Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

ZNANSTVENICA, BORAZ ZA ISTINU  ┬á ┬á (14.04.2018.)

Razgovor s povjesni─Źarkom Blankom Matkovi─ç


Povjesni─Źarka Blanka Matkovi─ç, upu─çenijim ljudima poznata kao beskompromisan borac za povijesnu istinu i znanstvenica u punome smislu te rije─Źi, uskoro ─çe u nekoliko hrvatskih gradova odr┼żati predavanja o komunisti─Źkim i velikosrpskim mitovima, u sklopu kojih ─çe biti predstavljena nova izdanja Hrvatske dru┼żbe povjesni─Źara Dr. Rudolf Horvat. Tim povodom objavljujemo op┼íiran razgovor s povjesni─Źarkom Matkovi─ç, koja svjedo─Źi kako je u odre─Ĺenom razdoblju ┼żivota gladovala i gotovo umrla od gladi, ┼íto je zorna slika o tome kako Hrvatska nagra─Ĺuje svoje znanstvenike.

- U jesen 2017. objavili ste knjigu ÔÇ×Imotska krajina u dokumentima OZN-e, UDB-e i Narodne milicije (1944.-1957.) ÔÇô Likvidacije i progoniÔÇť. Kako je do┼ílo do nastanka knjige?


Radu na toj knjizi prethodile su godine sustavnog istra┼żiva─Źkog rada u arhivima koji je zapo─Źet jo┼í 2006. godine kao moj samostalni istra┼żiva─Źki projekt. Naro─Źito sam intenzivno istra┼żivala u Dr┼żavnom arhivu u Splitu u kojemu sam pregledala sve fondove koji se odnose na Drugi svjetski rat i pora─çe.


Potrebno je istaknuti da je, izuzev┼íi nekolicinu autora poput Drage Gizdi─ça i Sibe Kvesi─ça, sustavno istra┼żivanje dalmatinske povijesti izme─Ĺu 1941. i 1945. bilo relativno slabo zastupljeno u jugoslavenskoj historiografiji sve do 15. travnja 1968. kada je odlukom Skup┼ítine op─çine Split, broj 022/141-68, osnovan Institut za historiju radni─Źkog pokreta Dalmacije ÔÇô Split (IHRPD). U razdoblju od 1968. do 1989. IHRPD bio je organizator ili suorganizator 14 znanstvenih skupova i ┼íest okruglih stolova, objavio je 45 izdanja, me─Ĺu kojima 10 zbornika dokumenata, 19 monografija iz politi─Źke i vojne povijesti, 10 zbornika radova te ┼íest ostalih izdanja. Me─Ĺu objavljenim izdanjima nekada┼ínjeg IHRPD-a od posebnog je zna─Źaja deset zbornika dokumenata koji obuhva─çaju razdoblje od travnja 1941. do o┼żujka 1944. godine. Zbornici 11 ÔÇô 14, koji se odnose na razdoblje od travnja do prosinca 1944., pripremljeni su za tisak, ali nikada nisu objavljeni.


Treba naglasiti da su dokumenti u objavljenim zbornicima birani prema svojevrsnom na─Źelu podobnosti, a iz onih koji su u┼íli u u┼żi izbor izbacivani su "nepodobni" dijelovi ┼íto upu─çuje na potrebu sustavnog i detaljnog istra┼żivanja Drugog svjetskog rata i pora─ça na podru─Źju ─Źitave Dalmacije. Taj neminovno dugoro─Źni proces ote┼żava nepostojanje financijskih sredstava, ali i volje da se takvom istra┼żivanju pristupi kroz postoje─çe institucije. U posljednjih 20 godina nije se pristupilo ni osnivanju novog povijesnog instituta u Splitu specijaliziranog za istra┼żivanje ─Źitave dalmatinske povijesti, iako institucija s ciljem istra┼żivanja lokalne povijesti postoji u Slavonskom Brodu (Podru┼żnica za prou─Źavanje povijesti Slavonije, Srijema i Baranje) te djeluje pri Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.


Uzev┼íi u obzir veoma slabu zastupljenost povijesti Dalmacije od 1941. do 1948. u modernoj hrvatskoj historiografiji, izuzev┼íi nekoliko samostalnih istra┼żiva─Źa poput fra Petra Bezine, Jo┼íka Radice, Ivana Kozlice i drugih ─Źiji je doprinos nemjerljiv, te iznimno slo┼żenu situaciju u kojoj se Dalmacija nalazila tijekom Drugog svjetskog rata, odlu─Źeno je da prva u nizu na┼íih knjiga bude upravo zbornik dokumenata o komunisti─Źkim ratnim zlo─Źinima i teroru op─çenito, koji su se od rujna 1943., odnosno nakon kapitulacije Italije, doga─Ĺali na cijelom dalmatinskom prostoru. Tim zbornikom kojeg su u o┼żujku 2011. pod naslovom Zlo─Źini i teror u Dalmaciji 1943.-1948. po─Źinjeni od pripadnika NOV, JA, OZN-e i UDB-e, Dokumenti pripremili Ivan Pa┼żanin i ja, obuhva─çeno je razdoblje do 1948., odnosno godine do koje je likvidirana ve─çina kri┼żarskih skupina i kada glavnim unutra┼ínjopoliti─Źkim problemom postaju prista┼íe rezolucije Informbiroa.


U zborniku su bili zastupljeni svi dalmatinski krajevi od Zadra do Dubrovnika, uklju─Źuju─çi i otoke s posebnim osvrtom na odnos Komunisti─Źke partije prema Katoli─Źkoj crkvi. Zbog nedostatka financijskih sredstava zbornik je objavljen samo u online izdanju te je od tada dostupan na ve─çem broju mre┼żnih stranica. Dio dokumenata iz tog zbornika ustupljen je prire─Ĺiva─Źima knjige Partizanska i komunisti─Źka represija i zlo─Źini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Dalmacija, koju su u svibnju iste godine objavili Podru┼żnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu i Hrvatski institut za povijest u Zagrebu.


Izme─Ĺu 2006. i 2017. na┼ía udruga nije imala nikakve financijske mogu─çnost da tiska barem jedno izdanje, a svoj rad smo financirali iz vlastitog d┼żepa i uz povremenu pomo─ç pojedinih donatora. Godine 2011. Op─çina Dugopolje je tiskala na┼íe prvo tiskano izdanje Dugopoljski ┼żrtvoslov.


U svibnju 2017. ve─çi dio dokumenata za podru─Źje srednje Dalmacije objavljen je u mojoj knjizi Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944. ÔÇô 1964.), Zarobljeni─Źki logori i likvidacije na 630 stranica ─Źiji su nakladnici bili Kulturno dru┼ítvo Trilj i na┼ía udruga. Ta knjiga je djelomi─Źno financirana donacijama, a polovica tro┼íka tiska je ispla─çena prodajom za koju je bilo zadu┼żeno Kulturno dru┼ítvo Trilj. Svi dokumenti u toj knjizi odnose se na sigurnosnu situaciju u Splitu i srednjodalmatinskom podru─Źju te zarobljeni─Źke logore uspostavljene nakon 26. listopada 1944. kada je Narodnooslobodila─Źka vojska (NOV) zauzela grad Split. Unato─Ź nedostatku dokumenata, naro─Źito kompletnijih popisa likvidiranih, dokumenti objavljeni u tom zborniku barem donekle otkrivaju razmjere komunisti─Źkih zlo─Źina po─Źinjenih u Splitu, ali i neke slabije poznate detalje iz moderne hrvatske povijesti poput uloge njema─Źkih zarobljenika u poratnoj obnovi i industrijalizaciji Dalmacije. Upravo je u tom zbornik po prvi put objavljena presuda Frani Tenti, Frani Bettiniju, Ivici Bav─Źevi─çu i drugima koji su u svibnju 1947. osu─Ĺeni radi rasturanja letaka, ispisivanja parola, organiziranja Hrvatskog oslobodila─Źkog pokreta i podizanja hrvatske zastave na splitskom Marjanu. U ljeto 2017. u ─Źasopisu za solinske teme ÔÇ×TusculumÔÇť tako─Ĺer je objavljen moj znanstveni rad pod naslovom "Prilog poznavanju grada Splita i okolice u poratnom razdoblju (1946. ÔÇô1947.): nepoznati detalji iz dosjea Frane Tente".


