Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

MNOGO IDEJA - MALO JASNOĆE   (07.01.2012.)

Gotovo nema države članice Europske unije kojoj se ne predbacuje neka slabost, pohlepa, nepoštenje. To predbacuju oni koji vjeruju u Europsku uniju, koji ne mogu zamisliti da bi se ona mogla raspasti, jer da bi to značilo katastrofu za sve europske narode. No, ovdje je riječ i o tome tko će u Europi imati više vlasti!

Europa je zaslužila da se države za nju bore, napisao je jedan njemački publicist. Jedan drugi je naglasio da Europa nikad nije bila tako neomiljena kao danas.

U posljednje dvije godine govori se u javnosti i privatno samo o krizi i o izvanrednim konferencijama na vrhu. Europljani su na taj način nešto doznali u kojoj to Uniji zapravo žive, kako ona funkcionira i kakve su moguće posljedice u slučaju sloma eura i sadašnje Europske unije. Oni su doznali puno loših stvari o kojima su u prošlosti samo stručnjaci govorili. Oni su doznali ne samo to da države članice Europske unije misle uglavnom o svom vlastitom probitku, nego i o tome da su najbogatije države kaošto je Njemačka zapravo isto tako u velikoj nevolji. Prema alarmantnim izvješćima, u Njemačkoj je tako sve veći jaz između siromašnih i bogatih. Prosječna neto plaća onih koji više zaraduju iznosi godišnje oko 57300 eura, a najniža tek oko 7400 eura. Ta razlika iziskuje radikalne reforme, istiću stručnjaci.


Neeuropska ponašanja


U Europskoj uniji uz formuliranje raznih modela kako spasiti euro i samu Uniju, mnogi se natječu u traženju slabosti i "neeuropskog" ponašanja u pojedinim državama članicama EU. Tako demokrati u Europi pitaju je li Madžarska još demokratska država. Predsjednika madžarske vlade Viktora Orbana nedavno je Washington Post usporedio s bjeloruskim diktatorom Lukašenkom. Orban je kao reakciju na sve zapadne kritike na njegovu adresu odgovorio da smo pred slomom Zapada i da sada "vjetar puše s Istoka". Ta je izjava, dakako, netočna jer vjetar za Madžarsku i dalje puše sa Zapada, odgovorio je njemački tjednik Die Zeit.

Grčkoj "marljivi" zapadnjaci predbacuju da živi da njihovoj grbači, da su lijeni, da lažu sami sebi i Europi i da nisu sposobni za samokritiku.

Kad je riječ o Francuskoj, predbacuje joj se da je arogantna. Francuski političari su veliki Europejci samo onda ako nisu u stanju sami riješiti svoje probleme. Ako neko veliko poduzeće iz druge države želi ući u neku veliku francusku tvrtku, to se onda sprječava starim državnim interesima.

Nijemci su bigotani, kažu kritičari ponašanja europskih država. Oni su isto tako privrženi vlastitim gospodarskim interesima. Njemačka izvozi svoje proizvode i na njima pravi velike profite, dok drugi konzumiraju tu robu i ulaze u velike dugove na štetu budućih naraštaja. Ove godine je njemački izvoz u države Europske unije iznosio 62 milijarde eura. Južni Europljani jako su se zadužili kupnjom njemačkih proizvoda na kredite. Dakle, bogatstvo Nijemaca počiva na dugovima drugih država u Europi. Međutim, ako južne države ne će moći vračati svoje dugove, veliki dio njemačke zarade, koje su prošlih godina iznosile 1000 milijarda eura, Njemačka će izgubiti. Kako bi se to spriječilo njemačka kancelarica Angela Merkel uporno predlaže da bi sve druge države trebale tako raditi kao Njemačka. I one bi, naime, isto tako trebale više izvoziti nego uvoziti. One bi trebale smanjiti plaće i ograničiti potrošnju. Tu njezinu ideju kritičari odbacuju. Ako bi svi prodavali robu, ljudi koji bi prema njezinu receptu trebali smanjiti potrošnju, ne bi kupovali ponuđenu robu i gospodarstvo ne bi moglo naprijed.

Za Španjolce kritičari kažu da su proždrljivi. Iz blagajne Europske unije stiglo je ovih godina blizu milijardu eura za španjolsku ribarsku industriju. To je više nego što su dobivale druge države. Budući da u europskim vodama ima previše ribara, Španjolska svoje ribarske flote šalje na obale Senegala i Mauretanije. Lokalnim ribarima ostaje malo ribe. Španjolska vlada dosad se uspješno suprotstavljala sporazumu o ribarstvu između Europske unije i afričkih država.


