDH tijekom Drugog svjetskog rata', doznajemo tako iz srpskih medija, a 'rije─Ź je o klju─Źnim dokumentima o usta┼íkim logorima i zlo─Źinima koje su ─Źinili pripadnici usta┼íkih postrojbi, te o diplomatskoj aktivnost tada┼ínjeg Zagreba, funkcioniranju policije, domobrana, dr┼żavnih institucija i lokalnih samouprava'.

'Hrvatska ve─ç dulje vrijeme posredstvom Povjerenstva za sukcesiju poku┼íava do─çi do ovog povijesnog blaga, originalne dokumentacije koja dokazuje i dodatno osvjetljava zlo─Źine NDH', navodi dalje ista tiskovina istaknuv┼íi i da je 'namjera Zagreba jasna' - dolaskom u posjed tih dokumenata i filmova 'zarobiti istinu'. Me─Ĺu 'spornim' gradivom, nalaze se i filmovi iz razdoblja NDH u svezi s kojima srpska strana poru─Źuje da ih vratiti ne ─çe 'jer su oni za┼íti─çeno kulturno dobro va┼żno za Srbe i Srbiju', uz pitanje: 'Uostalom, za┼íto bi filmovi o Jasenovcu bili vi┼íe hrvatski nego srpski?' Argument da ono ┼íto je va┼żno za Srbe treba biti pohranjeno u Beogradu, valjan je otprilike koliko onaj o svakome komadi─çu zemlje na koji je kro─Źila srpska noga kao ÔÇô srpskome.

No, najva┼żniji dio teksta odnosi se na 'zarobljavanje istine', a upravo je istina ona koja se ve─ç gotovo osam desetlje─ça poku┼íava osloboditi okova komunisti─Źke represije i ─Źetni─Źke propagande. Veliki dio te istine povezan je upravo s razdobljem Drugoga svjetskog rata i neposrednoga pora─ça, uklju─Źuju─çi logor Jasenovac o kojemu ─Źlanovi na┼íe udruge i njihovi suradnici redovito pi┼íu.

Koliko je vjerodostojna srpska 'istina', pokazuje slu─Źaj 4-godi┼ínje djevoj─Źice Darinke Matkovi─ç koja je u velja─Źi 1944. te┼íko ranjena u ku─çi svojih roditelja nedaleko Vrgorca i to u trenutku kada su njezinu rodnu ku─çu spaljivali Nijemci, a jedan je njema─Źki vojnik zbog nespretnoga rukovanja oru┼żjem ispalio metak u nesretnu i tada ve─ç te┼íko bolesnu djevoj─Źicu koja je le┼żala u krevetu. Darinku Matkovi─ç iz zapaljene je ku─çe na rukama iznijela njezina majka Matija koja ju je odnijela u nekoliko kilometara udaljeni Vrgorac gdje joj je re─Źeno da lije─Źnika ondje nema i da treba i─çi u Ljubu┼íki. Matija Matkovi─ç, ro─Ĺena ┼Żidi─ç, hodala je s polumrtvom djevoj─Źicom u naru─Źju satima, no unato─Ź njezinim naporima, k─çerka joj je izdahnula na rukama u Humcu nedaleko Ljubu┼íkoga gdje joj je majka vlastitim rukama iskopala grob. Darinka Matkovi─ç nalazi se na popisu navodnih jasenova─Źkih ┼żrtava prosrpskog instituta Jasenovac Research Institute u New Yorku.


O vjerodostojnosti antifa┼íisti─Źke 'istine' svjedo─Źi slu─Źaj Stanka Nicka, sveu─Źili┼ínoga profesora i diplomata, koji je u stvarnosti umro 2010., a u fatamorgani JUSP Jasenovac dogodilo se to ipak 1941. i to ba┼í u Jasenovcu, o ─Źemu su pisali Nikola Bani─ç i M. Koi─ç. Ovakvih je slu─Źajeva na tisu─çe pa stoga ne mo┼że biti rije─Ź o slu─Źajnosti, pogre┼íki ili nemaru. Rije─Ź je o (zlo)namjeri, smi┼íljenome planu kojim se imenima tisu─ça ljudi koji zaslu┼żuju istinu o svome ┼żivotu i smrti manipulira u politi─Źko-propagandne svrhe u medijima, politi─Źkom ┼żivotu, ali i u znanosti.


(Zlo)namjera u znanosti zasigurno je naj┼żalosnija kategorija ovakve manipulacije, jer ako postoji podru─Źje ljudskoga djelovanja u kojemu su upravo razum i logika alfa i omega svega, to je upravo znanost. Ovo je naro─Źito va┼żno u povijesti koja se opisuje kao 'u─Źiteljica ┼żivota' jer, ako ne poznajemo svoju pro┼ílost, ne mo┼żemo razumjeti svoju sada┼ínjost, a samim tim niti graditi druk─Źiju budu─çnost. Stoga je upravo povijest najpodlo┼żnija manipulacijama (zlo)namjernika svih vrsta kojima Tacitovo na─Źelo 'sine ira et studio' (bez srd┼żbe i pristranosti) ne zna─Źi apsolutno ni┼íta, kao ni tisu─çe dokaza (pisanih i materijalnih) koji se suprotstavljaju njihovoj ina─Źici 'istine'. Istina tako biva doista zarobljena, a njezinom osloba─Ĺanju (zlo)namjernici se odupiru svim na─Źinima, od novih mitova do diskvalifikacije 'protivnika', 'baba roga', revizionista, odnosno svih onih koji na bilo koji na─Źin potpoma┼żu osloba─Ĺanje istine.


Znameniti ameri─Źki povjesni─Źar James M. McPherson, ina─Źe profesor emeritus na Sveu─Źili┼ítu Princeton, dobitnik Pulitzerove nagrade 1989. godine, te ─Źlan uredni┼ítva Britanske enciklopedije, istaknuo je sljede─çe: 'Revizionizam je ┼żivotna snaga povijesne znanosti. Povijest je kontinuirani dijalog izme─Ĺu sada┼ínjosti i pro┼ílosti. Interpretacije pro┼ílosti podlije┼żu promjenama u skladu s novim dokazima... Beskrajna potraga povjesni─Źara za razumijevanjem pro┼ílosti, odnosno revizionizam, jest ono ┼íto povijest ─Źini vitalnom i svrhovitom. Bez povjesni─Źara revizionista koji se bave istra┼żivanjem novih izvora i postavljaju nova pitanja, ostali bismo zato─Źeni u zamkama stereotipa.' ┼átovi┼íe, na najuglednijim svjetskim sveu─Źili┼ítima revizija znanosti je, uz teze kojima se dokazuju neke nove teorije, klju─Źni dio svakoga istra┼żiva─Źkog procesa, uklju─Źuju─çi i uspje┼íno obranjene doktorske disertacije iz svih znanstvenih disciplina.


