Tko je ta Danica Ramljak da upravo ona postavi pitanja,
da ih postavi sa sasvim osobne razine ("poznajem
Ameriku") i da ona dobiju toliku pozornost u medijima?
No, dogodilo se da ih je postavila i da su dobili
veliku pozornost medija, čak su neki ljudi poznati kao
demokrati i kulturni rekli da je to sasvim u redu, da
se tako radi i u Americi, pa sam pomislio da je moj
osjećaj mučnine došao iz nekog oblika moje
pristranosti (koje mi ne manjka, ali ja je barem
priznajem). Prješao sam, dakle, preko toga problema,
ali onda se otvorio još gori: učinilo mi se da to
znači da i ja imam pravo postaviti pitanja! I svatko
drugi, sve do nekih mojih prijatelja i poznanika koji
se izražavaju jezikom splitske ulice (ali jako
duhovito), do ekstremista svih boja, do ljudi koji su
propali u školama, na poslu, u životu. Ima li granice,
ima li kriterija koji se tu mogu povući, koji bi rekli
"ti možeš, a ti ne možeš"? Vjerujem da u načelu nema,
u redu.
No, hoće li
onda mediji svim autorima pitanja posvetiti istu
pozornost (prostor, komentare) kao što su je posvetili
pitanjima Danice Ramljak? Hoće li onda svi oni kojima
se pitanja postave (kad bolje razmislim to i ne moraju
biti samo kandidati za izbor predsjednice/ka
Republike, ima i drugih vrlo važnih, ili zanimljivih
ljudi, različitih toliko koliko su različiti
postavljači pitanja.) trebati odgovoriti, a mediji će
o tome izvješćivati?
Kao da se otvorio neki svijet kojemu ne vidim ni
sustava ni granice. Pod uvjetom da svi građani
Hrvatske imaju ista prava, uključivši i pravo da ih
mediji jednako tretiraju. što bi morali, jer ne radi
se o njima i njihovim vrijednostima, nego o onome što
oni pitaju, a to je budućnost svih nas; bogme tu i
najgluplje pitanje može ispasti jako važno, donijeti
jako važnu informaciju.
Vjerujem da je to bilo i dijelom zbog moje
pristranosti, no začudilo me, zaboljelo, pa i
uvrijedilo, što je gđa Ramljak pitanja postavila gđi
Kolindi Grabar Kitarović, a ne istodobno i g. Ivi
Josipoviću? A zašto ne i g. Milanu Kujundžiću i g.
Ivanu Sinčiću?
Otklonio sam jaku želju da analiziram zašto bi gđa
Ramljak tako postupila, premala mi je bila osnova
(njezinih pitanja i odabira gđe Grabar Kitarović) da
išta bitno prema njoj zaključujem. No, kad se tema već
otvorila, ovdje bih sebi dopustio mišljenje o dvama
kriterijima koja bi trebalo primijeniti na
postavljanje pitanja, jer mi se čini da oni nisu
sporni: svim bi kandidatima trebalo postaviti ista
pitanja i u isto vrijeme. Vjerujem da, primarno zbog
tehničkih razloga, mediji ne bi objavili pitanja svih
njihovih autora, ali bi istodobno odgovaranje svih
kandidata na ista pitanja sigurno cijelu burlesku oko
javnoga postavljanja pitanja dovelo na prihvatljivo
poštenu razinu.
U to ime, ovdje nudim moja pitanja, upućena svim
četverim kandidatima. Budući da je važan dio mojega
(profesorskoga) posla ispitivanje ljudi, pitanja
postavljam u obliku testa mnogostrukog izbora, gdje je
na svako pitanje ponuđeno pet odgovora, od koji je
samo jedan ispravan. Tu vrstu pitanja smatram možda i
najboljim oblikom objektivnoga ispitivanja, jer ne
dopuštaju polovične, preduge i prazne odgovore
(Marušić M, Grčević D, urednici. Zbirka test-pitanja
iz fiziologije i imunologije. 4. izdanje. Zagreb:
Medicinska naklada; 2007.).