S obzirom da je u proteklih 12 godina pregledano kompletno arhivsko gradivo o biokovsko-neretvanskom prostoru u Drugom svjetskom ratu te sva dostupna literatura i prikupljena svjedo─Źanstva, uvidom u te izvore zaklju─Źeno je da je sa─Źuvana izuzetno velika koli─Źina podataka koji nikada nisu kori┼íteni u drugim radovima niti su objavljivani te su time ostali skriveni od o─Źiju javnosti, naro─Źito stradalnika i njihovih obitelji. Nakon pojedinih upita javnosti, posebice stanovnika tog podru─Źja, upu─çenih na┼íoj udruzi, osmi┼íljen je mini-projekt "Biokovsko-neretvanski kraj u Drugom svjetskom ratu i pora─çu" kojim bi se odgovorilo na pojedina pitanja te prezentirao cjeloviti povijesni prikaz tog kraja u navedenom razdoblju, ─Źime bi se brojnim obiteljima omogu─çilo lak┼íe razumijevanje doga─Ĺaja koji su zatekli njihove obitelji, kao i odavanje po─Źasti onim ─Źlanovima obiteljima o kojima nisu znali ni┼íta ili su o njihovoj sudbini znali tek djelomi─Źno.


U listopadu 2017. godine objavljeno je i tre─çe tiskano izdanje Samostalnog istra┼żiva─Źkog projekta "Hrvatska povijest 1941. ÔÇô 1948.", odnosno prva knjiga mini-projekta "Biokovsko-neretvanski kraj u Drugom svjetskom ratu i pora─çu", pod naslovom Imotska krajina u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944. ÔÇô 1957.), Likvidacije i progoni na 1000 stranica. Ovu knjigu financirali smo samostalno uz pomo─ç privatnih donatora, a na na┼íu zamolbu za sufinciranjem odgovorilo je svega nekoliko op─çina na tom prostoru. Dokumenti objavljeni u toj knjizi prikupljeni su izme─Ĺu 2006. i 2011. uglavnom u fondu Sekretarijata za unutra┼ínje poslove (SUP) za Dalmaciju koji se ─Źuva u Dr┼żavnom arhivu u Splitu i u fondu Slu┼żbe dr┼żavne sigurnosti (SDS) RSUP-a SRH koji se ─Źuva u Hrvatskom dr┼żavnom arhivu u Zagrebu, a ve─çina nikada ranije nije objavljena. Okosnicu te zbirke dokumenata na tisu─çu stranica ─Źinili su elaborati Narodne milicije iz 1956. i 1957. godine i to za svako selo Imotske krajine zasebno te za tri stani─Źna podru─Źja ÔÇô Imotski, Zagvozd i Cistu Provo.


Svi elaborati se sastoje od tri dijela. Prvi dio, koji zapo─Źinje geografskim opisom sela, prikazuje stanje neposredno prije II. svjetskog rata. Opisana je demografska slika sela, politi─Źka aktivnost stanovni┼ítva te gospodarska situacija sela. Drugi dio elaborata pru┼ża podatke o naselju za vrijeme rata, sudjelovanju stanovni┼ítva u hrvatskoj vojsci ili, ┼íto je rije─Ĺi slu─Źaj, u NOV-i, potom podatke o rukovoditeljima politi─Źkih stranaka te aktivnosti ┼żupnika i klera za vrijeme rata. I posljednji, tre─çi dio elaborata prikazuje nam poslijeratnu situaciju u naselju, odnos stanovni┼ítva te ┼żupnika prema Narodnoj vlasti te uspore─Ĺuje stanje u selu prije i poslije rata, odnosno za vrijeme Prve i za vrijeme Druge Jugoslavije. Uz sve elaborate se nalaze poimeni─Źni popisi usta┼ía, domobrana, sve─çenstva, ÔÇ×narodnih neprijateljaÔÇť, strijeljnih, emigranata, osu─Ĺenih, itd.
Osim toga, u prvom dijelu knjige uz elaborate su dodani popisi nestalih koje je 1945., 1946. i 1947. pripremala OZN-a, odnosno UDB-a, i to za svako selo pojedina─Źno, osim za ona naselja za koja popisi nisu na─Ĺeni ili sa─Źuvani. U drugom dijelu zbirke nalaze se razni popisi, veoma ─Źesto bez datuma i pe─Źata zbog ─Źega ih je nemogu─çe precizno datirati i zaklju─Źiti tko ih je to─Źno sastavljao. Ti dokumenti uklju─Źuju popise likvidiranih, nestalih, su─Ĺenih, zato─Źenih, zatim "narodnih neprijatelja", "ratnih zlo─Źinaca", iseljenika u prijeratnoj i poslijeratnoj emigraciji, osoba na izdr┼żavanju kazne i osoba kojima je bilo oduzimano dr┼żavljanstvo. Zato ta zbirka dokumenata predstavlja zna─Źajan doprinos istra┼żivanju suvremene povijesti Imotske krajine, a brojni dokumenti objavljeni u ovoj knjizi, po prvi puta otkrivaju stvarnu sudbinu mnogih Imo─çana koji su do objavljivanja ove zbirke bili tek "nestali na Kri┼żnom putu".


Prvo izdanje knjige Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944. ÔÇô 1964.), Zarobljeni─Źki logori i likvidacije je rasprodano, a na raspolaganju je ostao tek manji broj primjeraka knjige Imotska krajina u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944. ÔÇô 1957.), Likvidacije i progoni. Upravo smo zahvaljuju─çi dobroj prodaji te knjige uspjeli isfinancirati sve tro┼íkove oko tiska i promocija nove knjige Vrgorska krajina, Makarsko primorje i neretvanski kraj u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.ÔÇô1965.), Likvidacije i progoni. S tom knjigom tako─Ĺer smo se u srpnju pro┼íle godine prijavili na natje─Źaj Ministarstva hrvatskih branitelja te po prvi put uspjeli dobiti potporu jedne dr┼żavne institucije koja sufinancira tu knjigu u iznosu od 30.000 kn. No, tro┼íkovi tiska i pripreme za tisak ove dvije knjige, koje su iznimno opse┼żne, znatno su ve─çi i penju se do 120.000 kuna, ne ra─Źunaju─çi tro┼íkove promocija.


U razgovoru za Novi list od 5. o┼żujka ove godine, Ivo Goldstein je zlonamjerno doveo javnost u zabludu spomenuv┼íi na┼íu udrugu u kontekstu istra┼żivanja Jasenovca koje navodno financira Vlada RH. Mi smo na to reagirali i uputili dopis redakciji Novog lista sa zahtjevom da se on objavi s ispravkom neto─Źnih navoda, no niti nakon 2 poku┼íaja uspostave kontakte u posljednja 2 tjedna, redakcija Novog lista ne odgovara na na┼í zahtjev i time izravno kr┼íi zakone RH. Zanimljivo je i to da Goldsteinu smeta bilo kakav oblik dr┼żavne pomo─ç ─Źak i za knjigu koju obuhva─ça stradale ┼żitelje biokovsko-neretvanskog kraja ubijene od strane svih vojski koje su djelovale na tom prostoru, uklju─Źuju─çi naravno i tzv. ┼żrtve fa┼íisti─Źkog terora. Smetaju mu djeca koju su ubijali ─Źetnici, Talijani i Nijemci.


- Kakva je koncepcija nove knjige o zlo─Źinima u Vrgorskoj krajini?


Me─Ĺu geografskim podru─Źjima Republike Hrvatske na kojima su naro─Źito izra┼żene podjele u dru┼ítvu ─Źije izvori┼íte mo┼żemo ustanoviti u stradanju hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu i pora─çu svakako je ju┼żni dio Splitsko-dalmatinske ┼żupanije te grani─Źni dio Dubrova─Źko-neretvanske ┼żupanije uz rijeku Neretvu. Biokovsko-neretvanski kraj bio je tijekom Drugog svjetskog rata izlo┼żen djelovanju razli─Źitih vojnih postrojbi. Upravo je na tom prostoru Narodnooslobodila─Źka vojska zauzela prvi grad ÔÇô grad Vrgorac, no ta pobjeda bila je obilje┼żena likividacijom preko trideset Vrgor─Źana.


Nedugo zatim na tom su prostoru nevesinjski ─Źetnici izvr┼íli masovni pokolj stanovni┼ítva na podru─Źju Ra┼í─çana, Kozice i Dragljana u najzapadnijem dijelu Vrgorske krajine. Primorski dio toga prostora nalazio se pod jakim talijanskim utjecajem unato─Ź ─Źinjenici da je slu┼żbeno bio sastavni dio Nezavisne Dr┼żave Hrvatske. Time se ovaj kraj zatekao pod utjecajem razli─Źitih politi─Źkih opcija i sustava koje su ostavile traga nad lokalnim stanovni┼ítvom te potaknule duboke podjele u dru┼ítvu koje su zapo─Źete u prethodnim, odnosno predratnim dru┼ítvima.


