Frane Selak rođen je 1929. godine u Dubrovniku. Do 32. rođendana njegov je živo tekao kao i većine ljudi, bez velikih uzbuđenja. Pohađao je glazbenu školu, naučio je komponirati i svirati glasovir, postao je učitelj glazbe, oženio se, dobio sina, rastao se i ponovno oženio. A onda odjednom, jedna nesreća slijedi drugu.

U siječnju 1962. Frane je poslovno boravio u Sarajevu i vlakom se vraćao u Dubrovnik. Pruga leži uz rijeku Neretvu koja je i u ljeti hladna, a u zimi je ledena kao led. U istom odjelu bila je još samo jedna stara žena, kako se poslije saznalo, majka tadašnjeg predsjednika općine Ston. Bila je noć, na pruzi je ležao komad odronjene stijene.

Vlak je iskočio iz tračnica i pao u rijeku. Selak se našao u vodi. Jednom je rukom dohvatio staru ženu, drugom je pokušao plivati. Kratko prije nego ga je izdala snaga, dohvatio ga je i na obalu izvukao jedan čovjek. 17 ljudi je poginulo, njihova su tijela pronađena kod Metkovića. Te je noći počeo drugi Selakov život.

Oduvijek sam bio vjernik, Bog je samnom. Čovjek koji ne vjeruje u Boga, ne živi dobro, kaže Selak koji oko vrata nosi zlatni lanac i križ.

Godinu dana kasnije doživio je još gore iskušenje. Poletio je avionom iz Zagreba prema Grobničkom polju u posjet bolesnoj majci u Rijeku. - Prvi put sam letio (i zadnji), očajno sam se plašio. Krenuo sam prema repu i razgovarao s domaćicom letjelice. Tad sam čuo tresak. Stjuardesa i ja smo ispali iz zrakoplova. Probudio sam se nakon tri dana u Zagrebu i doznao da sam se strmoglavio u plast sijena. Stjuardesa je također preživjela, odjeća joj se zakvačila za krošnju u koju je uletjela - kaže Selak. Bilo je to 1963. u Gorskom kotaru.

Za prijatelje i rodbinu, postao je čovjek koji magično privlači nesreću. Drugi brak mu je propao, oženio se i treći puta. U njegovom su se životu mijenjale žene i mjesta u kojim je živjeo s njima. Ostala je samo nesreća koja ga je i dalje pratila.

1966. autobus kojim je putovao u Split izletio je s mosta i pao u rijeku Bosnu. Četvero putnika je poginulo, a Frano je preživio samo s ogrebotinama i šokom.
Iste godine, 1966., vozio je serpentinama iznad Karlobaga, kada se pred njim odjednom pojavio UNO kamion. Da bi izbjegao kamion, udario je u graničnik, auto je poletio nizbrdo, nekoliko se puta okrenuo, pa je Selak, koji na sreću nije bio vezan, ispao kroz suvozačeva vrata. Vidjeo je kako njegov auto pada u 150 metera duboku provaliju i eksplodira. On je preživio sa tri slomljena rebra i iščašenim kukom, te proveo u bolnici oko tri mjeseca.

U slijedećim godinama, njegov se auto dva puta zapalio usred vožnje. No, u Frani je sa svakim pehom raslo uvjerenje kako se njegov život sastoji od niza izazova - čim teža sudbina, tim će veća biti nagrada za strpljenje.

Preokret se dogodio 2 dana nakon njegovog 73. rođendana. Godinama je igrao loto, 7 od 39, i nikad nije ništa dobio, ako se ne računa po koja četvorka. 5. lipnja 2002. odigrao je jackpot, i dobio 6 milijuna kuna (oko 800'000 eura).

Bio je to znak na kojega je čekao. Uvijek sam imao peh, odjednom dolazi loto zgoditak i sve je zaboravljeno, rekao je.

S dobivenim novcem kupio je kuću s velikim vrtom u kojem žubori vodoskok, vikendicu na moru i brodicu. Stariji je to čovjek, pa ako sada ne bi mogao uživati, kada inače. Sebi je kupio Citroen, životnoj družici Ford Ka, a onda su se oženili. U vrtu je sagradio kapelu s marijinim kipom i brine se da je uz nju uvijek sviježe cvijeće i šarene svijeće.

Zadnje što o njemu znamo: proslavio je 74. rođendan, zdrav je, auto funkcionira, a žena mu je 20 godina mlađa. Rođendanska proslava je prošla bez katastrofa i bez i najmanjih neugodnosti. Selak je dobro! Dok opet ne čujemo o njemu.

Priredila D. Gaupp

Izvor: Društvene obavijesti br. 112