Na svako pitanje treba zaokružiti jedan odgovor, ni
više niti manje. Kada kandidat ne zna odgovor na neko
pitanje, ipak ga treba dati, na osnovi pomoći sa
strane ili iz literature kojoj vjeruje. Kada kandidat
među odgovorima ne nalazi točno ono što bi on držao
ispravnim, treba odabrati odgovor koji je najbliži tom
stavu. Za prolaz je potrebno ispravno odgovoriti na
56% pitanja, ovdje, dakle na njih 13. Test ocjenjuju
čitatelji, prema vlastitim kriterijima.
1. O
pitanju odnosa prema totalitarnim sustavima točno je:
a) živimo u vrijeme znanja, mira i tolerancije i nikoga ne treba osuđivati
b) komunizam treba osuditi, a fašizam ne
c) fašizam treba osuditi, a komunizam ne
d) komunizam i fašizam su bili jednako pogubni i oba sustava treba osuditi
e) o totalitarnim sustavima više uopće ne bi trebalo govoriti
2. Tko je najviše lagao obznanjujući
svoju imovinu:
a) Kolinda Grabar Kitarović
b) Ivo Josipović
c) Milan Kujundžić
d) Ivan Sinčić
e) nitko ništa bitno nije slagao
3. Što se dogodilo u selu Srb 27.
srpnja 1941.?
a) ustanak naroda i narodnosti Hrvatske protiv okupatora i domaćih izdajnika
b) ono što je u listu "Novosti" (broj 762) napisao g. Slavko Goldstein
c) između ostaloga, lokalni i Srbi i pridošli četnici ubili su oko 300 Hrvata
i hodočasnika, a svećenika su nabili na kolac i pekli na vatri
d) to nije važan datum, ustanak naroda i narodnosti Hrvatske dogodio se 22.
lipnja. 1941. u Sisku
e) ništa bitno, ta vremena i događaje najbolje je zaboraviti
4. Za logor u Jasenovcu točno je:
a) to je bio ustaški logor smrti u kojemu je ubijeno oko 700.000 ljudi
b) to je bio ustaški radni logor u kojemu je ubijeno između 80.000 i 100.000
ljudi
c) to je bio ustaški logor koji Titova vlast nikad nije koristila za
zatvaranje ljudi
d) Međunarodni Crveni križ nikad nije stupio u ustaški logor Jasenovac
e) u tri iskopavanja u vrijeme Titove Jugoslavije tamo je iskopano nešto manje
od 500 kostura
5. Kada je g. Ivo Josipović rekao (da se nada) da će cijela
Hrvatska postati crvena, to je značilo:
a) da će u Hrvatskoj ponovno biti uspostavljena komunistička
vlast
b) da će uskoro SDP na izborima imati većinu u svim županijama
c) da će on pobijediti na izborima za predsjednika Republike Hrvatske
d) da će u svim dijelovima Hrvatske simbol postati šahovnica s prvim crvenim
poljem
e) on to nije rekao i o tome ne bi trebalo govoriti
6. Na Šaranovoj jami u Lici svake se
godine obilježava stradanje oko 40.000 ljudi koje su ubili ustaše. Speleolozi su
u toj jami našli:
a) oko 40.000 kostura
b) oko 4.000 kostura
c) oko 400 kostura
d) samo 4 kostura
e) ni jedan kostur
7. Udruga splitskih antifašista traži
da se jedna gradska ulica nazove po Prvom splitskom partizanskom odredu. Član
toga odreda bio je i mladi g. Veljko Neškovčin. Jedan od navedenih odgovora o
Veljku Neškovčinu (V.N.) NIJE TOČAN:
a) V.N. bio je član Prvoga splitskoga borbenog odreda, koji je u kolovozu
1941. nastradao u Košutama kraj Sinja; V.N. je pritom zarobljen i nakon suđenja
pušten
b) V.N. je ubio Luku Čulića, sindikalnoga aktivista iz Splita u njegovoj kući,
pištoljem kroz prozor, pred ukućanima
c) V.N. bio je proglašen narodnim herojem (u Titovoj Jugoslaviji)
d) Prema V.N. zvala se jedna splitska osnovna škola
e) V.N. je poginuo kao sudionik napada Rade Končara na talijansku glazbu u
Splitu 1941.