Stoga je druga knjigamini-projekta "Biokovsko-neretvanski kraj u Drugom svjetskom ratu i pora─çu", odnosno ─Źetvrto tiskano izdanje Samostalnog istra┼żiva─Źkog projekta "Hrvatska povijest 1941.ÔÇô1948.", upravo ova pod naslovom Vrgorska krajina, Makarsko primorje i neretvanski kraj u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.ÔÇô1965.), Likvidacije i progonina 1300 stranica, koju smo pripremili ─Źlan na┼íe udruge Stjepan ┼átimac i ja uz suradnike magistra povijesti Ivana Andabaka i studenticu povijesti Magdalenu Vukovi─ç. Iako se ova zbirka dokumenata odnosi na podru─Źje Vrgorca, Makarske i Metkovi─ça, potrebno je spomenuti da se dio dokumenata odnosi i na prostor Imotskog zbog ─Źega ova knjiga predstavlja svojevrsni nastavak spomenute knjige o Imotskoj krajini te zajedni─Źki ─Źine jednu cjelinu.


Knjiga je organizirana u tri cjeline i to:


1. ELABORATI NARODNE MILICIJE ZA STANI─îNA PODRU─îJA DRA┼áNICE, KOZICA, METKOVI─ć, NOVA SELA, PLO─îE I VRGORAC
2. ELABORATI NARODNE MILICIJE, NARODNIH ODBORA I UDB-e (PO NASELJIMA)
3. RAZNI POPISI (LIKVIDIRANI, OSU─ÉENI, ZATO─îENI, PROGANJANI, ÔÇťNARODNI NEPRIJATELJIÔÇŁ, ÔÇťRATNI ZLO─îINCIÔÇŁ, KRI┼ŻARI, EMIGRACIJA) I IZVJE┼á─ćA KP , OZNE I UDBE ZA PODRU─îJE VRGORSKE KRAJINE, MAKARSKOG PRIMORJA I NERETVANSKOG KRAJA


Kao i u prethodnoj zbirci, dokumenti objavljeni u ovoj knjizi sa─Źuvani su uglavnom u fondu Sekretarijata za unutra┼ínje poslove (SUP) za Dalmaciju koji se ─Źuva u Dr┼żavnom arhivu u Splitu i u fondu Slu┼żbe dr┼żavne sigurnosti (SDS) RSUP-a SRH koji se ─Źuva u Hrvatskom dr┼żavnom arhivu u Zagrebu, a ve─çina nikada ranije nije objavljena.Okosnicu zbirke ─Źine elaborati Narodne milicije, UDB-e i mjesnih narodnih odbora koji su nastali u drugoj polovici 1940-ih i tijekom 1950-ih godina 20. stolje─ça i to za svako naselje Vrgorske krajine, Makarskog primorja i neretvanskog kraja zasebno:


VRGORSKA KRAJINA


1. BANJA, ORAH I PODPROLOG
2. DRAGLJANE
3. DRA┼ŻEVITI─ćI, UM─îANI I VINA
4. DUSINA
5. KLJENAK
6. KOZICA
7. KOZI─îKA POLJICA
8. MIJACA
9. RA┼á─ćANE
10. RAV─îA, KOKORI─ćI I VI┼áNJICA
11. STILJA I PRAPATNICA
12. VELIKI PROLOG
13. VRGORAC, KOTEZI, KUTAC i RADOVI─ć
14. ZAVOJANE


MAKARSKO PRIMORJE


1. BAST
2. BAŠKA VODA
3. DONJA BRELA
4. DRAŠNICE
5. GORNJA BRELA
6. IGRANE
7. KRVAVICA
8. MAKARSKA
9. PODGORA
10. TU─îEPI
11. VELIKO BRDO
12. ┼ŻIVOGO┼á─ćE


NERETVANSKI KRAJ


1. BA─ćINA
2. BIJELI VIR
3. BLACE
4. BOROVCI
5. BRE─îI─ćI i DUBRAVE
6. DESNE
7. DRAGOVIJA
8. GLUŠCI
9. ISTO─îNA PLINA
10. KOMIN
11. KRVAVAC i KULA
12. MALI PROLOG
13. METKOVI─ć
14. MISLINA
15. NOVA SELA
16. OPUZEN
17. OTRI─ć SEOCA
18. PLO─îE
19. PODRUJNICA
20. POZLA GORA
21. ROGOTIN
22. SLIVNO-RAVNO
23. STAŠEVICA
24. VID
25. VIDONJE
26. ZAPADNA PLINA


Ovi elaborati uklju─Źuju popise poginulih usta┼ía i domobrane, tzv. narodne neprijatelje, popise poginulih partizana i ┼żrtava ÔÇ×fa┼íisti─Źkog teroraÔÇť, zatim popise politi─Źkih i ekonomskih iseljenika, popise ─Źlanova obitelji ÔÇ×narodnih neprijateljaÔÇť, popise suradnika okupatora, popise vlasnika nacionalizirane imovine, popise sve─çenika, ─Źasnih sestara i ─Źlanova crkvenih odbora, popise tzv. problemati─Źnih osoba, popise strijeljanih, popise biv┼íih ─Źlanova Hrvatske selja─Źke stranke, popise sjemeni┼ítaraca i bogoslova, osoba koje se dopisuju sa inozemstvom i odr┼żavaju veze s politi─Źkim emigrantima, popise ┼ípijuna, oru┼żnika, povratnika iz inozemstva, osu─Ĺenih osoba itd.


U drugom dijelu zbirke nalaze se izvje┼í─ça OZN-e, UDB-e, Komunisti─Źke partije i narodnih odbora te razni popisi, veoma ─Źesto bez datuma i pe─Źata zbog ─Źega ih je nemogu─çe precizno datirati i zaklju─Źiti tko ih je to─Źno sastavljao. Ti dokumenti uklju─Źuju popise likvidiranih, osu─Ĺenih, nestalih, zato─Źenih, "narodnih neprijatelja", "ratnih zlo─Źinaca" i emigranata.Zbog po─Źinjenih masovnih zlo─Źina na vrgorskom prostoru, u uvodni dio ove zbirke uvr┼íteni su dokumenti koji se odnose na 1942. godinu, za razliku od prethodnih zbirki koje po─Źinju 1944.godinom.


- Uskoro planirate odr┼żati niz predavanja u nekoliko gradova o hrvatskoj povijesti, s temom komunisti─Źkih i velikosrpskih mitova?


Za razliku od na┼íih pro┼ílogodi┼ínjih promocija, ove promocije organizirano kao op┼íirnija predavanja o hrvatskoj povijesti, odnosno komunisti─Źkoj represiji i velikosrpskim mitovima od 1941. do danas. Predavanja ─çemo odr┼żati u 11 gradova i to: Split 17. 4., Zagreb 18.4., Rijeka 19. 4., Gospi─ç 20.4., Vrgorac 24. 4., Makarska 25. 4., Metkovi─ç 26. 4., Osijek 4. 5., Slavonski Brod 5. 5., Ka┼ítela 8. 5. i Dugopolje 9. 5. Dakle, rije─Ź je i o pojedinim gradovima koji naizgled nemaju nikakvu vezu sa sadr┼żajem knjiga koje predstavljamo. No, povijest jednog dijela Hrvatske neodvojiva je od povijesti drugih hrvatskih krajeva, a samim tim i od na┼ía dana┼ínjice.


Povijest je u─Źiteljica ┼żivota ┼íto zna─Źi da iz nje mo┼żemo u─Źiti ─Źak i onda kada nas se naizgled izravno ne ti─Źe. Dokumenti u ovim knjigama djelomi─Źno uklju─Źuju i osobe iz drugih hrvatskih krajeva, no na┼í najva┼żniji cilj je posjetiteljima na ovim predavanjima prezentirani ┼íiru perspektivu kroz koju ─çemo povezati povijest prije Domovinskog rata s onom za vrijeme i nakon Domovinskog rata. ┼Żelimo im pokazati zbog ─Źega smo danas tu gdje jesmo, zbog ─Źega se mu─Źimo s problemima koje mnogi drugi narodi nemaju. ┼Żelimo im pokazati zbog ─Źega se hrvatski narod 73 godine nakon zavr┼íetka Drugog svjetskog rata veoma ─Źesto napada kao genocidan i za┼íto su mnogima koji se na┼íim kruhom hrane trn u oku spomen-plo─Źe hrvatskim braniteljima, npr. ona koje je donedavno bila u Jasenovcu.