U listopadu 2015. zapo─Źela sam doktorski studij na Odsjeku za politi─Źke znanosti i me─Ĺunarodne studije na Sveu─Źili┼ítu Warwick. U drugome tjednu te akademske godine odr┼żan je prvi seminar s novim doktorandima. Profesor Ben Clift podijelio nam je radne materijale u kojima je bilo navedeno ┼íto se to─Źno o─Źekuje od svakoga doktorskog kandidata za obranu jednog poglavlja disertacije na prvoj godini studija. Na┼í prvi zadatak toga dana bio je identificirati u koju kategoriju istra┼żivanja ulazi na┼í projekt: postavljanje nove teze, revizija postoje─çih teza i spoznaja ili ne┼íto tre─çe. Dr. Clift tada je istaknuo te┼żinu doktorskih projekata na tako uglednom sveu─Źili┼ítu i upozorio na probleme s kojima se susre─çu oni studenti koji prerano poku┼íavaju u─çi u vode novih teorija. Naveo je da su rijetki oni kojima po─Ĺe za rukom obraniti takve disertacije uz napomenu da je ve─çina doktorata u zemljama engleskoga govornog podru─Źja ÔÇô revizionisti─Źka. Nakon toga svaki student op┼íirno je govorio o svojoj budu─çoj disertaciji i obja┼ínjavao na koji ─çe na─Źin ona biti revizionisti─Źka.


Tako─Ĺer, osnovna ideja na kojoj po─Źiva svaki research proposal, odnosno prijedlog doktorskoga istra┼żivanja prilikom prijave na ovakva sveu─Źili┼íta je - fill the gaps. U prijevodu to zna─Źi da su studenti du┼żni prou─Źiti postoje─çu literaturu, dakle dotada┼ínje spoznaje, identificirati nedostatke i probleme, te se u svome istra┼żivanju fokusirati upravo na takve 'rupe'. U praksi to zna─Źi da je svaki student du┼żan svojim radom i novim dokazima upotpuniti dotada┼ínje znanje, odnosno izvr┼íiti reviziju. Nije li upravo to ono o ─Źemu je govorio James M. McPherson? Osim toga, brojni sveu─Źili┼íni profesori i znanstvenici svjetskoga glasa na svojim web stranicama i stranicama institucija u kojima su zaposleni isti─Źu da su njihovi projekti ÔÇô revizionisti─Źki. Me─Ĺu njima je bio i profesor na istome odsjeku koji je upravo zbog svoga revizionizma u┼íao u u┼żi izbor za moga drugog mentora.


Na sveu─Źili┼ítima me─Ĺunarodnog ugleda ovo su uobi─Źajene stvari, a svaki radni dan je - revizija. Upravo se u tome krije razlog vrlo visoke rangiranosti takvih sveu─Źili┼íta. Svojim znanjem njihovi znanstvenici, dakle profesori i studenti, mijenjaju svijet u kojemu ┼żive. No upravo se u tome tako─Ĺer krije razlog odupiranja reviziji u Hrvatskoj u kojoj su brojne one snage koji svijet u kojemu ┼żivimo ne ┼żele mijenjati. Time, kako je naveo McPherson, ostajemo 'zato─Źeni u zamkama stereotipa'. Bez postavljanja novih pitanja nema napretka, a napredak Hrvatskoj mo┼że ┼żeljeti samo onaj koji ju jako voli. Te┼íko je povjerovati da u tu kategoriju ulaze oni 'znanstvenici' koji slu─Źajno ili namjerno jednu pozitivnu znanstvenu karakteristiku stavljaju u, po svemu sude─çi, negativan kontekst impliciraju─çi ne┼íto sasvim drugo ÔÇô negacionizam.

Radi lak┼íeg razumijevanja ovih pojmova, pojasnit ─çu da se negacionizam odnosi na namjerno i znanstveno neutemeljeno negiranje pojedinih povijesnih doga─Ĺaja, odnosno povijesne istine. S druge strane, revizionizam je, kako sam prethodno objasnila, neodvojiv dio znanosti. Stoga je svaki ko─Źni─Źar revizije, utemeljene na znanstvenim dokazima, ujedno onaj koji ─Źitavo jedno dru┼ítvo te┼żi zacementirati u proizvoljnoj ina─Źici iskrivljene povijesti, naj─Źe┼í─çe izmanipuliranoj od strane politi─Źkih stranaka, ideologija ili re┼żima, odnosno u svojoj biti negator.

Osim ve─ç svenazo─Źnoga Ive Goldsteina i nekih drugih povjesni─Źara koji vi┼íe vremena provode u medijima, nego u arhivima, juri┼ínicima na revizionizam, ┼żilu kucavicu svih znanstvenih grana, pridru┼żila se ni─Źim izazvana profesorica Fakulteta politi─Źkih znanosti Mirjana Kasapovi─ç, koautorica 'bestselera' iz 1982. objavljenog pod naslovom 'Omladina u delegatskom sistemu' i onog drugog iz 1989. objavljenog pod naslovom 'Interesi i ideje u SKJ'. Po─Źetkom 90-ih uva┼żena g─Ĺa. Kasapovi─ç izvr┼íila je reviziju vlastitoga znanstvenog djelovanja pa se tako iz autorice o SKOJ-u i Partiji prometnula u stru─Źnjakinju za izborne sustave i demokraciju. Bio je to svakako veliki zaokret uzmemo li u obzir da Partija s demokracijom nema ni┼íta zajedni─Źko.

Profesorica Kasapovi─ç objavila je 1996. knjigu pod naslovom 'Demokratska tranzicija i politi─Źke stranke', no sude─çi prema njezinu posljednjem znanstvenom radu, sama bit demokratske tranzicije promaknula joj je. Tako je g─Ĺa Kasapovi─ç u ─Źlanku koji je pod naslovom 'Genocid u NDH: Umanjivanje, banaliziranje i poricanje zlo─Źina', objavljenome u Politi─Źkoj misli u o┼żujku ove godine, zagazila u njoj slabo poznato podru─Źje povijesne znanosti o kojoj doti─Źna nikada nije pisala niti, koliko je poznato, istra┼żivala. ┼átovi┼íe, ve─ç u sa┼żetku teksta autorica se osvr─çe na povjesni─Źare revizioniste koji, kako ona navodi, 'poku┼íavaju─çi dekonstruirati 'jasenova─Źki mit', (...) zapravo nastoje dekonstruirati 'mit o genocidu' u NDH, a time potpuno ili djelomice rehabilitirati NDH. Nejasno je ┼íto autorica smatra kada govori o rehabilitaciji jer, pravno gledaju─çi, rehabilitacija je pravni postupak popravljanja ┼ítete nanesene neopravdano osu─Ĺenoj ili neosnovano uhi─çenoj osobi. U ovoj definiciji o jednoj dr┼żavi, odnosno kolektivnoj krivnji, nema ni rije─Źi, no autorici ovo ne ─çu uzeti za zlo, jer nije ni pravnica ni povjesni─Źarka.


Iz nekoga, samo njoj poznatoga razloga, Kasapovi─ç nije odoljela pozabaviti se mojom malenkosti, pa tako ve─ç na drugoj stranici svoga teksta navodi: 'Ambiciju da se utje─Źe na promjenu dominantnoga znanstvenog i slu┼żbenoga politi─Źkog narativa o NDH u Republici Hrvatskoj najotvorenije je izrazila Blanka Matkovi─ç, predsjednica Hrvatske dru┼żbe povjesni─Źara 'Dr. Rudolf HorvatÔÇŁ, najavljuju─çi 'znanstvenu revoluciju Oluja 2', koja ─çe te narative razbiti (Hrvatski list, 12. sije─Źnja 2017, str. 38-49).'

Zahvaljujem uva┼żenoj 'profesorici' ┼íto mi je ovako javno prika─Źila tako veliku i odgovornu ulogu uz jednu opasku va┼żnu za svakog znanstvenika koji funkcionira 'bez srd┼żbe i pristranosti'. ┼átovana 'profesorica' pogre┼íno citira (da ne spominjem da ─Źak i naziv tiskovine pogre┼íno navodi), a recenzenti ju na to nisu upozorili, iako je intervju na koji se poziva u cijelosti dostupan na web stranici na┼íe udruge. Tako u tom intervjuu navodim sljede─çe: '─îinjenica je da Domovinski rat u Hrvatskoj nikada doista nije zavr┼íen. Oluja je bila vojna pobjeda, no ostalo je previ┼íe nerije┼íenih pitanja da bismo mogli govoriti o stabilnome i trajnome miru. Zbog toga smo na┼íu znanstvenu ofenzivu nazvali Oluja 2.' Vidi li itko osim uva┼żene stru─Źnjakinje za Partiju rije─Ź 'revolucija'? Ustvari, u ─Źitavome podu┼żem intervjuu ta rije─Ź se spominje ravno ÔÇô nula puta. Pogledajmo zna─Źenje obiju rije─Źi onako kako se ono definira u pojedinim izvorima: Revolucija (lat. revolutio, 'preokret') temeljita je promjena mo─çi ili organizacijskih struktura koja se doga─Ĺa u vrlo kratkome razdoblju. Ofenziva je op─çi napad, odnosno ┼íiri strategijski pothvat na boji┼ínici radi potiskivanja neprijatelja.


U povijesti revolucije vrlo su ─Źesti bili nasilni doga─Ĺaji s osnovnim ciljem promjene re┼żima, dakle mo─çi. Nasilna osoba nisam, kriminalni dosje nemam, politi─Źki prevrati i politika op─çenito nisu moj fah, nisam ─Źlanica niti jedne politi─Źke stranke niti neke neakademske, odnosno neznanstvene organizacije, ve─ç dugi niz godina ┼żivim izvan Hrvatske i ne glasujem na izborima. Te┼íko je o─Źekivati da ja mogu promijeniti bilo ┼íto, pa tako i odnos politi─Źkih snaga u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji, kako to implicira draga 'profesorica'. Ofenziva je neka druga pri─Źa, jer moj protivnik je la┼ż Partije i svih partija koje nam serviraju 'istine' skrojene na tajnovitim kru┼żocima partijskih ─çelija o kojima je neko─ç 'bestselere' pisala uva┼żena 'profesorica' koja sada iz prvoga reda gleda filmsku predstavu pod naslovom '┼áiri strategijski poduhvat na frontu radi potiskivanja partijskih la┼żi i manipulacija'. Koristi li se Kasapovi─ç rije─Źju 'revolucija' namjerno ili je rije─Ź o propustu, relativno je nebitno. Ono ┼íto jest bitno je da to jedna sveu─Źili┼ína profesorica pogre┼íno citira osobu koju proziva u vlastitome tekstu pa se postavlja pitanje kakvom ocjenom ocjenjuje studente koji jednako postupaju na njezinim ispitima. U doba moga studiranja na Fakultetu politi─Źkih znanosti, Kasapovi─ç je slovila kao veoma stroga profesorica pa stoga za─Źu─Ĺuje ovako velik propust takve stru─Źnjakinje.


Osim toga, na istoj stranici svoga uratka, doti─Źna navodi moju malenkost u skupini autora koji navodno pi┼íu revizionisti─Źku literaturu o genocidu u NDH. Neobi─Źna je to postavka uzev┼íi u obzir da se Kasapovi─ç ustvari poziva na moj znanstveni rad o poslijeratnome logoru Jasenovac. U kojoj je dr┼żavi postojao poslijeratni logor Jasenovac, odnosno, kako ga sudski spisi iz 1946. nazivaju, Zavod za prisilni rad Jasenovac? U NDH? Povjesni─Źar bi naravno znao da je zadnje postojanje NDH zabilje┼żeno u svibnju 1945., no Kasapovi─ç nije povjesni─Źar. Promaknulo joj, dodu┼íe, nije da je Slavko Goldstein objavio pamflet kao odgovor na moj i neke druge radove, no uva┼żenoj 'profesorici' koja suprotno dobroj akademskoj praksi na Zapadu nije identificirala 'rupe' u vlastitim spoznajama, promaknulo je to da je Slavko Goldstein raskrinkan do kosti u op┼íirnome odgovoru koji smo mu javno uputili Stipo Pili─ç i ja u travnju 2016. i nakon kojega je doti─Źni ostao bez teksta. Ni zuc!


Kasapovi─ç dalje isti─Źe da je 'istra┼żivanje genocida u politi─Źkoj znanosti dugo bilo zapostavljeno', no uskra─çuje nam vlastiti odgovor na pitanje za┼íto je to bilo tako. Za┼íto su njoj, kao mladoj stru─Źnjakinji, 80-ih godina bili va┼żniji SKOJ i Partija od stradavanja milijuna ljudi pod raznim totalitarnim re┼żimima, pa tako i onim jugoslavenskim? Ako je istra┼żivanje genocida u politi─Źkoj znanosti bilo zapostavljeno, tada je jasno da odgovornost snose znanstvenici iz podru─Źja politi─Źkih znanosti, me─Ĺu kojima je i ona sama.


'Genocid je najkriminalniji na─Źin uklanjanja rasnih, etni─Źkih, nacionalnih, vjerskih i ostalih razlika i podjela u dru┼ítvu', navodi dalje Kasapovi─ç pozivaju─çi se na druge autore, no izostavljaju─çi navesti da je upravo Partija bila ta koja je prili─Źno uspje┼íno brisala 'podjele' u dru┼ítvu, pa je tako po kratkome postupku likvidirala na tisu─çe onih koji su bili malo bogatiji, malo uspje┼íniji, malo pametniji, malo obrazovaniji, malo vi┼íi ili malo ni┼żi, malo hrvatskiji ili, jednostavno, malo pobo┼żniji, te op─çenito malo manje odani.


'Masovni zlo─Źini bili su predprogramirani u usta┼íkome pokretu, a nisu 'izmi┼íljeni' tek nakon ┼íto se usta┼íka dr┼żava suo─Źila s otporom i pobunom', zaklju─Źuje Kasapovi─ç. U daljnjem dijelu svoga uratka autorica se u vi┼íe navrata poziva na povjesni─Źara Alexandra Korba, no ne i u dijelu u kojemu 'dokazuje' genocid. Zanimljiv je to pristup uzev┼íi u obzir ─Źinjenicu da je spomenuti povjesni─Źar pisao upravo o 'genocidu' u NDH i to upravo u jednome njegovu radu ─Źijim se dijelovima selektivno koristi Kasapovi─ç. Tako Korb u svome tekstu koji je pod naslovom 'Understanding Ustasha violenceÔÇÖ, objavljen u Journal of Genocide Research 2010. godine, isti─Źe kako nema dokaza da je usta┼íki re┼żim razradio plan uni┼ítenja svojih neistomi┼íljenika, te da su Sile Osovine igrale zna─Źajnu ulogu u oblikovanju politike re┼żima NDH, koja je bila radikalizirana zbog njema─Źke nazo─Źnosti. Osim toga, na postupke usta┼íkoga re┼żima utjecali su drugi doga─Ĺaji, poput nasilja partizanskih i ─Źetni─Źkih postrojba, kao i ─Źinjenica da su nezavisnost nacije ugro┼żavali unutarnji i vanjski ─Źimbenici, nedostatak hrane i drugi. Stoga Korb zaklju─Źuje da 'analiza usta┼íkoga nasilja zahtijeva utvr─Ĺivanje jesu li pojedini slu─Źajevi nasilja bili povezani s op─çom kampanjom masovnoga ubojstva ili su se dogodili iz razli─Źitih razloga'.

Ne samo da uva┼żena 'profesorica' u potpunosti ignorira ove dijelove njegova rada nego ┼ítovi┼íe taj rad krivo navodi u popisu literature pa tako doznajemo da je rad objavljen 2010. ustvari, prema Kasapovi─ç, objavljen 2000. Jo┼í jedan vremenski stroj poput onog kojim se Stanko Nick, ina─Źe nekada┼ínji profesor na Kasapovi─çkinoj mati─Źnoj instituciji, nakon smrti 2010. vratio u 1941. da jo┼í jednom umre u Jasenovcu? Opra┼íta li ovakve pogre┼íke Kasapovi─ç svojim studentima? I usput: je li Kasapovi─ç poznavala Nicka i zbog ─Źega o manipulacijama oko njegove navodne smrti u Jasenovcu ne re─Źe u svome tekstu niti rije─Źi?

Vratimo se zasad na Korba. ─îemu ovo prikrivanje drugih dijelova Korbova rada? Misli li Kasapovi─ç da je Korb nekakav usta┼íofil koji namjerno la┼że s ciljem 'rehabilitacije NDH'? Nije mi se takvim ─Źinio onog listopadskog dana 2015. godine kada je sjedio na obrani moje disertacije na Odsjeku za povijest Sveu─Źili┼íta Warwick. Obrane na britanskim sveu─Źili┼ítima odr┼żavaju se pred unutra┼ínjim ispitiva─Źem, dakle profesorom s mati─Źnoga sveu─Źili┼íta, i vanjskim ispitiva─Źem, odnosno profesorom iz neke druge institucije. O Korbovu odabiru za moju obranu odlu─Źivao je Odsjek za povijest na Warwicku. Korb je profesor suvremene europske povijesti na Sveu─Źili┼ítu Leicester i ravnatelj istra┼żiva─Źkog Centra za holokaust i genocid Stanley Burton na istome sveu─Źili┼ítu. Unutra┼ínji ispitiva─Ź bio je Dr. Daniel Branch, pro─Źelnik Odsjeka za povijest na Warwicku, ─Źovjek koji je doktorirao na Oxfordu i odradio postdoktorski studij na Yaleu.


Sje─çam se dobro Korbova tada┼ínjeg uvoda u obranu moje disertacije: 'Impresivno! Kolegice, ova ─çe obrana biti samo ugodni razgovor.' Prva sekunda obrane i ve─ç se dogodilo ono ┼íto se rijetko doga─Ĺa na ovda┼ínjim sveu─Źili┼ítima: studentu je dano do znanja da je ve─ç pro┼íao. Korb je nadalje istaknuo koli─Źinu arhivskih dokumenata kojima se koristim u radu, dakle onih istih dokumenata zbog kojih na moju malenkost Kasapovi─ç re┼żi, a da dokumente uop─çe nije vidjela, no kako bi ih vidjela kad me ─Źak pogre┼íno citira, a Korba dobrim dijelom ignorira?? Moja je obrana doista bila ugodan razgovor, a ve─çina pitanja odnosila se na moju motivaciju da se bavim ovakvim temama, metodologiju, iskustva rada u arhivima i sli─Źno. Razgovaralo se i o Jasenovcu, komunisti─Źkim mitovima, pa ─Źak i stradalim ─Źlanovima moje vlastite obitelji ─Źijim se imenom manipuliralo u partijske svrhe.