8. Poslijeratni izbori (1946.) na
kojima je sudjelovala i Hrvatska seljačka stranka (HSS):
a) bili su pošteni i na njima je vlast podijeljena između komunista i HSS-a
b) bili su pošteni i na njima su pobijedili komunisti
c) bili su nepošteni i na njima je pobijedio HSS
d) bili su nepošteni i na njima su pobijedili komunisti
e) nikad nisu održani
9. Reformu sveučilišta u Hrvatskoj
treba napraviti tako:
a) da se sveučilišta reformira prema naputcima Europske Unije
b) da se u to zasad ne dira jer mnoga ne bi opstala
c) da se posluša što kaže Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
d) reforma uopće nije potrebna jer sveučilišta dobro funkcioniranju
e) da se manja sveučilišta reformiraju, a zagrebačko ostane kakvo jest, jer je
najbolje
10. Za vrijeme svojega mandata g.
predsjednik Ivo Josipović nije ni jednom sazvao (tematsku) sjednicu Vlade, jer:
a) nije trebalo
b) nije želio
c) htio je, ali Vlada na to nije pristala
d) bio je prezauzet
e) ovlasti predsjednika države ne uključuju pravo sazivanja sjednice Vlade
11. Za lustraciju u Hrvatskoj vrijedi
sljedeće:
a) lustracija je provedena 1991.-1995.
b) lustracija je trik suzbijanja tradicije hrvatskoga antifašizma
c) lustraciju treba provesti, ali tako da ljudi ne gube posao
d) lustraciju treba provesti tako da se sudi svima koji su bili suradnici
UDBA-e i drugih tajnih službi
e) lustraciju treba provesti onako kako je to učinjeno u Istočnoj Njemačkoj
nakon pada Berlinskoga zida
12. Pomirenje ("djece" ustaša i
partizana) u Hrvatskoj:
a) ne dolazi u obzir, jer nema pomirenja žrtve i krvnika
b) treba nastaviti kako je govorio pok. predsjednik Franjo Tuđman, i završiti
sa zajedničkim spomenikom i grobljem u Jasenovcu
c) pomirenje je samo izlika da se kopa po prošlosti i ljude dublje dijeli
d) pomirenje nije potrebno, jer u Hrvatskoj povijest više ne dijeli ljude
e) u Hrvatskoj se ne može pomiriti "djecu" ustaša i partizana
13. U odnosu na politički život
Hrvata u Bosni i Hercegovini (BiH) vrijedi ovo:
a) to se nas ne tiče; oni svoja prava i probleme trebaju rješavati u Sarajevu
b) ne treba se miješati, jer stvari stoje dobro i dobro se razvijaju
c) BiH će se raspasti nasilno, i za to se treba pripremiti
d) nužno je revidirati Daytonski sporazum i postići da Hrvati u BiH dobiju
svoj entitet
e) treba raditi na tome da se Federacija BiH konfederativno priključi
Hrvatskoj
14. Kada hrvatska Vlada procijeni da
neće moći zadovoljiti kriterije EU u odnosu na deficit proračuna i veličinu
inozemnoga duga:
a) treba u pomoć pozvati MMF
b) treba smanjiti sve državne troškove, uključivši i plaće i mirovine za 10%
c) treba ipak dizati kredite i izdavati obveznice, i nikako ne pristati na MMF
ili rezanje plaća i mirovina
d) stvar treba tajiti i nadati se da ćemo povući dovoljno novca iz EU fondova
e) nema opasnosti da ćemo doći u stanje na koje se hipotetski odnosi ovo
pitanje
15. U odnosu na priključenje
Republike Srbije Europskoj Uniji, Hrvatska treba:
a) držati se strogo neutralno
b) pomoći Srbiji u tom procesu, ali tek nakon što Srbija pokaže da će do
priključenja s Hrvatskom riješiti sva sporna pitanja, makar i na međunarodnim
sudovima
c) ponašati se kao Slovenija prema nama - iskoristiti priliku i dobiti ono što
inače ne bismo dobili
d) truditi se da Srbija što dulje ostane izvan EU
e) ne postavljati Srbiji nikakve uvjete, jer će se neriješena pitanja lakše
rješavati kada Srbija postane članica EU
16. Što biste od navedenoga najlakše
privatizirali?
a) nogometne klubove
b) hrvatske šume
c) kompletne turističke kapacitete
d) zdravstveno osiguranje
e) Hrvatsku elektroprivredu
17. U odnosu na pobačaj (abortus): u
Hrvatskoj treba:
a) odluku o pobačaju potpuno prepustiti ženi, jer se radi o njezinu tijelu
b) zabraniti ga, osim za stanja kada je ugrožen život majke
c) dopustiti ga, ali uz točno definirane i strogo nadgledane uvjete
d) dopustiti da i otac u nekoj mjeri odlučuje o pobačaju, jer je dijete i
njegovo
e) ukinuti priziv savjesti u odnosu na pobačaj i sve doktore odgovarajuće
kvalifikacije natjerati da izvode pobačaje kada to žena traži
18. O legalizaciji marihuane vrijedi
ovo:
a) treba je legalizirati jer, kao što je rekla gđa Mirela Holy, ima više
stotina članaka koji donose dokaze o njezinoj ljekovitosti
b) marihuana nema prihvatljivo pouzdano dokazano povoljno djelovanje ni u
jednoj bolesti ili poremećaju
c) marihuanu treba potpuno legalizirati, jer je to laka droga i kao takva
bezopasna
d) marihuanu treba legalizirati za bilo koju uporabu u medicini, ali ni za što
u zdravih ljudi
e) marihuana nije povezana s povećanom stopom (učestalošću) razvoja ovisnosti
na teške droge
19. Bez obzira na to kako je
homoseksualni brak zasad reguliran u Hrvatskoj, Vi o tom pitanju držite ovo:
a) homoseksualni brak treba legalizirati i bračnim partnerima dati sva prava
iz bračnoga statusa, svakako i posljedična prava posvajanja djece i uporabe
zamjenskih majki
b) sva kao pod a), ali i to da se, zbog ukidanja diskriminacije, u rodnom
listu promijeni nazivlje, i umjesto izraza "majka" i "otac" stave se izrazi
"roditelj 1" i "roditelj 2"
c) sve kao pod b), ali i to da se, prema preporuci njemačkoga Državnog
povjerenstva za etiku, dopusti i incest, pa i grupni brak; jer ljudi su ljudi i
ljubav je ljubav i svi ljudi imaju pravo na svoju ljubav
d) homoseksualni brak ne smije se legalizirati, dosta je i registracija
partnerstva
e) ne treba legalizirati ni homoseksualni brak, niti homoseksualno partnerstvo
20. U slučaju pokušaja neizručivanja g. Josipa Perkovića
njemačkom pravosuđu:
a) hrvatska je postupila ispravno, i šteta je da smo ga ipak
pristali izručiti
b) pokušaj neizručivanja bio bi uspio da se predsjednik g. Ivo Josipović
otvoreno zauzeo za neizručivanje
c) pokušaj neizručivanja promjenom zakona nakon potpisanih pregovora o
pristupanju Hrvatske strašna je sramota za Hrvatsku
d) to je trebalo odlučiti referendumom
e) glavni motiv za pokušaj neizručivanja bila je zaštita (svih) hrvatskih
građana i poštivanje pravne države
21. Nestanak oko polovice zapisnika
sastanaka Centralnoga komiteta Saveza komunista hrvatske, a u slučaju traženja
tih zapisnika od strane njemačkoga suda koji sudi zbog ubojstva g. Stjepana
Đurekovića, treba pripisati:
a) uništenju tih dokumenata od strane visokih partijskih kadrova, da istraga
ne bi došla i do njih
b) uništenju tih dokumenata od strane visokih partijskih kadrova, da istraga
ne bi došla do visokih partijskih funkcionera i time osramotila Partiju i
današnju SDP kao njezinu sljednicu
c) ti dokumenti nikad nisu ni postojali
d) ti dokumenti su se izgubili, nitko ih ne bi namjerno uništavao
e) ti dokumenti postoje, ali su skriveni kod nekoga iz vrha SDP-a
22. Kao ugledan profesor prava na
Pravnom fakultetu u Zagrebu, g. Ivo Josipović je bio član hrvatskoga
povjerenstva koje je pripremalo tužbu protiv Republike Srbije; iz memoara
srpskoga veleposlanika u Zagrebu doznalo se da je njemu osobno, u restoranu
"Vinodol" u Zagrebu, g. Josipović donosio dokumente s kojima je radilo
povjerenstvo. O tome mislite ovo:
a) to je bezazlen čin, jer su ti dokumenti poslije ionako objavljeni, i kao
knjiga i na Sudu
b) to uopće nije istina; taj veleposlanik laže i to je g. Josipović demantirao
c) članovi povjerenstva mogu drugima pokazivati i davati dokumente, jer je
njihov rad javan
d) g. Josipović tada nije bio predsjednik Republike Hrvatske i taj događaj
nema veze s njegovim položajem predsjednika
e) to je čin veleizdaje
23. Godine 2008. na Sveučilištu u
Zagrebu izbila je afera Indeks-1, u kojoj je uzapćeno više nastavnika koji su
studentima "prodavali" ispite; tadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu g. Aleksa
Bjeliš, odmah je osnovao povjerenstvo koje je trebalo ispitati legalnost
postupanja policije (koja je upala na fakultete i pokupila dokumente koje god je
htjela). U tom je povjerenstvu bio i g. Ivo Josipović. Što je bilo s tim
povjerenstvom i njegovim nalazima?
a) našlo je da je policija postupila nelegalno, ali se nalazi kriju, jer je
stvar prošla i to više nije važno
b) našlo je da je policija postupala legalno, izvješće je predalo rektoru
Bjelišu, ali on ga je sakrio, jer mu nije odgovaralo
c) povjerenstvo se nikad nije ni sastalo (niti se je namjeravalo sastati)
d) izvješće povjerenstva rektoru Bjelišu potpisao je osobno g. Ivo Josipović
e) rektor Bjeliš je odmah i ukinuo to povjerenstvo
Pitanja se
je moglo postaviti manje ili više, važnijih, težih,
ili primjerenijih. Nije ovo neko jako učeno i korisno
djelo, ali sigurno je više od obične razbibrige,
korisnije od praznih intervjua, naručenih anketa, ili
jeftinih psihosocijalnih analiza. Ne vjerujem da će
kandidati doista i odgovoriti na pitanja, ali vjerujem
da će čitatelji prepoznati da bi im njihovi odgovori
pomogli u odabiru onoga za koga će glasovati.
Nerazmjerno velik broj pitanja odnosi se na g. Ivu Josipovića, što upućuje na
moju pristranost, ili barem nespretnost. Ispričavam se, jer one obje postoje; no
nisu uzrok stvari, nego to što predsjednikov rad po prirodi njegove funkcije
najbolje poznajemo i on je građanima u ovom času najvažniji. Bitno je uočiti da
ta pitanja nisu upućena samo njemu, nego se i od drugih kandidata traže odgovori
(mišljenja, procjene) na ista pitanja. Tako će odgovori na pitanja ispuniti
svoju funkciju, jer će nam vrlo mnogo reći o svakom kandidatu, čak i više od
istine koju će ponuditi g. Josipović.
Nadam se da mi ne ćete zamjeriti što sam se ovako oglasio: pogodio me postupak
i stil gđe Danice Ramljak i reakcija medija na njezinu preuzetnu akciju. Da
vidimo sada tu hrvatsku demokraciju: izostavit ću osobnu usporedbu s gđom
Ramljak, ali ću moja pitanja i shemu njihova postavljanja uvjereno proglasiti
boljim, objektivnijim, poštenijim i - korisnijim za glasače. Pa onda više i nije
toliko važno tko će ih objaviti, tko će na njih odgovoriti... jer - i čitatelji,
glasači odgovaraju i to će im ponešto reći čak i o njima samima.
Autor: Matko Marušić, dnevno.hr
Tekst je (malo modificiran) objavljen 22. prosinca 2014., ali portal je odmah
srušen. Iako je test dosta težak, ne vjerujem da je zbog mene... MM
(100)
|