Puno slabosti


Gotovo nema države članice Europske unije, kojoj se ne predbacuje neka slabost, pohlepa, nepoštenje. To predbacuju oni koji vjeruju u Europsku uniju, koji ne mogu zamisliti da bi se ona mogla raspasti, jer da bi to značilo katastrofu za sve europske narode.
Zbog toga političari i publicisti govore o slabostima tih država, da ih one uklone kako bi se Europska unija mogla solidarno razvijati. Oni upozoravaju na to da nijedna europska država ne može u 21. stoljeću samostalno postojati u konkurenciji s Amerikon i azijskim državama koje svakim danom postaju sve jačima.

Prema njihovu mišljenju valjalo bi povećati novčana sredstva Međunarodnog monetarnog fonda, kako bi on imao dovoljno financijske snage da se spriječi financijski bankrot Italije i Španjolske. Zagovaratelji Europske unije ističu da Europa ne smije ostati na periferiji u odnosu na Sjedinjene Američke Države i azijske velesile. Obrazlažu da je američki predsjednik Barak Obama nedavno proklamirao "Američko pacifičko stoljeće". On je pred australskim parlamentom novu američku strategiju na Pacifiku utemeljio ekonomskom snagom Azije. Budući da je poznato kako u neposrednoj blizini Pacifičkog oceana Kina gradi svoje podmornice, a silno se naoružavaju i druge uspješne azijske držve, možemo zamisliti što bi "Američko pacifičko stoljeće" trebalo značiti.

I Njemačka je u velikim problemima

Kritičari jakih Sjedinjenih europskih država koje bi parirale Americi i azijskim zemljama vide pak u toj jakosti najveću opasnost i za svijet i za samu Europu. Takva kritika dolazi i sa strane islamskih zemalja. One se plaše europskog nacionalizma. Pakistanski književnik Mohsin Hamid, koji je živio u New Yorku i Londonu, formulirao je taj strah muslimana u tjedniku Die Zeit. On je plan stvaranja Sjedinjenih europskih država označio novim europskim nacionalizmom odnosno "kontinentalizmom". To je za njega i njegove prijatelje u Pakistanu glavni europski problem. U Europi se stvaranje nove države obrazlaže i time - tvrdi Hamid - da se ona u budućnosti može braniti primjerice od islama.

Istodobno dok se Europa poziva na svoju kulturu i civilizirani način ponašanja, ona diže židove, kako bi se spasila od islamske poplave. To znaći da Europljani nisu ništa naučili iz dva svjetska rata. U Europi je tada bilo suviše malih država koje su navalile jedne na druge i sada bi trebalo sprijećiti da se ne ponovi slična situacija. Kako bi se to spriječilo treba osnovati veliku i snažnu europsku državu. No, što bi to značilo? Značilo bi to, da će budućnost u 21. stoljeću bila slična 20. stoIjeću. Borbe se, naime više ne će voditi između malih i srednjih država u Europi, nego između gigantskih velesila na kugli zemaljskoj. Za Europu bilo bi idiotski ići takvim putom.


Jedinstvena džava?


No, hoće li se ikad današnja Europska unija pretvoriti u jedinstvenu državu pod imenom Sjedinjene europske države, to je pod znakom pitanja. U Europskoj uniji nije samo Velika Britanija ona koja ide vlastitim putom. Tu su i druge države, primjerice Madžarska, Češka, Nizozemska i dr. U javnosti se stjeće dojam da su Francuska i Njemačka jedinstvene u pitanjima europske budućnosti. To, međutim, nije točno. Njemačka kancelarica Angela Merkel želi sprijećiti da Velika Britanija ostane po strani.


Francuzi pak misle da je za njih bolje i da će oni u Uniji imati veću važnost ako Velika Britanija nije prisutna. Isti je slučaj s Amerikom. Njemačka se zalaže za to da Sjedinjene Američke Države ostanu politički partner Europe uza sve razlke u pristupu pojedinim pitanjima. Francuzi imaju drugo gledište. Oni bi htjeli da Europa postane snažan politički blok u konkurenciji s Amerikancima.


Dakle, u. današnjoj krizi Europske unije ne radi se isključivo o dužničkim problemima, nego i o tome tko će u Europi imati više vlasti. U toj borbi Republika Hrvatska ulazi u Europsku uniju kao siroček. Vođa poljskog radničkog pokreta Solidarnost i neko vrijeme šef Poljske Leh Walesa
jednom je dobro rekao: "Komunizam nas je učinio prosjacima Europe." Klasicna recenica.


Stjepan Šulek

Hrvatsko slovo

20.12.2011.

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch