|
|
Poštovana gospođo predsjednice Vlade RH,
Ima izlaza iz posvemašnje moralne i
gospodarske krize u Hrvatskoj, ali to većinu
političara ne zanima. To što su ljudi počeli izlaziti
na ulice se odavno moglo očekivati. Sve veće
siromaštvo će natjerati ljude da krenu po svoje što im
je oteto (što može biti vrlo opasno), no to mnogi
političari ne razumiju. Stoga su protesti mladih ljudi
dobrodošli ako nisu nasilni, unatoč nasilju
političara. Što je drugo nego nasilje otimanje svega
onoga što vrijedi i rasprodaja ili poklanjanje
podobnima u Hrvatskoj i u inozemstvu, ostajanje ljudi
bez posla u "uspjesima" tzv. privatizacije, rad mnogih
bez plaće, uništavanje važnih gospodarskih grana -
industrija, brodogradnja, uzimanje siromašnima a
davanje bogatima umjesto suprotnog, stalna
poskupljenja svega, visoke kamate u bankama...? |
Dobro je da je nezadovoljstvo izraženo u blagom protestu
mladih, jer je moglo biti mnogo gore, a i moglo bi i
eskalirati, ako se hitno iz temelja ne promijeni način
razmišljanja i djelovanja onih na "trgu mira" u Zagrebu.
Ne želim govoriti o prosvjedima jednog malog broja
braniteljskih udruga (u Hrvatskoj ima više od tisuću
udruga vezanih uz Domovinski rat, a to samo za sebe
dovoljno govori), jer je sramota za Hrvatsku da je vlast
izjednačila žrtvu i agresora i što je dozvolila da se
ovo događa s braniteljima - zbog čega su neke
protestirale, nego samo o mladima koji nemaju izgleda za
život ako se osiromašenje nastavi. Osiromašenje
stanovništva kontinuirano se događa već dvadesetak
godina i sve partije - stranke su u njemu sudjelovale.
Što bi se dobilo rušenjem vlade i
provođenjem tzv. izbora? Ništa. Puno bolji cilj bi im
bio da protestiraju protiv svih onih na "trgu mira" i
da zahtijevaju da donesu zakon po kojem bi se
hrvatskom puku vratilo ono što mu je u dvadesetak
godina Hrvatske otuđeno, neovlašteno poklonjeno ili
prodano u bescjenje podobnim osobama i grupama u
inozemstvu i Hrvatskoj. Ako su mogli donijeti zakone
po kojima je omogućena pljačka valjda mogu donijeti i
onaj po kojem bi se ukradeno moralo vratiti. Dakako,
da mnogima koji tamo sjede to ne odgovara, jer su se
zacijelo i sami u tom poslu dobro okoristili. Bez
povrata otuđene imovine, Hrvatska nema nikakve šanse
da opstane.
Izbori ništa ne rješavaju. Uz to kakvi
su to izbori kada ima pola milijuna "rezervnih"
birača, a političari su promijenili ustav za ulazak EU
(jer s tim viškom birača referendum o EU ne prolazi)
umjesto da prebroje "ovce" (koje to više ne žele
biti)? Političari (bez obzira na stranke) trebaju iz
temelja promijeniti svoj način rada i razmišljanja. U
posve nesređenom načinu izbora nema druge nego imena
onih koji žele vlast staviti u bubanj i izvući nasumce
pedesetak za Sabor (moj tekst u Vjesniku 19.11.2003.
str.15: Izlažu svoje "programe" bez konkurencije i
odgovornosti). Bolje bi vladali nego dosadašnji. To su
radili još stari Grci.
Koja je razlika među političarima koji dvadeset
godina uništavaju Hrvatsku? Jedino treba uporno
tražiti od političara povrat svega što je poklonjeno
ili u bescjenje prodano podobnima u zemlji i
inozemstvu. Bez toga nema izlaska iz krize i oporavka.