Uz pomo─ç dokumenata u knjizi o Vrgorskoj krajini, Makarskom primorju i neretvanskom kraju tao─Ĺer raskrinkavamo jasenova─Źku la┼ż jer neki od tih dokumenata otkrivaju nepodudaranja izme─Ĺu arhivskih izvora i popisa navodnih jasenova─Źkih ┼żrtava Spomen-podru─Źja Jasenovac. Tako se na tom popisu nalazi 6 osoba s vrgorskog podru─Źja. Ante Gali─ç Josipov i Mijo Raki─ç Franin se dokumentima Narodne milicije nalaze na popisu poginulih u NOB-i, bez spominjanja Jasenovca. Imena Ante Hrsti─ça Petrovog, Marka Radi─ça Ivanovog, Ivana Klari─Źi─ça Petrovog i Matije ┼Żidi─ç Ivanove nisu zabilje┼żena na niti jednom popisu. Na popisu navodnih jasenova─Źkih ┼żrtava iz Makarske spominju se dva imena. Josip Grakali─ç ne spominje se u dokumentima Narodne miliciji, no na popisima se nalazi drugo ime s ovog popisa ÔÇô Dumo Puhari─ç.


Isti se nalazi zabilje┼żen na popisu osoba koja su sur─Ĺivala sa neprijateljem tijekom rata i to kao Mate Puhari─ç Dumo. U istom dokumentu je zabilje┼żeno da doti─Źni ┼żivi u Makarskoj. Podsje─çam da je rije─Ź o elaboratu Narodne milicije napisanome prije rata ┼íto zna─Źi da je Mate Puhari─ç pre┼żivio rat i nije mogao biti jasenova─Źka ┼żrtva. Osim toga, ime Mate Puhari─ça zabilje┼żeno je i u elaboratu Udbe o Usta┼íkoj nadzornoj slu┼żbi na podru─Źju biv┼íeg kotara Makarska. U tom elaboratu se navodi sljede─çe:


PUHARI─ć MATE zv. "Dumo", sin Grge i Marije, ro─Ĺdjen 6.III.1898. godine u Makarskoj, o┼żenjen, otac ─Źetvoro djece, Hrvat, dr┼żavljanin FNRJ-e, trgovac.


Do 1942. godine nalazio se u Makarskoj i kontaktirao s usta┼íama. Iste godine je po┼íao da nabavi hrane u Slavoniju i u Sarajevu je bio uhap┼íen. Izzapisnika kojega se posjeduje, vidljivo je da je na istrazi rekao sve ┼íto je znao oNOP-u i ─Źlanovima KPJ. Zatim je upu─çen u logor Stara Gradi┼íka, a zatim u Lepoglavu, gdje je ostao do oslobodjenja. Za primjetiti je da je trebao biti po usta┼íama likvidiran, ali mu se to nije dogodilo. Osnovano se mo┼że sumnjati da je bio vrbovan i da im je u zatvoru i logorima slu┼żio kao saradnik. "Dumo" nije htjeo svjedo─Źiti, tj. svjedo─Źio je u prilog ratnom zlo─Źincu Lovri─ç Mi─çi iz sela Ili─ça kotar Mostar, koji je bio usta┼íki uzornik u logoru Stara Gradi┼íka. Vjerovatno se boji da Lovri─ç onjemu nebi rekao istinu. Danas ┼żivi u Makarskoj. Politi─Źki je negativan.


Dakle, navodna jasenova─Źka ┼żrtva ne samo da je pre┼żivjela rat, nego se isti nakon Drugog svjetskog rata nalazio pod nadzorom Udbe. Osim toga, na jasenova─Źkom popisu je zabilje┼żeno 95 osoba s podru─Źja Metkovi─ça. U dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije niti jedna od navedenih osoba se ne povezuje s Jasenovcem. ┼átovi┼íe, prema ovim dokumentima na podru─Źju Vrgorske krajine, Makarskog primorja i neretvanskog kraja zabilje┼żena je samo jedna osoba koja je mo┼żda stradala u Jasenovcu. Rije─Ź je o Mati Mrsi─çu pok. Jure iz Podgore koji je bio zato─Źen u logoru Jasenovac i nestao. Na svojoj web stranici Spomen-podru─Źje Jasenovac tvrdi da je doti─Źni ubijen u Jasenovcu 1944. iako u dokumentima za taj navod nema potvrde.


Zanimljiv je i slu─Źaj Mande ┼átuli─ç iz Kozice, ka┼żnjenice iz logora Stara Gradi┼íka, koju su usta┼íe pustile na slobodu. ÔÇ×Povedite potragu na va┼íem okrugu i u slu─Źaju pronalaska imenovani sprovesti u ka┼żnjeni─Źki logor Stara Gradi┼íka.ÔÇť, stoji u dopisu OZN-e za Srednju Dalmaciju upu─çenom OZN-i za podru─Źje Biokova i Neretve. Njezina daljnja sudbina na temelju zasad dostupnih dokumenata ostaje nepoznata.


- Pripremate i knjigu o zlo─Źinima u Gospi─çu?


Na knjizi o zlo─Źinima Jugoslavenske armije i Komunisti─Źke partije u Lici i gradu Gospi─çu 1945. godine po─Źela sam raditi jo┼í 2008. godine. Mali dio tog op┼íirnijeg rada objavljen je 2013. u Radovima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru kao izvorni znanstveni rad pod naslovom ÔÇ×Ratni zlo─Źini po─Źinjeni tijekom i nakon Li─Źko-primorske operacije od postrojbi Jugoslavenske armije i ustanova nove vlastiÔÇť. Veliki broj dokumenata ostao je tada neiskori┼íten pa smo zaklju─Źili da je do┼ílo vrijeme da se taj op┼íirniji rad nadopuni i pripremi za objavljivanje, a naglasak ─çe svakako ostati na 1945. godini.


Kako sam ve─ç navela, prethodnih godina mi nismo imali financijske mogu─çnosti za tiskanje bilo kakvih izdanja. S obzirom da smo knjigu o Vrgorskoj krajini, Makarskom primorju i neretvabskom kraju uspjeli isfinancirati uz pomo─ç Ministarstva hrvatskih branitelja i samostalno od prodaje knjige o Imotskoj krajini, vjerujemo da ─çemo prodajom vrgorske knjige uspjeti isfinancirati ovu knjigu o Lici. S obzirom da na┼í rad funkcionira na tom principu da jedna knjiga ustvari financira onu narednu, u ovom trenutku nemogu─çe je re─çi kada bismo mogli o─Źekivati tiskanje knjige o Lici jer ─çe to ustvari ovisiti o prodaji vrgorske knjige.


- Nedavno ste bili u posjetu Hrvatima u Kanadi. Kakvi su dojmovi? Kako gledate na odnos Hrvatske prema svome iseljeništvu?


Moj boravak u Kanadi organizirala je Croatian Heritage Association, odnosno ─Źlanice te udruge Erica Zlomisli─ç, Ivana Mandac i Tanya Granic Allen uz financijsku potporu g. Ivana Hrvoi─ça. S obzirom na golemi trud koji su u to ulo┼żili, ja bih iskoristila ovu priliku da im se jo┼í jednom zahvalim. Tako─Ĺer se ┼żelim zahvaliti ┼żupnicima u hrvatskim ┼żupama u Hamiltonu, Mississaugi, Norvalu i Oakvillu koji su bili sjajni doma─çini i koji su potaknuli svoje ┼żupljane da nazo─Źe predavanjima. Posebno isti─Źem ┼żupu u Mississaugi u kojoj je odr┼żano dodatno predavanje na engleskom jeziku za mlade koji su iskazali veliki interes za teme kojima se bavim i postavljali brojna pitanja. Mo┼żda se me─Ĺu njima krije neki budu─çi povjesni─Źar koji ─çe nastaviti na┼íim stopama.


Sva predavanja bila su jako dobro posje─çena, a odr┼żana su i dodatna predavanja na engleskom jeziku na Sveu─Źili┼ítu u Waterloou i Sveu─Źili┼ítu u Torontu pa stoga zahvaljujem svima koji su sudjelovali u organizaciji tih doga─Ĺanja. Osim toga, sudjelovala sam u panel raspravi na temu ÔÇ×Emerging from CommunismÔÇť koja je odr┼żana na Sveu─Źili┼ítu u Torontu 16. o┼żujka. Ostali sudionici govorili su o drugim biv┼íim komunisti─Źkim zemljama ÔÇô Rumunjskoj, Ma─Ĺarskoj, Rusiji i Gruziji, no nazo─Źni su najvi┼íe pitanja postavili upravo meni i htjeli su znati vi┼íe o problemima s kojima se Hrvatska suo─Źava danas, ali i o manipulacijama povijesnih doga─Ĺaja i npr. Jasenovca u politi─Źko-propagandne svrhe od 1941. do danas.