Moj stav je bio da svaka osoba zaslu┼żuje istinu o svome ┼żivotu i smrti i da je to osnovno ljudsko pravo. Ljudska prava su upravo ono ┼íto je partija, o kojoj je pisala Kasapovi─ç, nijekala svim svojim neistomi┼íljenicima. Stoga je ┼íaljivo kada se zagovara─Źi Partije predstavljaju kao veliki borci za ljudska prava, a jo┼í je smje┼ínije kada ni prepisati ne znaju. S obzirom na to da je Kasapovi─ç o─Źito pro─Źitala moj intervju koji pogre┼íno citira i u kojemu ja navodim da je disertacija branjena pred Korbom, poznato joj je svakako i to da nije bilo nikakva snebivanja navedenih profesora nad pitanjima koje sam ja otvoreno postavila o problemu broja jasenova─Źkih ┼żrtava kao ni nad dokazima o postojanju poslijeratnoga logora Jasenovac, o ─Źemu sam tako─Ĺer pisala u disertaciji. ┼átovi┼íe, i Korb i Branch naveli su da ─çe mi rado napisati preporuku bude li mi trebalo, i svoje su obe─çanje odr┼żali. Zbog ─Źega bi se ovi profesori snebivali kada u vlastitome radu na sveu─Źili┼ítima, za razliku od uva┼żene stru─Źnjakinje Kasapovi─ç, podupiru reviziju i ┼ítovi┼íe provode ju u vlastitim djelima, ┼íto se mo┼że vidjeti usporedbom Korbovih pojedinih radova i revizijom njegovih vlastitih razmi┼íljanja? Mo┼żda je Kasapovi─çki i to promaknulo, kao ┼íto joj je 'pobjegla' godina izdanja, no meni nije moglo s obzirom na to da je i o toj temi bilo rije─Źi na mojoj obrani.


Ako Kasapovi─çka selektivno koristi Korba, postavlja se pitanje radi li to isto s ostalim autorima koje citira njezin uradak. Za detaljnu ra┼í─Źlambu ─Źitava njezina uratka potrebno je daleko vi┼íe prostora pa ─çu se ovdje osvrnuti na ve─ç spomenutoga autora kojega je pogre┼íno citirala ÔÇô sebe. Tako u bilje┼íki 10 Kasapovi─çka navodi: 'Dinko ┼áaki─ç, zapovjednik usta┼íkoga logora Jasenovac, osu─Ĺen je zbog zlo─Źina u NDH na najvi┼íu, dvadesetogodi┼ínju zatvorsku kaznu na su─Ĺenju u Zagrebu 1999. Povjesni─Źarka Blanka Matkovi─ç tvrdi da je su─Ĺenje ┼áaki─çu bilo 'su─Ĺenje svima nama', te dodaje: '┼áaki─ç nije htio tra┼żiti pomilovanje. Priznanje krivice koje nema bila bi za njega izdaja prisege koju je kao ─Źasnik Usta┼íke obrane dao'. Za Juru Franceti─ça, vo─Ĺu zloglasne usta┼íke jedinice Crna legija, tvrdi da je '─Źist kao suza' (Hrvatski list, 12. sije─Źnja 2017, str. 39, 40).

Sada pogledajmo re─Źenicu iz mog intervjua za Hrvatski tjednik: 'S obzirom na to da protiv Franceti─ça nikada nije pokrenut nikakav sudski postupak, nikada nije osu─Ĺen ni za kakve ratne zlo─Źine, te sve ono ┼íto nam je o navodnim zlo─Źinima servirano dolazi iz partijske kuhinje, u demokratskom dru┼ítvu Franceti─ç je ─Źist kao suza i stoga u na┼íem tekstu nije bilo ni─Źega sporno.' Misli li Mirjana da u demokratskome dru┼ítvu, o kojemu pi┼íe zadnjih 20 i ne┼íto godina, prolazi pravilo Partije, o kojoj je pisala neko─ç, 'kadija te tu┼żi, kadija ti sudi'? Je li Mirjana, vrsna sveu─Źili┼ína profesorica, koja pogre┼íno citira ljude koje napada u svojim 'znanstvenim radovima' ikada ─Źula da je svaki ─Źovjek nedu┼żan dok mu se ne doka┼że suprotno? Je li ikada ─Źula za postojanje pravomo─çne sudske presude? ┼áto bi ona u─Źinila kad bi ju ljudi javno po─Źeli nazivati ratnim zlo─Źincem iako protiv nje nikada nije pokrenut sudski postupak niti postoji pravomo─çna osuda? Otr─Źala odvjetniku i tu┼żila za klevetu? Mislim da nakon ovakva fijaska ne bi to smjela u─Źiniti.


No, ova moja izjava nije jedina koju Kasapovi─çka selektivno i djelomi─Źno koristi, izbjegavaju─çi ostatak moje izjave, pa ─Źak i sam kontekst. Kako sam ve─ç navela, na drugoj stranici svoga rada draga 'profesorica' pogre┼íno citira moju izjavu o 'znanstvenoj ofenzivi Oluja 2', a u bilje┼íki 15 opet se 'maj─Źinski' posve─çuje meni pa pi┼íe: '┼áto biste odgovorili kratko na pitanje ┼íto je to Jasenovac danas Hrvatskoj?', upitao je novinar Ivica Marija─Źi─ç svoju sugovornicu Blanku Matkovi─ç u velikome 'ekskluzivnom intervjuu', a Matkovi─ç je odgovorila: 'Odgovorila bih jednom rije─Źju: 'zapi┼íavanje'... Jasenovac je... teret koji mi sami teglimo na le─Ĺima umjesto da ga odbacimo, sjednemo, odmorimo se i pospremimo ondje gdje pripada' (Hrvatski list, 12. sije─Źnja 2017, str. 38).'


Tragedija ove Kasapovi─çkine bilje┼íke krije se u dvjema ─Źinjenicama. Bilje┼íka se navodi uz re─Źenicu u tekstu koja glasi: 'Revizionisti─Źki narativ o Jasenovcu ima dvije bitne dimenzije. Prvu ─Źini tvrdnja da u Jasenovcu 1941.-1945. nije postojao nikakav koncentracijski logor, a kamoli logor smrti, nego da je posrijedi bio 'radni i sabirni logor', kako su ga usta┼íke vlasti to─Źno nazvale i kako ga treba ubudu─çe nazivati. ┼átovi┼íe, sve se vi┼íe izbjegava uporaba izraza 'logor', te se govori o 'sabirnom centru' i 'sabirali┼ítu', kako bi se Jasenovac izvukao iz logorske terminologije i povijesti.' Naravno, ─Źovjek bi pomislio da se ovaj tekst odnosi na mene s obzirom na to da se u bilje┼íki Kasapovi─çka poziva upravo na moju malenkost. No nije tako, jer ako se pogleda ─Źitav intervju koji Kasapovi─çka citira, upe─Źatljivo je da ja nigdje nisam definirala logor Jasenovac i to izbjegavam ─Źiniti iz razloga koje smatram opravdanima. ┼átovi┼íe, rije─Ź 'sabirali┼íte' uop─çe ne rabim u svome rje─Źniku, a jedino spominjanje rije─Źi 'sabirni' u ─Źitavom intervju je ono u pitanju g. Ivice Marija─Źi─ça. No Kasapovi─çki to ne smeta. Pa tko je ona da ne smije neto─Źno citirati ili barem implicirati ne┼íto ┼íto istina nije? I tko sam ja da njezinu 'istinu' preispitujem ili revidiram?


Osim toga, Kasapovi─çka u potpunosti ignorira kompletan odgovor na postavljeno pitanje i kontekst u kojemu je moj odgovor izre─Źen. Pa pogledajmo i to: 'Odgovorila bih jednom rije─Źju: 'zapi┼íavanje'. Ma─Źka obilazi oko vru─çe ka┼íe i ozna─Źava teren. ─îinjenica je da Domovinski rat u Hrvatskoj nikada doista nije zavr┼íen. Oluja je bila vojna pobjeda, no ostalo je previ┼íe nerije┼íenih pitanja da bismo mogli govoriti o stabilnom i trajnom miru. Zbog toga smo na┼íu znanstvenu ofenzivu nazvali Oluja 2. Do┼ílo je vrijeme da se neke stvari stave na svoje mjesto.

Znameniti britanski znanstvenik John Brewer istaknuo je da u situacijama kada sukobi niskoga intenziteta traju veoma dugo, ljudi su skloni prilagodbi na takve uvjete ┼żivota i jednostavno se naviknu na ┼żivot obilje┼żen sukobom. Posljedica toga je ta, da mir postane nepoznat pojam, ontolo┼íki stran naro─Źito za one koji su u sukobu najvi┼íe stradali. Izraelski znanstvenik Daniel Bar-Tal opisao je taj fenomen kao 'sredi┼ínjosti' koja podrazumijeva da ─Źlanovi dru┼ítva jednostavno ┼żive djelomi─Źno 'normaliziran' ┼żivot u kojemu sukob i dalje postoji, ali ─Źlanovi dru┼ítva ne shva─çaju njegove dalekose┼żne posljedice niti shva─çaju da postoji druk─Źiji na─Źin ┼żivota. Takva situacija pridonosi produ┼żavanju sukoba i to zato ┼íto ÔÇ×sudioniciÔÇť ne osje─çaju potrebu da ga okon─Źaju. Nezalije─Źene dru┼ítvene rane postaju dio na┼íe psihe i prenose se na nove generacije ┼íto kasnije veoma ─Źesto vodi novim sukobima. ┼átovi┼íe, sama ideja mira izaziva ono ┼íto je ameri─Źki znanstvenik John Paul Ledearch opisao kao ÔÇ×dvojbu identitetaÔÇť, jer promjene koje sukob i postkonfliktno razdoblje donese, neminovno tra┼że odre─Ĺene psiholo┼íke promjene i odbacivanje nekih starih ideja i obrazaca pona┼íanja. Ono ┼íto se nama dogodilo je to da je sukob niskoga intenziteta na razli─Źite na─Źine nastavljen izme─Ĺu Drugoga svjetskog rata i Domovinskoga rata, a nastavlja se i danas, jer se sve njegove posljedice ne mogu rije┼íiti vojnom pobjedom.


Nitko me─Ĺu nama nije do┼żivio razdoblje trajnoga i stabilnoga mira i naviknuli smo se na ovakvu situaciju. Sukob je sve ┼íto poznajemo. No umjesto da ga okon─Źamo, a do toga mo┼że do─çi samo dru┼ítvenim promjenama na svim razinama, nas se u tome sukobu namjerno dr┼żi i to ponajvi┼íe kroz Jasenovac, jer upravo taj logor predstavlja sve 'zlo─Źina─Źko' u nama, a to 'zlo─Źina─Źko' je i ideja same na┼íe dr┼żave i na┼íega postojanja. Do promjena na dru┼ítvenoj razini ne mo┼że do─çi bez promjena u na┼íem mentalnom sklopu. Mi moramo donijeti svjesnu odluku da se nemamo ─Źega sramiti, da ne prihva─çamo dogme nametnute od 1945. naovamo, da odbacujemo povijest koju je ispisala partija, a samim tim i bilo kakve insinuacije o bilo kojoj hrvatskoj dr┼żavi koja je u povijesti postojala, da nam nitko ne ─çe govoriti ┼íto mi jesmo ili nismo i da je ovo na┼ía dr┼żava, a ne onih koji nam razmi┼íljanja iz propaloga sustava uporno name─çu. Jasenovac je, dakle, teret koji mi sami teglimo na le─Ĺima umjesto da ga odbacimo, sjednemo, odmorimo se i pospremimo ondje gdje pripada.' (Hrvatski tjednik, 12.1.2017.)

Dakle u mome odgovoru na postavljeno pitanje osvr─çem se na dru┼ítvene promjene koje se u Hrvatskoj, unato─Ź zavr┼íetku ratnog sukoba, jo┼í uvijek nisu dogodile, a Jasenovac povezujem s Domovinskim ratom djelovanjem komunisti─Źke i ─Źetni─Źke propagande. Ne ─çu naga─Ĺati zbog ─Źega Kasapovi─ç u potpunosti izostavlja dio o Domovinskome ratu, ali uzet ─çu sebi za pravo pretpostavku da joj u njezinu radu taj kontekst nije bitan, iako je ustvari klju─Źan. Upravo bi to ÔÇ×profesoricaÔÇť koja je 1996. objavila knjigu o demokratskoj tranziciji trebala znati, ali ─Źini se da ne zna ili znati ne ┼żeli. John Brewer? Daniel Bar-Tal? John Paul Ledearch? Za┼íto bi se jedna Kasapovi─çka njima zamarala? Lo┼íe, jako lo┼íe!


U nastavku svoga rada Kasapovi─çka ra┼í─Źlanjuje hrvatski povijesni revizionizam na nekoliko dijelova i dalje u potpunosti ignoriraju─çi ┼íiri povijesti kontekst, kako onaj prije 1941., tako i onaj nakon dezintegracije Jugoslavije. Iako uporno pi┼íe o revizionistima, pa tako i na┼íoj udruzi, u dijelovima njezina rada pod naslovima 2.1. NDH kao normalna protupobunjeni─Źka dr┼żava, 2.2. Desrbizacija zlo─Źina, 2.3. Dejudeizacija zlo─Źina i 2.4. Ignoriranje zlo─Źina nad Romima zabilje┼żeno je ravno nula citiranja mojih radova ili radova drugih ─Źlanova udruge. ┼átovi┼íe, ve─çinu svojih zaklju─Źaka Kasapovi─çka temelji na radovima nekolicine autora, no to ju ne prije─Źi da generalizira. Stru─Źnjakinja za izborne sustave trebala bi biti svjesna ─Źinjenice da joj je uzorak premalen za bilo kakve op─çenitije zaklju─Źke, ─Źime je po─Źinila kriti─Źnu metodolo┼íku pogre┼íku.


Tek u dijelu rada pod naslovom 2.5. Revizija prirode i povijesti logora u Jasenovcu, Kasapovi─çka se osvr─çe na moj i Pili─çev izvorni znanstveni rad o poslijeratnome logoru Jasenovac. Uva┼żena 'profesorica' koja revizionistima zamjera postupke koje su, po njezinu mi┼íljenju, 'teorijski i metodolo┼íki neuki', demonstrira vlastitu neukost u trenutku kada, umjesto znanstvenih protuargumenata kojima bi dokazala da su arhivski dokumenti o poslijeratnome logoru Jasenovac nekakvi falsifikati, u raspravu o reviziji jasenova─Źkoga mita na svega jednoj i pol stranici ulazi bez ikakve ideje ┼íto napraviti sa silnim dokazima koje smo o poslijeratnome logoru Jasenovac predo─Źili Pili─ç i ja. Stoga Kasapovi─ç radi ono ┼íto je najbolje ─Źinio Slavko Goldstein ÔÇô ┼íuti.

Nakon odlomka u kojemu citira navode autora iz 2014. i 2015., Kasapovi─ç brani nebranjivo nevjerojatnim argumentom: 'Osvr─çu─çi se na te teze, Ba┼íi─ç i Kevo (1997: 301) konstatiraju kako su, shvativ┼íi da se bli┼żi kraj rata i slom njihova re┼żima, usta┼íe 'u o┼żujku i travnju 1945. po─Źele sustavno uni┼ítavati kompleks Jasenovca'. Dakle zaklju─Źimo: Ba┼íi─ç i Kevo su 1997. konstantirali (ne dokazali, ne konstatirali) ne┼íto o ─Źemu drugi autori raspravljaju i dokazuju suprotno gotovo 20 godina kasnije, a Ba┼íi─ç i Kevo 'moraju' biti u pravu iako 1997. na raspolaganju nisu imali dokaze koje su istra┼żiva─Źi imali 2014. godine. Jo┼í jedan vremenski stroj?

Pa taj je Jasenovac pun iznena─Ĺenja i tehnolo┼íkih otkri─ça na kakvima bi pozavidio i Nikola Tesla. O silnim dokumentima jugoslavenskih vlasti o o─Źuvanosti naselja Jasenovac, o cigli iz logora Jasenovac, o izvje┼í─çu Konzervatorskoga zavoda iz 1956. ÔÇô Kasapovi─ç ni rije─Źi. Muk! Umjesto toga, Kasapovi─ç se dr┼żi zavr┼íenoga srednjo┼íkolca Slavka Goldsteina, mladoga poru─Źnika Jugoslavenske armije, pa navodi: 'Goldstein (2016: 76) tvrdi da 'takvog poslijeratnog logora nije bilo' i da 'kontinuitet tog logora naprosto nije mogu─ç' zato ┼íto je Logor III., gdje je navodno nastao 'Titov Jasenovac', bio potpuno uni┼íten. 'Nijedna obitelj', tvrdi Goldstein (2016: 10), 'nikad se nije javila s informacijom da je netko nestao u tom navodnom jasenova─Źkom konclogoru i to je zapravo dovoljan dokaz da takvog poslijeratnog logora smrti u Jasenovcu nije ni bilo.ÔÇŁ

Ako poru─Źnik JA tvrdi da logora nije bilo, tko smo mi da u to sumnjamo?? A ┼íto se obitelji koje su izgubile ─Źlanove nakon svibnja 1945. ti─Źe, bi li se one doista javile upravo njemu? Ili Kasapovi─çki? Uostalom, za┼íto bi se itko javio ako je lugar Matija Ma─Źkovi─ç Jakovljev iz Jasenovca, zapazio kako le┼íevi plove Savom i to je odmah prijavio kotarskim vlastima u Novskoj? Tri dana kasnije uhi─çen je, a zatim i osu─Ĺen na osam godina robije. Ah da, zaboravih da Kasapovi─çka nije pravnica. Niti povjesni─Źarka... Stoga joj vjerojatno nije poznat slu─Źaj Matije Ma─Źkovi─ça.


'Logi─Źki gledaju─çi, i da je postojao poslijeratni koncentracijski logor u Jasenovcu, to nije kriti─Źan dokaz koji opovrgava postojanje usta┼íkog logora smrti', poku┼íava nespretno zaklju─Źiti Kasapovi─çka, no ─Źak joj ni to ne polazi za rukom u nastavku toga odlomka: 'No pri─Źao poslijeratnom logoru, koji je ─Źak bio dugotrajniji i letalniji od ratnoga, u funkciji je delegitimiranja jugoslavenskoga komunisti─Źkog re┼żima kao ubila─Źke diktature koja je bila mnogo gora od usta┼íkog re┼żima te, posljedi─Źno, rehabilitacije usta┼íkog re┼żima kao mnogo 'manjeg zla' od komunisti─Źkoga jugoslavenskog re┼żima.' Logi─Źki gledaju─çi, Mirjana, ako je postojao poslijeratni logor u Jasenovcu, a jest, jer o tome svjedo─Źe dokumenti one iste Partije o ─Źijim idejama si neko─ç pisala kao mlada znanstvenica, tada ta tema nikakve veze nema s postojanjem bilo kojega logora na bilo kojemu podru─Źju, a svi ostali zaklju─Źci proizvod su tvoje ili tu─Ĺe ma┼íte. Uostalom, ako postojanje poslijeratnog logora Jasenovac ne opovrgava postojanje ratnoga logora Jasenovac, kako sama tvrdi┼í, mo┼żda bi nam u nekoj budu─çoj doista akademskoj, a ne vrti─çkoj , raspravi mogla objasniti ─Źemu toliki tvoj i Goldsteinov otpor postojanju tog logora? U ─Źemu se krije misterij te du┼íevne boli? Naravno, o radovima Nikole Bani─ça i M. Koi─ça koji su pisali o brojnim la┼żnim jasenova─Źkim ┼żrtvama Mirjana ne re─Źe ni rije─Źi. Pitam se za┼íto...


U samome zaklju─Źku svoga rada, Kasapovi─çka navodi: 'U skupnom popisu literature zbornika Jasenova─Źki logori navedene su 182 bibliografske jedinice, me─Ĺu njima samo tri na stranim jezicima, pri ─Źemu je jednu napisao hrvatski autor, a drugu autor hrvatskoga podrijetla. Velika je boljka revizionisti─Źke, ali i ┼íire 'domoljubne' struje u hrvatskoj historiografiji beznadna parohijalnost, pa interpretacije njezinih autora ni metodolo┼íki ni teorijski ne korespondiraju s relevantnim istra┼żivanjima u svijetu. Odakle su onda ti autori mogli ne┼íto doznati o teorijama genocida i o metodolo┼íkim pristupima njegovu istra┼żivanju?' I jo┼í jednom ─çu re─çi: o silnom arhivskom gradivu 'profesorica' ne re─Źe ni┼íta. To ionako nije njezina struka.


No, u samome finalu se pita: 'Odakle su autori (odnosi se i na moju malenkost - op.a.) mogli ne┼íto doznati o teorijama genocida i o metodolo┼íkim pristupima njegovu istra┼żivanju?' Odgovorit ─çu u svoje neuko ime: na Sveu─Źili┼ítu Warwick na kojemu postoji knji┼żnica bogata literaturom iz toga podru─Źja i na kojemu radi ve─çi broj vrhunskih stru─Źnjaka upravo iz tog podru─Źja kojima se Kasapovi─çka ─Źak ni ne bavi. Profesor David Anderson pred kojim sam na prvoj godini studija povijesti branila dio svoje disertacije stru─Źnjak je za politi─Źke sukobe, nasilje i ratove. Profesor Christopher Read, drugi profesor pred kojim sam branila dio disertacije na prvoj godini studija povijesti, stru─Źnjak je za revolucije. Dr. Anna Hajkova, moja druga mentorica na drugoj godini studija povijesti, stru─Źnjakinja je za nacisti─Źku Njema─Źku, holokaust i genocid. Moja biv┼ía mentorica na Odsjeku za politi─Źke znanosti i me─Ĺunarodne studije dr. Gabrielle Lynch stru─Źnjakinja je za politi─Źko nasilje i demokratizaciju. Moja druga biv┼ía mentorica na istome odsjeku dr. Miranda Alison tako─Ĺer je stru─Źnjakinja za politi─Źko nasilje i sukobe.

Od koga sam mogla ne┼íto nau─Źiti o teorijama i metodologiji? Pone┼íto sam mogla nau─Źiti od svih ovih znanstvenika me─Ĺunarodnoga ugleda koji su u posljednjih ┼íest godina ─Źitali i komentirali moje znanstvene radove, usmjeravali i savjetovali, te me poticali na daljnji rad i kriti─Źko razmi┼íljanje. Mo┼żda Kasapovi─çka za ove ljude nikada nije ─Źula. Mo┼żda ne zna gdje je Warwick, a mo┼żda joj nije poznato ni to da je Warwick 57. najbolje rangirano svjetsko sveu─Źili┼íte na listi na kojoj je Zagreb ispod 600. mjesta. Mo┼żda joj nije poznato ni to da Warwickov Odsjek za povijest na istoj listi dijeli 37. mjesto sa Sveu─Źili┼ítem Duke, a zagreba─Źkoga Odsjeka za povijest uop─çe nema. Mo┼żda joj nije poznato ni to da je Warwickov Odsjek za politi─Źke znanosti i me─Ĺunarodne studije 42. na svijetu na listi na kojoj fakulteta na kojemu je ─Źitav svoj radni vijek provela Kasapovi─çka uop─çe nema niti ─çe ga ikada biti budu li njegovi zaposlenici pogre┼íno citirali osobe koje napadaju.


'Da revizionisti─Źka struja poznaje suvremena istra┼żivanja genocida, znala bi da se ona ne usredoto─Źuju samo na koncentracijske logore', podu─Źava nas Kasapovi─ç na samom kraju svoga rada isti─Źu─çi da 'velik broj ljudi nije izgubio ┼żivote u 'logorskome arhipelagu', nego u masovnim egzekucijama izvan njega'. Zahvaljujemo doti─Źnoj ┼íto nam je skrenula pozornost na temu kojoj je posve─çen rad ve─çine ─Źlanova na┼íe udruge i na koju uporno objavljujemo radove i knjige. Najnoviju takvu knjigu pod naslovom 'Vrgorska krajina, Makarsko primorje i neretvanski kraj u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1965.), Likvidacije i progoni' predstavit ─çemo u Zagrebu 18. travnja ove godine. Pozivamo uva┼żenu 'profesoricu' Kasapovi─ç da svakako bude nazo─Źna. Dokumenti koje po prvi put objavljujemo omogu─çit ─çe joj da izvr┼íi reviziju svoga 'bestselera' iz 1989. - 'Interesi i ideje u SKJ', a bude li nas ubudu─çe to─Źno citirala, pru┼żit ─çemo joj svoje stru─Źne savjetodavne usluge i prenijeti joj svoja revidirana znanja o genocidu. Mo┼żda tada pobolj┼ía znanstveni pristup temi u koju se ovako nepripremljena upustila i usput osramotila.

mr. sc. Blanka Matkovi─ç, Hrvatski tjednik

www.hkz-kkv.ch

156 - 2018

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU