Nakon umirovljenja potpuno se posvećuje pisanju, pa tako
objavljuje brojna znanstvena i publistička djela u
zemlji i inozemstvu. Po političkim nazorima blizak je
Hrvatskoj stranci prava ("frankovcima"). Puno članaka
objavljuje u Hrvatskom pravu, Obzoru i
drugim novinama u kojima piše o povijesti jugoistočne
Europe.
Zbog svoje političke djelatnosti dolazi pod udar
karađorđevićevog režima. 1921. optužen je za
održavanje veze s Hrvatskim komitetom, skupinom
sastavljenom od bivših austrougarskih časnika i
frankovačkih političara, koja je iz Graza i Budimpešte
razvijala protujugoslavnesko djelovanje i radila na
izdvajanju Hrvatske iz novostvorene države. Osuđen je
na tri i pol godine zatvora. Godine 1931.uUbijen je u
Zagrebu od policijskih agenata.
Najvažnija Šufflayeva djela su "Srbi i
Arbanasi", "Konstantin Balšić" (povijesni roman), "Na
Pacifiku g. 2255."iI "Hrvatska u svijetlu svjetske
historije i politike".
"Srbi i
Arbanasi" najpoznatije je Šufflayevo djelo, koje nije
samo povijest simbioze Srba i Albanaca u srednjem
vijeku, nego je ispričana povijest cjelokupnog
područja južnog Jadrana i zemalja u njegovu zaleđu
(Albanija, Duklja, Raška, južni dio srednjovjekovne
Hrvatske, dio Epira) od ilirskog doba, pa sve do 16.
stoljeća, odnosno dolaska ovih zemalja pod tursko
gospodstvo.
Misao o stalnom sukobu između istočnog i zapadnog
svijeta povlači se kroz čitavo djelo, pri čemu je
zapadni svijet oprimjeren u katoličanstvu, a istočni u
pravoslavlju. Šufflay stalno ističe da je područje o
kojem piše, stoljećima bilo granična zona između dviju
vjera i civilizacija, što je uzrokovalo da se ovdje
pojave brojne specifičnosti u povijesnom razvitku
kojih drugdje nema.
Granica između katoličanstva i
pravoslavlja nije se ovdje dugo iskristalizirala, tako
da se za neke krajeve na temelju dostupne građe ne
može precizno ustvrditi jesu li bili više pod
utjecajem Zapadne ili Istočne crkve. Prodor
pravoslavlja okončava se tek dolaskom Osmanlija.
Druga tema
kojom se Šufflay bavi, su Albanci. Prati njihovu
povijest (on ih naziva Arbanasima, držeći da je ova
inačica izvornija i ispravnija) od najstarijih,
ilirskih vremena, rimskog, pa bizantskog vladanja nad
njihovim prostorom, provale Slavena, kasnije Normana
iz južne Italije, osamostaljivanja pojedinih albanskih
velmoža pod anžuvinskim, srpskim ili epirskim
vrhovništvom, sve do borbe Jurja Kastriota Skenderbega
protiv nadirućih Osmanlija i konačne njihove pobjede i
zaposjednuća toga područja.
Željko Vegh
napisao je za reviju Marulić, a povodom sedamdeset
godina od ubojstva Milana Šufflaya, skice za Šufflayev
portrait, koje donosimo u nekoliko nastavaka.
ŽELJKO VEGH O DR. MILANU ŠUFFLAYU:
Vezani članci:
|