Kanadski Hrvati odradili su odli─Źan posao upravo zato jer su preko svojih kontakata i vlastitim zalaganjem uspjeli organizirati i predavanja na engleskom jeziku tamo┼ínjoj akademskoj zajednici ┼íto je od iznimne va┼żnosti za hrvatsku znanost, naro─Źito povijest. Sva predavanja su iskori┼ítena i za promociju moje knjige na engleskom koja je tiskana pro┼íle godine u SAD. ┼Żao mi je ┼íto nije bilo mogu─çnosti da se sli─Źna predavanja organiziraju za hrvatske zajednice u Montrealu, Ottawi i Vancouveru, no mo┼żda u budu─çnosti bude prilike i za to. Bilo bi mi posebno drago ako bi se ve─çi broj Hrvata u engleskom govornom podru─Źju, posebno SAD i Australiji, zainteresirao za tu knjigu na engleskom jeziku, naro─Źito radi njihovih potomaka kojima je takve knjige mo┼żda lak┼íe ─Źitati na tom jeziku, a ne na hrvatskom.


┼áto se Hrvatske ti─Źe, ona je svome iseljeni┼ítvu na┼żalost ma─çeha. Ne mislim pritom samo na dr┼żavnu vlast nego i dio javnosti koja to iseljeni┼ítvo percipira kao ekstremiste koji se mije┼íaju u poslove dr┼żave u kojoj ne ┼żive. Ja ve─ç ┼íest godina pripadam ovom novom valu iseljenika koji je oti┼íao trbuhom za kruhom, no ─Źesto sam se na┼íla u prilici da mi komentatori u javnom prostoru odgovaraju ÔÇ×┼íto se ti mije┼ía┼í u na┼íe stvari, to ovdje ni ne ┼żivi┼í niti pla─ça┼í porezÔÇť. Ipak, u toj zemlji ┼żive svi moji prijatelji i moja kompletna obitelj, a oni pla─çaju svoj porez. Osim toga, brojni hrvatski iseljenici ovog novog vala bivaju oporezivani dvostruko ÔÇô mukotrpno zara─Ĺuju svoj kruh u stranoj zemlji, veoma ─Źesto bez igdje ikoga i daleko od svega ┼íto poznaju, a hrvatski uhljebi im oduzimaju dio te zarade za dr┼żavu u kojoj ti iseljenici vi┼íe ne ┼żive. Stoga oni, kao i ja, imaju pravo ÔÇ×mije┼íati seÔÇť.


Iseljeni┼ítvo je Hrvatskoj dobro kad treba novaca, a mnogi u Hrvatskoj misle da u inozemstvu ti novci rastu na stablu. To nije istina i mnogi ljudi ┼żive te┼íko, rade naporno, ┼żrtvuju se da ne┼íto postignu i ni┼íta im ne pada s neba. O tome kolika je Hrvatska ma─çeha hrvatskom iseljeni┼ítvu svjedo─Źi ponajbolje ─Źinjenica da u Saboru iseljeni┼ítvo ima svega 3 zastupnika iako u inozemstvu ┼żive milijuni Hrvata i njihovih potomaka koji Hrvatskoj sustavno daju sve ┼íto mogu, a ne uzimaju ni┼íta ili veoma malo. Koliko predstavnika ima srpska manjina u hrvatskom Saboru? ┼áto to dobro ti ljudi ─Źine hrvatskoj dr┼żavi i narodi? Koliko ja vidim, mi ih pla─çamo da nas pljuju i u zemlji i u inozemstvu, financiramo njihove protuhrvatske pamflete i propagandu, omogu─çavamo im da udobno ┼żive i jo┼í se pritom ┼żale da su zakinuti.
Hrvatska treba napraviti ozbiljnu reviziju svoga odnosa prema hrvatskom iseljeni┼ítvu, ali i onima u zemlji koji joj jamu kopaju. Dokle god se to ne napravi, te┼íko je o─Źekivati da ─çe na┼ía budu─çnost biti svjetlija, a broj Hrvata koji ─çe se zbog bezna─Ĺa i razo─Źaranja iseljavati, zasigurno ─çe se pove─çati.


- Kako komentirate nedavno objavljeni Dokument dijaloga tzv. Vije─ça za suo─Źavanje s posljedicama nedemokratskih re┼żima?


Na rad toga Vije─ça osvrnuli smo se u vi┼íe navrata u posljednju godinu dana. Osim toga, ─Źlanovima Vije─ça smo pro┼íle godine uputili dopis u kojemu smo ih podsjetili na neke va┼żne povijesne ─Źinjenice, pa tako i na onu da su hrvatska djeca na ┼íkolskoj priredbi 1921. godine recitirala ÔÇ×Za rod i dom spremni ┼żivot datiÔÇť. U dopisu smo tako─Ĺer naveli da smo ÔÇ×javno smo upozorili na opasnu ideju o politi─Źki oktroiranim ÔÇ×komisijamaÔÇť koje bi zauvijek skinule s dnevnog reda odre─Ĺena povijesna pitanja jer iz takvog pristupa proizlazi zaklju─Źak da je Republika Hrvatska toliko disfunkcionalna dr┼żava da su nam gubernatori potrebni ─Źak i u onome ┼íto bi trebala biti znanost, a ne politikanstvo. Stoga smo istaknuli da je jedino na─Źelo na kojemu po─Źiva znanost ÔÇ×sine ira et studioÔÇť (bez srd┼żbe i naklonjenosti) koje podrazumijeva objektivan pristup znanstvenim istra┼żivanjima.


U ovakvom pristupu, na kojemu se tako─Ĺer temelje istra┼żivanja na najboljim svjetskim sveu─Źili┼ítima i drugim znanstvenim institucijama, znanost ne poznaje nacionalnost, politi─Źku pripadnost ili putovnicu ve─ç samo i isklju─Źivo etiku u istra┼żivanju. Ovakav pristup tako─Ĺer podrazumijeva da niti jedno pitanje u znanosti nije niti mo┼że biti zauvijek skinuto s dnevnog reda jer sve znanstvene teze konstantno se podvrgavaju novim testiranjima i nadopunjavaju rezultatima novih znanstvenih istra┼żivanja.


Pristup u kojemu jedna komisija od nekoliko ljudi zauvijek zaklju─Źuje jedno znanstveno pitanje nije u duhu najbolje znanstvene prakse ve─ç je daleko sli─Źniji praksi totalitarnih re┼żima u kojima se politi─Źke odluke sustavno name─çu kao odgovori na nepoliti─Źka pitanja poput onih znanstvenih.


Osim toga smo istaknuli sljede─çe: ÔÇ×Po─Źetkom godine tako─Ĺer je bilo upitno ┼íto je ustvari cilj novoosnovanog Vije─ça. Jo┼í u sije─Źnju premijer Andrej Plenkovi─ç istaknuo je da Hrvatska mora ÔÇ×jasno osuditi re┼żim izme─Ĺu 1941. i 1945 godine, dakle usta┼íki re┼żim tijekom kojeg su po─Źinjeni brojni zlo─Źini, ali isto tako na trezven na─Źin analizirati sve ono ┼íto se dogodilo nakon 1945. godineÔÇť. Iz ovog proizlazi da se razdobljem od 1941. do 1945. nije ni potrebno baviti jer je o njemu ve─ç sve re─Źeno ÔÇ×na trezven na─ŹinÔÇť i pod budnim okom Udbe. Ve─ç u ovoj najavi bilo je jasno da hrvatska povijesti iz tog razdoblja ne─çe biti tretirana kao ona poratna koja ─çe ipak biti podvrgnuta nekakvom promi┼íljanju.


U praksi ovo zna─Źi likvidaciju znanosti jer re┼żim je odlu─Źio da daljnja istra┼żivanja ratnog razdoblja nisu ni potrebna iako je upravo taj dio na┼íe povijesti pisan po partijskim napucima i od 1945. naovamo kontinuirano kontaminiran. ┼áto ─çe se doga─Ĺati s novootkrivenim dokazima u budu─çnosti? Bit ─çe skriveni? ┼áto se doga─Ĺati sa znanstvenicima koji ih objave?ÔÇť


Istaknuli smo i to da je zatiranje bilo kojeg dijela hrvatskog nacionalnog identiteta radi njegovog postojanja, odnosno kori┼ítenja u ovoj ili onoj dr┼żavi najobi─Źnije je negiranje osnovnih ljudskih prava i sloboda hrvatskog naroda u cjelini, ─Źak i gore od onog kojeg su Hrvati iskusili u Kara─Ĺor─Ĺevi─çevoj Kraljevini SHS kada su, kako smo se uvjerili, hrvatska djeca slobodno recitirala da su ÔÇ×za rod i dom spremniÔÇť. Od Vije─çamo smo zatra┼żili odbacivanje bilo kakve rasprave o hrvatskim nacionalnim vrijednostima, a od cjelokupne hrvatske javnosti, posebno ÔÇ×intelektulne eliteÔÇť i akademske zajedniceÔÇť, da podupre na┼í zahtjev te time pru┼żi moralnu potporu hrvatskim braniteljima i svim istinskim domoljubima.


Potporu na┼íem zahtjevu nije pru┼żio nitko. Ama ba┼í nitko. Osim toga, niti jedan ─Źlan partijske komisije zvane Vije─çe nije odgovorio na taj dopis, no tomu se nismo ni nadali s obzirom da je od po─Źetka bilo jasno da je Vije─çe osnovano kao odgovor premijera Andreja Plenkovi─ça, dakle diplomata koji je 2010. godine bio na sprovodu navodne jasenova─Źke ┼żrtve Stanka Nicka, na ÔÇťtalasanjaÔÇŁ naroda koji se u to vrijeme po─Źeo buniti protiv velikosrpskih napada na spomen-plo─Źu poginulim pripadnicima HOS-a, postavljenu u Jasenovcu krajem 2016. godine.


Jedina zada─ça Vije─ça bila je partijskom direktivom zacementirati bilo kakav napredak znanosti, pa tako i stvarno suo─Źavanje s na┼íom pro┼ílo┼í─çu. Vije─çu je dana svega godina dana da na svojim iznimno rijetkim sastancima odlu─Źi o povijesnim doga─Ĺajima koja je realno potrebno istra┼żivati desetlje─çima. Procjena vladaju─çih je vjerojatno bila ta da je godina dana dovoljno vremena da se zalije─Źe neke stare rane, da barem dio naroda zaboravi, da se ljudi zaokupe nekim novim problemima, a dio da se iseli. Danas je kriti─Źna masa vjerojatno znatno manja nego po─Źetkom 2017. godine zbog ─Źega je Vije─çe kona─Źno bilo spremno da u javnost iza─Ĺe s partijskim pamfletom. U to vrijeme javljali su se i neki drugi koji su podr┼żavali ideju Efraima Zuroffa o osnivanju nekakve me─Ĺunarodne komisije koja bi dirigirala hrvatskom povije┼í─çu. Usprotivili smo se takvim idejama bez obzira na to iz kojih krugova one dolazile i zbog toga su nas kritizirali mnogi kojima smo dirnuli u njihove mesije.


U na┼íem reagiranju, koje smo objavili 12. o┼żujka ove godine, naveli smo da je potrebno istaknuti kako odabir ─Źlanova vije─ça nije bio transparentan, te je mnoge gra─Ĺane podsjetio na vremena u kojima su se stvarale komisije. Stoga bi u budu─çim raspravama trebalo uklju─Źiti i predstavnike braniteljskih udruga, kao i druge hrvatske povjesni─Źare koji se bave Drugim svjetskim ratom. Pojedine preporuke Vije─ça, me─Ĺu koje spada i onaj dio iz Ustava o ÔÇ×nasuprot NDHÔÇť, ali i mnoge druge, do┼żivjele su i druga─Źije pojedina─Źne interpretacije, naro─Źito u kontekstu potencijalnih zakonskih zabrana koje Hrvatsku vra─çaju desetlje─çima unatrag. Naime, zabrane pojedinih simbola u zapadnoj Europi (posebice Njema─Źka i Austrija) donosile su se odmah po zavr┼íetku rata kako bi se sprije─Źilo reaktiviranje ideologija ili sustava, koji se smatraju uzro─Źnicima 2. svjetskog rata i velikih stradanja. Pozivanje na takvu praksu 73 godine nakon rata je besmisleno kao ┼íto je besmislena zabrana bilo koje druge prakse koja se ionako ne prakticira, poput npr. spaljivanja vje┼ítica. Osim toga, ratna i poslijeratna iskustva drugih dr┼żava znatno su druga─Źija od onih na podru─Źju biv┼íe Jugoslavije ┼íto nagla┼íava i dr. Tanji─ç u izdvojenom mi┼íljenju: ÔÇťHrvatsku ne obavezuje praksa zapadnih zemalja EU-a, jer one nisu pro┼íle kroz povijesno iskustvo komunizma koji je u Hrvatskoj bio na vlasti punih ─Źetrdeset i pet godina. (...) Zato uporaba crvene zvijezde u Francuskoj i Italiji ne mo┼że imati jednako zna─Źenje ili iste posljedice kao u Hrvatskoj.ÔÇŁ


Uzev┼íi u obzir posljednjih sedam desetlje─ça hrvatske povijesti, odnosno masovno stradanje hrvatskog naroda upravo pod zvijezdom petokrakom i ─Źetni─Źkom kokardom, name─çe se logi─Źan zaklju─Źak da u Hrvatskoj mo┼że postojati jedino bojazan od komunisti─Źkog recidiva i recidiva velikosrpske politike pa se bilo kakve zabrane mogu odnositi jedino na one organizacije koje propagiraju ciljeve tih ideologija. Umjesto toga, Vije─çe je u ÔÇ×nepo┼żeljnaÔÇť obilje┼żja i znakovlje uvrstilo krilaticu ÔÇ×Za dom spremniÔÇť unato─Ź ─Źinjenici da je rije─Ź o pozdravu iz Domovinskog rata, dok je istovremeno ÔÇ×crvenu zvijezdu ili zvijezdu petokrakuÔÇť definiralo vi┼íezna─Źnim simbolom unato─Ź tome ┼íto su upravo pod tim obilje┼żjem likvidirani brojni vukovarski zarobljenici.


Osim toga, nemogu─çe je prihvatiti pojedine interpretacije, koje se nazivaju ÔÇ×op─çe ustanovljenim ili prihva─çenim istinamaÔÇť, u Dokumentu ovog Vije─ça jer je rije─Ź o dogmama ili ÔÇ×istinamaÔÇť komunisti─Źke historiografije. Naime, usta┼íki re┼żim (NDH) nije bio ni fa┼íisti─Źki, ni nacionalsocijalisti─Źki ÔÇô ovaj zadnji je u NDH kao stranka bio zabranjen, a u ime prvoga okupirani su veliki dijelovi Hrvatske, odnosno Dalmacije.


Neovisno o naravi usta┼íkog re┼żima, ne smijemo zaboraviti da je u Nezavisnoj Dr┼żavi Hrvatskoj ┼żivjelo nekoliko milijuna stanovnika koji nisu bili pripadnici Usta┼íkog pokreta, no koji su tako─Ĺer podr┼żavali ideju samostalne hrvatske dr┼żave i za nju bili ÔÇô spremni. ┼átovi┼íe, te┼żnju za ostvarivanjem takve dr┼żave nastojala je provesti ve─ç i Hrvatska selja─Źka stranka na ─Źelu sa Stjepanom Radi─çem, ┼íto je bilo zaustavljeno krvoproli─çem u beogradskom parlamentu i uvo─Ĺenjem diktature. Stoga se postavlja pitanje jesu li prema zaklju─Źcima Vije─ça svi oni koji su podr┼żavali ideju hrvatske nezavisnosti bili automatski fa┼íisti. Jesu li hrvatski gra─Ĺani koji su sudjelovali u Domovinskom ratu tako─Ĺer fa┼íisti?


Nadalje, nazivati NDH fa┼íisti─Źkom, jer je te┼żila homogenizaciji dr┼żave i naroda koji su obitavali na njenom podru─Źju je deplasirano: isto to su kod ujedinjenja u─Źinile Italija i Njema─Źka jo┼í u 19. st., Jugoslavija je to ─Źinila od 1918., stvoriv┼íi naciju Jugoslavena i tako dalje. Kada jo┼í uzmemo u obzir da su tre─çina generala u NDH bili pravoslavci ili po dana┼ínjem Srbi, da je niz visokih slu┼żbenika u Vladi NDH bilo i muslimanskog i ┼żidovskog i srpskog podrijetla, onda ni slika o NDH nije vi┼íe crno-bijela. O tome koji su izvorni ÔÇ×doprinosiÔÇť NDH totalitarnim re┼żimima, a ┼íto je NDH, kao saveznica sila osovina, bila prisiljena od istih preuzeti, tako─Ĺer se u literaturi vodi rasprava. Koliko je doista samostalna dana┼ínja Republika Hrvatska, a ┼íto aktualna dr┼żavna vlast ─Źini u skladu sa zahtjevima nekih novih ÔÇ×saveznikaÔÇť ÔÇô NATO, EU, SAD?


Kada ÔÇ×Vije─çeÔÇť ustanovljava kako ÔÇ×postoji asimetrija izme─Ĺu dobro poznatih fa┼íisti─Źkih zlo─Źina koji su javno osu─Ĺeni te dugo prikrivanih i manje istra┼żenih, komunisti─Źkih zlo─ŹinaÔÇť, to je ne samo to─Źno, nego i uzrok da se o ÔÇ×antifa┼íizmuÔÇť i partizanima jo┼í uvijek govori pozitivno. No, tako─Ĺer je potrebno zapitati se koliko je tek izmi┼íljenih zlo─Źina od strane ÔÇ×antifa┼íistaÔÇť pripisano ÔÇ×fa┼íistimaÔÇť. Odgovor na to pitanje mo┼żda nikada ne─çemo doznati, ali ga ipak valja tra┼żiti. U tome se krije bit znanosti ÔÇô jo┼í jedne ┼żrtve zaklju─Źaka ovog Vije─ça.


- Kako onda tretirati simbole?


Kada je rije─Ź o bilo kakvom znakovlju i simbolima, Republika Hrvatska mora polaziti od odnosa tih re┼żima prema hrvatskom narodu. Hrvatski narod ima samo jednu domovinu i ima je pravo urediti po svom naho─Ĺenju. Prava drugih naroda u Hrvatskoj ne mogu biti ve─ça od prava hrvatskog naroda u njegovoj domovini nego samo jednaka tima. Zato nije mogu─çe pod pozivanjem na patnje i stradanja drugih naroda, bilo u Hrvatskoj ili izvan nje, zakidati pravo Hrvata na povijesnu istinu istra┼żivanjem iste iako se upravo to ─Źini, a svi oni koji se usu─Ĺuju re─çi da je broj ubijenih u Jasenovcu daleko manji od onoga koji je promicala velikosrpska propaganda nazivaju ÔÇ×negatorima HolokaustaÔÇť. Time se hrvatski narod sustavno ucjenjuje s ciljem sprije─Źavanja objektivnih znanstvenih istra┼żivanja, kriti─Źkog promi┼íljanja i destabilizacije RH.
Demokratski dijalog postaje nemogu─ç, a samim tim stabilnost na hrvatskom prostoru .Stoga smo zaklju─Źili da, umjesto promicanja istra┼żivanja povijesne istine, zaklju─Źci Vije─ça podr┼żavaju ciljeve velikosrpske ideologije i komunisti─Źkih elita u Hrvatskoj koje nametanjem osje─çaja kolektivne krivnje i navodne genocidnosti ─Źitavog hrvatskog naroda diskreditiraju Domovinski rat i borbu za hrvatsku nezavisnost. Time nas Vije─çe uvodi u razdoblje nove komunisti─Źke diktature o kojoj se ne postavlja pitanje koliko dugo ─çe trajati, nego koliko dugo ─çe je hrvatski narod trpjeti.


- Do kuda ste do┼íli s istra┼żivanjem logora Jasenovac? U najavi je bila i nova knjiga...


Najavljena knjiga je bila zavr┼íena, ali nije oti┼íla u tisak na temelju odluke jednog koautora. O svojim razlozima mo┼że govoriti samo on osobno. Otkazivanje tiskanja te knjige izazvalo je negodovanje na┼íih ─Źitatelja koji su knjigu ┼żeljno i┼í─Źekivali, ┼íto je razumljivo uzmu li se u obzir sva doga─Ĺanja oko Jasenovca, posebno srpsku izlo┼żbu u Ujedinjenim narodima. Velikosrpska ideologija je jo┼í jednom u totalnoj ofenzivi, a odgovora sa hrvatske strane prakti─Źki nema ili je nedovoljan da bi bilo ┼íto promijenio na svjetskoj znanstvenoj sceni. Prilikom mog boravka u Kanadi opi┼írno sam govorila o na┼íim istra┼żivanjima Jasenovca te prezentirala rad na┼íih ─Źlanova Nikole Bani─ça i Stipe Pili─ça. O Jasenovcu nije bilo samo rije─Źi na predavanjima u hrvatskim ┼żupama u Hamiltonu, Mississaugi, Oakvilleu i Norvalu, nego i na Sveu─Źili┼ítu u Waterloou, Sveu─Źili┼ítu u Torontu i na panel-raspravi koja je pod nazivom ÔÇ×Emerging from communismÔÇť odr┼żana tako─Ĺer na Sveu─Źili┼ítu u Torontu.


Manipulacije brojem i imenima jasenova─Źkih ┼żrtava izazvale su veliku pozornost studenata i profesora koji za razliku od Ive Goldsteina ili Mirjane Kasapovi─ç, koja je u svom posljednjem ÔÇ×izvornom znanstvenom raduÔÇť opalila po na┼íoj udruzi i meni osobno na na─Źin nedostojan jedne sveu─Źili┼íne profesorice kojoj ─çe biti odgovoreno otvorenim pismom u Hrvatskom tjedniku, nisu pokazivali nikakvo u┼żasavanje nad mojim revizionizmom odnosno kriti─Źkim razmi┼íljanjem i preispitivanjem partijskih dogmi, nego su bili u┼żasnuti ─Źinjenicom da se u 21. stolje─çu jedna ─Źlanica EU jo┼í uvijek pridr┼żava tih istih dogmi i onemogu─çava objektivna znanstvena istra┼żivanja.


Istra┼żivanja o Jasenovcu neophodno je predstaviti stranoj publici, posebno onoj akademskoj jer upravo je to scena na kojoj ─çe se borba za istinu o Jasenovcu dobiti ili izgubiti. Zna─Źajan korak prema tome je napravljen obranom moje disertacije na Odsjeku za povijesti na Sveu─Źili┼ítu Warwick u listopadu 2015. jer sam u toj disertaciji pisala i o manipulacijama s ratnim logorom Jasenovac, poslijeratnom logoru Jasenovac, te anti-hrvatskoj propagandi koja u posljednjih 30 godina po─Źiva naro─Źito na Jasenovcu. U listopadu 2017. nadopunjenu disertaciju je objavio ameri─Źki izdava─Ź BrownWalker Press i ona je otada dostupna na Amazonu.


Zahvaljuju─çi na┼íemu dobro─Źinitelju g. Ivanu Hrvoi─çu iz Toronta koji je otkupio veliki broj primjeraka te knjige, kanadski Hrvati tu su knjigu imali priliku kupiti po sni┼żenoj cijeni, a primjerci su tako─Ĺer darovani Sveu─Źili┼ítu Waterloo i Sveu─Źili┼ítu Toronto. S obzirom da se moja doktorska disertacija odnosi na Domovinski rat i hrvatske branitelje, u uvodu te disertacije tako─Ĺer ─çe biti govora o jasenova─Źkom mitu kao klju─Źnom dijelu velikosrpske propagande, a jednom kada bude zavr┼íena, i ona ─çe biti dostupna stranim istra┼żiva─Źima na engleskom jeziku. Sve su ovo va┼żni koraci u borbi za istinu o Jasenovcu, no oni nisu dovoljni jer je potrebno da se u ovakav inozemni anga┼żman uklju─Źi ┼íto ve─çi broj hrvatskih istra┼żiva─Źa. Osobno bi me veselilo da me─Ĺu njima budu ─Źlanovi na┼íe udruge koji se Jasenovcem bave vi┼íe od mene. S obzirom da u udruzi imamo trojicu takvih, ja sam se na odre─Ĺeni na─Źin povukla iz istra┼żivanja Jasenovca i posvetila drugim temama koje ostali ne rade. No, kakav ─çe biti rezultat njihovog rada i ho─çe li biti novih knjiga ovisi prvenstveno o njima samima, kao i financijskim sredstvima potrebnima za takav rad koje trebaju prikupljati svi ─Źlanovi udruge podjednako.


Ja sam samo jedna osoba i objavljivanjem i prodajom mojih knjiga mo┼żemo isfinancirati tisak jedne naredne knjige, ali ne mo┼żemo isfinancirati 2-3 naredne knjige kao i sve autorske i druge tro┼íkove koje idu uz takav rad. Dakle, potrebno je osigurati resurse za temeljitiji istra┼żiva─Źki rad Jasenovca, a zatim je sve na onima koji se tom temom intenzivno bave.


- Koji su budu─çi projekti udruge dr. Rudolf Horvat?


Sredinom o┼żujka ove godine na┼ía udruga je obilje┼żila 10 godina svoga djelovanja.Tijekom tog desetlje─ça ─Źlanovi udruge su istra┼żivali u svim arhivima u Hrvatskoj i Sloveniji te su objavili brojne znanstvene radove o stradanju hrvatskog naroda kroz 20. stolje─çe. U ovih proteklih 13 godina moga rada ponajvi┼íe me motivirala ljubav prema znanosti i istra┼żivanju, ali i ljudska prava. Ironi─Źno je to da se u na┼íem dru┼ítvu tim pravima ─Źesto kite nekakvi ljevi─Źari, antifa┼íisti i sli─Źni koji namjerno zaboravljaju da su upravo oni ti koji su ljudska prava sustavno kr┼íili i gu┼íili proteklih 8 desetlje─ça. Kakva su to ljudska prava ako smr─çu i imenima pojedinih ┼żrtava manipuliraju u propagandne svrhe, a smrt drugih, njima nepo─çudnih, negiraju i relativiziraju?


Prije sedam godina, dakle 2011., Europski sud za ljudska prava je donio presudu u slu─Źaju Girard protiv Francuske kojim je potvr─Ĺeno jedno dotada zanemareno ljudsko pravo ÔÇô pravo na ukop ─Źlanova obitelji. Sud je zaklju─Źio da je povratak tijela ili posmrtnih ostataka obitelji i dostojanstven pokop jedno od ljudskih prava zagarantiranih ─Źlankom 8. Europske konvencije o ljudskim pravima koju je ratificirala i Republika Hrvatska. Pravo na grob temeljno je ljudsko pravo u civiliziranim dru┼ítvima, ali pravo koje se u Hrvatskoj uporno minorizira. Na tisu─çe hrvatskih ┼żrtava to pravo nikada ne─çe imati. Jedino ┼íto za njih mo┼żemo u─Źiniti je utvrditi i usuditi se izre─çi istinu o njihovom stradanju, bez obzira na to nazivao li nas Ivo Josipovi─ç usta┼íkim gujama, a Mirjana Kasapovi─ç negatorima Holokausta.


O budu─çim projektima na┼íe udruge u ovom je trenutku te┼íko govoriti jer to ovisi prvenstveno o volji ─Źlanova udruge i financijskim resursima. Katkad nam do─Ĺu ljudi koji jedno vrijeme poma┼żu, ali onda odu jer se ┼żele posvetiti svojim privatnim stvarima ili zato jer smatraju da utjecaj na┼íeg rada u janosti nije dovoljno prepoznat i nema u─Źinak koji bi trebao imati. Na taj dio problema mi ne mo┼żemo utjecati jer ne kontroliramo niti jedan medij, a na┼íe brojne dopise ve─çina medija i portala ignorira, pa ─Źak i oni navodno desni. ┼áanse da prezentiramo na┼í rad ┼íirem ─Źitateljstvu su veoma rijetke i mi ih maksimalno koristimo. Na prvi dio problema koji sam spomenula mo┼że utjecati isklju─Źivo svaki pojedinac za sebe. U na┼íem dru┼ítvu veoma je malo onih koji se doista ┼żele ┼żrtvovati za ovakav rad, a on tra┼żi maksimalnu ┼żrtvu, katkad i do 15 sati dnevno, katkad i bez spavanja, katkad bez sekunde vremena za osobne potrebe i sve to bez o─Źekivanja nekakve slave ili zarade.


U proteklih 13 godina ja sam za ovaj rad ┼żrtvovala sve ┼íto sam imala ili mogla imati. ┼Żrtvovala sam svoju obitelj, svoje prijatelje, svoj privatni ┼żivot na svim mogu─çim razinama, svaku kunu koju sam zaradila sam ulo┼żila u rad te udruge, a kad udruga nije imala od ─Źega platiti nekakav tro┼íak, ja sam svoj ionako mr┼íavi ru─Źak dijelila na dva ru─Źka da bih u┼ítedjela na sebi i dala udruzi. Da bismo mi uspjeli predstaviti svoj rad u inozemstvu i u─çi u strane akademske krugove, oti┼íla sam na studij u iseljeni┼ítvo. Pla─çala sam ga sama uz povremenu pomo─ç obitelji i prijatelja te Zaklade Frankopan koja mi je u ─Źetiri navrata dala malu stipendiju koja je pokrivala jedan manji dio moje ┼íkolarine. Radila sam sve poslove do kojih se moglo do─çi od ribanja zahoda i konobarenja do asistenta na projektima. Tako─Ĺer sam kao ljudski pokusni kuni─ç sudjelovala u preko 80 znanstvenih eksperimenata na engleskim sveu─Źili┼ítima jer sam time sebi osiguravala obrok, a taj obrok zna─Źio je koji dan ┼żivota vi┼íe.


Ve─çini ljudi je nepoznata ─Źinjenica da sam ja dvije godine bila gladna i jedva sam pre┼żivjela ┼íto je ostavilo velikoga traga na mome zdravlju. Ku─çi nisam mogla oti─çi pune 2 godine jer nisam imala ─Źime platiti put. Disertaciju o komunisti─Źkim zlo─Źinima napisala sam u razdoblju kad sam zbog gladi trpila strahovite bolove, a na obranu te disertacije oti┼íla sam s jednim keksom u ┼żeludcu. To je bio moj jedini obrok unutar 24 sata. Kada je disertaciju trebalo predati sveu─Źili┼ítu, nisam imala 30 funti za tro┼íak printanja. Sveu─Źili┼íte mi je dalo taj novac da ne izgubim studij. Da mi je netko tada rekao da ─çe dvije godine kasnije ta disertacija biti tiskana u SAD, ne bih mu vjerovala jer u to doba ja sam bila na rubu ┼żivota i smrti. Rijetki pojedinci koji su tada poznavali moju situaciju vjerovali su da mogu izdr┼żati maksimalno 2 mjeseca s toliko malo hrane. Ja sam izdr┼żala 2 godine i 2 mjeseca, a od smrti me spasio g. Hrvoi─ç. Po svim kriterijima medicinske znanosti, ja danas ne bih trebala vi┼íe biti ┼żiva niti su splitska, imotska i vrgorska knjiga trebale postojati.
S obzirom da sam ja ro─Ĺena slabovidna, ovaj dosada┼ínji rad uzeo je veliki danak i na mome vidu. Za moj problem zasad nema lijeka ni pomo─çi, no znanstvenici u pojedinim dr┼żavama na tome intenzivno rade. Ja ta istra┼żivanja pratim i povremeno kontaktiram te znanstvenike u nadi da ─çe jednog dana postojati terapija zahvaljuju─çi kojoj ne─çu vi┼íe ┼żivjeti u svakodnevnom strahu od sljepo─çe.


Moj plan je predstaviti knjigu o Vrgorskoj krajini, Makarskom primorju i neretvanskom kraju, zatim dovr┼íiti knjigu o Lici, te se odazvati pozivima drugih hrvatskih iseljeni─Źkih zajednica bude li ih bilo ne bi li se ┼íto ve─çem broju iseljenika predstavio na┼í rad. No, smatram da je 13 godina ┼żivota bila dovoljna ┼żrtva i zato odsada ┼żelim ┼żivjeti onako kako su drugi ┼żivjeli svih ovih godina koje sam ja nepovratno izgubila. Moj je plan ┼żivjeti i posvetiti su ljudima koji su meni osobno va┼żni. ┼Żelim ┼żivjeti bez da u inbox dobivam prijetnje ili uvredljive poruke onih koji o pozadini na┼íeg, a posebno moga rada, ne znaju ni┼íta, no sebi uzimaju za pravo da me pljuju jer ne sura─Ĺujem s onima koji su na mome radu i bez moga dopu┼ítenja zara─Ĺivali dok sam ja umirala od gladi.


┼Żelim ┼żivjeti u dr┼żavi u kojoj znanost po─Źiva na znanstvenim dokazima, a ne partijskim dogmama i razmi┼íljanjima Mirjane Kasapovi─ç i Ive Goldsteina, u dr┼żavi u kojoj ─çu imati ┼íansu zaustaviti propadanje moga vida i u dr┼żavi u kojoj ─çu nekakav posao mo─çi dobiti bez obzira na to tko mi je otac ili imam li partijsku iskaznicu i vezu. Ja ve─ç znam koja je moja ┼żeljena destinacija, a do trenutka moga odlaska pomagat ─çu udrugu koliko god mogu i nastojati je ostaviti financijski stabilnu da s novim predsjednikom na ─Źelu jednog dana mo┼że nastaviti kvalitetan rad. Dakle, jo┼í jedno ili dva izdanja ─çu sigurno odraditi do kraja naredne godine, a ostali planovi u tom razdoblju ovisit ─çe o interesu drugih ─Źlanova udruge i njihovoj volji da ovakvom radu podrede vlastite ┼żivote, posao, obitelji i zdravlje.


Davor Dijanovi─ç, hkv.hr

www.hkz-kkv.ch

155 - 2018

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU