'Istok, Zapad i Jug su se klanjali pred grobom jednog od
najvećih masovnih ubojica 20. stoljeća', navode ove
novine te podsjećaju da je 'mit o Titu nadživio kraj
Hladnog rata i krvavi raspad Jugoslavije'.
Povod za analizu FAZ-a odnos je nove
hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović prema
Titu. Autor Karl-Peter Schwarz podsjeća da je hrvatska
predsjednica uklonila Titovo poprsje iz svoga ureda
jer odbacuje identifikaciju 'komunističkog diktatora s
hrvatskim antifašizmom', navodeći da je na to oštro
reagirala hrvatska ljevica, primjerice bivši
predsjednik Ivo Josipović i predsjednik hrvatske vlade
Zoran Milanović, prenosi Deutsche Welle.
Autor članka podsjeća da je hrvatska
predsjednica posjetila područje bivšega 'hrvatskoga
koncentracijskog logora Jasenovca u kojem su ubijene
tisuće Židova i Srba', da se pod njezinim
pokroviteljstvom održava službena proslava završetka
Drugog svjetskog rata, ali i da će 16. svibnja otići u
Bleiburg 'gdje će se podsjetiti na Hrvate koje su
britanske okupacijske vlasti izručile jugoslavenskim
partizanima radi likvidacije'. 'Vrijeme je, smatra
predsjednica, da se prekine s političkom
instrumentalizacijom prošlosti', prenosi FAZ.
Eksperiment radničkog samoupravljanja
'Dugo su previđali vezu između Titovog
socijalizma i borbi između centara moći bivših
republika za svoj dio kolača, koje su se pretvorile u
nacionalne sukobe kad je prestao pristizati novac iz
inozemstva. Eksperiment radničkog samoupravljanja - u
kojemu su poduzeća stalno bila u minusu - preživio je
samo zahvaljujući zapadnim kreditima i isporukama
sirovina iz Istočnog bloka. Titovi nasljednici našli
su se pred brdom dugova koji su od 1971. do 1983.
narasli s četiri na više od 20 milijardi dolara.'
Opisavši život u bivšoj Jugoslaviji
koji je, zahvaljujući zaduživanju, bio bolji nego u
nekom drugom komunističkom režimu, autor piše da
'diktator rođen u Kumrovcu u svojoj hrvatskoj domovini
uživa posebno velik ugled'.
Velikosrpski nacionalisti su se u
konstrukciji svoje slike povijesti mogli pozvati na
Dražu Mihailovića, velikog protivnika Tita, dok su
Hrvatima bile na raspolaganju dvije podjednako
neatraktivne tradicije: ona fašističke ustaške države
koja je bila u savezu s Hitlerom i uništila desetke
tisuća Židova i Srba te ona Titovih partizana koji su
likvidirali desetke tisuća stvarnih ili potencijalnih
antikomunista, piše list.
'Politička kultura zemlje ljevicu i
danas identificira s komunistima, a desnicu s
ustašama', navodi autor i dodaje kako 'Hrvatska i
Slovenija više ne žele slaviti herojskog vođu'.
U članku se podsjeća da je
predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović maknula
iz službene vile na Pantovčaku Titovu bistu zato što,
kako je rekla, odbija identificirati komunističkog
diktatora s hrvatskim antifašizmom.
www.tportal.hr
(107) |