Sadašnje stanje vanjskog duga vodi u bankrot, a visoko
profitne aktivnosti otetog (energetika, banke,
telekomunikacije, turizam...) ostvaruju profit
strancima koji ga odnose u inozemstvo, a ako ostaje u
Hrvatskoj i dalje njime u svoje vlasništvo prenose i
ostalu imovinu stanovnika Hrvatske (bez tog novca nije
moguće vraćati dug). Prvenstveno to treba zaustaviti
povratom te imovine njenim vlasnicima (hrvatskom
puku). Što se dulje sa tim čeka bude manje šanse za
izlazak iz krize i političari će morati prodati i sve
ostalo (vode, šume...). Od čega će stanovnici Hrvatske
tada živjeti?
Stalno se već godinama vi političari
bavite EU, a kako žive i kako će živjeti stanovnici
Hrvatske vas političare ne zanima. Pogledajte, ako ne
znate, koliki će biti trošak članstva Hrvatske u EU na
str. 61. studije: J. Cuculić MMF, M. Faulend HNB, V.
Šošić HNB: Fiskalni aspekti pridruživanja:
Možemo li u EU s proračunskim deficitom, IJF
2004. (na str.61. troškovi članstva u EU) . Ako su ti
podaci točni, trošak - razlika rashoda i prihoda
Hrvatske u EU (2,64 milijarde kuna/god ) bit će veći
nego su štete od elementarnih nepogoda (oko 1,5
milijardi kuna godišnje ) u Hrvatskoj. Silnu
administraciju u EU netko mora plaćati. Nisam čuo niti
jednog političara da nas uvjerava da nam treba više
elementarnih nepogoda (činjenica je da također ništa
nije napravljeno na ponovnoj uspostavi sustava za
zaštitu od njih - razoren usred rata). Ta studija se
nije dopadala vašem prethodniku sada u Salzburgu, pa
je naručio od Ekonomskog instituta novu "ljepšu" koji
je, dakako, pokazao poslušnost vladaru na njegovu
putu. Kada političari završe svoje "pregovore" u
kojima su poslušno ispunjavali sve interese EU i
uništavali gospodarstvo, tek bi tada (nakon povratka
svega što su neovlašteno poklonili onima u EU) trebali
početi stvarne pregovore u kojima bi brinuli i o
interesima Hrvatske. Tek bi se tada vidjelo da li
Hrvatska treba pristati na članstvo u tom šarolikom
birokratskom društvu.
U nekoliko navrata predsjednik RH je
obaviješten o zbivanjima u energetici koja je ključan
činilac najvećeg dijela problema u Hrvatskoj i izazvat
će najteže posljedice i još mnogo teže stanje, ako se
hitno ne promijeni način rada. Uputio nas je na vladu
RH, pa se u prilogu možete informirati o onome što se
u tom području događa. Štete se mjere u milijardama
USD, a jedan broj onih koji su štete izazvali je i
među Vašim suradnicima.
Još 3. studenog 2010. smo Vas
preporučenim pismom obavijestili o osnivanju našeg
Međunarodnog instituta za razvitak Hrvatske i
zatražili sastanak s Vama želeći Vam pomoći (pismo u
prilogu). Do danas niste ništa odgovorili. Može li to
možda biti znak da Vas izlazak Hrvatske iz krize i
dobrobit njenih stanovnika ne zanima?
S
poštovanjem
MEĐUNARODNI INSTITUT ZA RAZVITAK HRVATSKE
INTERNATIONAL INSTITUTE FOR DEVELOPMENT OF CROATIA
Dr. Sc. Branimir
Molak, dipl. inž.
Zagreb, 31. ožujka 2011.
Na znanje:
Prof. dr. Ivo Josipović, predsjednik RH
Prilog 1:
Stanje u energetici u Hrvatskoj
Prilog 2: Pismo koje smo Vam uputili 3.11.2010.
|
