Preko oceana za tri sata
Jedan od najvećih američkih investitora J. P. Morgan bio je voljan uložiti 150.000 dolara u ideju da se s jedne točke na obali Long Islanda šalju poruke, telefonski pozivi i slike brodovima u Atlantskom oceanu, pa čak i sve do Engleske koristeći samu Zemlju. Međutim, odluka da se sustav unaprijedi s mogućnošću bežičnog prijenosa energije označilo je i kraj projekta, J. P. Morgan nije bio pripravan podijeliti Teslinu viziju. Normalno, postoji i ona teorija prema kojoj je Teslin investitor namjerno bojkotirao izumiteljevu ideju jer bi tako ugrozio druge svoje izvore prihoda temeljene na izvorima energije. Na kraju je toranj i rastavljen 1917. godine.
Ipak, još će jedan važni znanstvenik iz Hrvatske omogućiti da se Teslina ideja ostvari. Marin Soljačić učinio je ostvarivim bežični prijenos energije iako na drugačiji način od onoga kako je to zamislio Nikola Tesla. Danas se i mnoge kompanije bave bežičnim prijenosom energije, njegovim različitim varijantama. Volkswagenov električni Golf moguće je indukcijski puniti putem odgovarajuće platforme. Gotovo podjednako kao prijenos energije, Teslu je fasciniralo letenje. Električna nadzvučna letjelica trebala je letjeti 12 kilometara iznad Zemlje te razvijati brzinu kojom bi se od New Yorka do Londona stizalo za samo tri sata.
Međutim, i ovaj se koncept temeljio na bežičnom prijenosu energije pa je tako ostao neostvaren. No, već su predstavljeni koncepti kompanija poput Siemensa ili Airbusa, izraelskog EVationa. Simpatični Airbus već je obavio probne letove sa svojim E-Fanom, dok je EVationov avion na struju prikazan kao prototip na pariškoj izložbi zrakoplova. Ali, još ćemo neko vrijeme pričekati da električni avion bude i brži od zvuka, moguće i prilično dugo. Svakako već i električni pogon na udaljenosti od 600 km koliko se navodi za Airbusove ili EVationove prototipe, veliko je dostignuće kada znamo da je doseg još najveći problem koji se navodi kod električnih automobila.
Jednu drugu letjelicu koju je osmislio Tesla službeno još nije predstavio nitko. Riječ je o antigravitacijskoj letjelici čije bi se kretanje temeljilo na magnetskom polju. Opisao je svoju ideju u The New York Heraldu 1911. godine no na tome je i ostalo. Nema dokaza niti da je netko napravio smrtonosan snop, oružje o kojem se priče periodično pojavljuju u svjetskim medijima. Iako je inovator tvrdio kako je napravio funkcionalan prototip tog oružja koje bi ispaljivalo snopove čestica na velike udaljenosti što bi moglo uništiti praktično sve na svojem putu, pa i tvrdio kako ga je i isprobao, nema nikakvih dokaza da je itko igdje primijenio ovo oružje niti ga pokazao negdje u javnosti.
Nikola Tesla je već 1893. godine patentirao parni mehanički oscilator koji bi visokofrekventnim vibriranjem stvarao energiju. Godinama nakon što je patentirao napravu tvrdio je novinarima kako je, pokušavajući namjestiti svoj oscilator na frekvenciju zgrade u kojoj se nalazio njegov laboratorij, izazvao – potres. Isto su pokušali napraviti popularni Mythbustersi koristeći ipak električnu struju umjesto pare. Rezultat je bio – negativan, potres nisu uspjeli izazvati. Nitko drugi nije pokušao nešto slično.
Očito antiratno raspoložen, Tesla je imao još izuma namijenjenih obrani, odnosno odvraćanju neprijatelja. Bežično bi se detonirali eksplozivi smješteni na površini mora što bi izazvalo tolike valove koji bi bili dovoljni da potope cijele flote. I zbilja, američki su zapovjednici, kako bilježe neki znanstveni portali prije tri godine, u pokušajima uništenja koraljnih grebena oko pacifičkih otoka primijetili su kako takve detonacije doista izazivaju tsunamije. Da bi se stvorio jak tsunami, trebalo je postaviti nekoliko bombi s oko dva milijuna kilograma eksploziva na udaljenosti od osam kilometara od obale. Dovoljno da se potopi manji gradić. Nije zabilježeno da je ovo “oružje” ikada i korišteno, ako je uopće i prihvaćeno.
Tesla je također vjerovao kako je moguće i snimati misli. Ideja mu je sinula isto 1893. godine za nekog eksperimenta kada se, kako je poslije govorio novinarima, uvjerio da se konkretan prizor stvoren u mislima mora pojaviti i na retini, što bi se moglo pročitati odgovarajućim aparatom. Ideja je bila da se napravi umjetna retina, odnosno mrežnica na koju bi se projicirala ta slika kao na kakav ekran. Ako bi se u tome bilo uspješnim, govorio je Tesla, tada bi naši umovi doista postali otvorenim knjigama. Nema dokaza niti da je ovaj izum ikada itko pretvorio iz ideje u djelo, najdalje što se stiglo je teorija o čitanju snova, odnosno moždanih valova za vrijeme spavanja.
Ideja o mobitelu iz 1901.
Mnogi će zaboraviti kako je Nikola Tesla imao još jednu ideju bez čije bi realizacije današnji život bio gotovo nezamisliv. Riječ je o mobilnoj telefoniji, ideji koju je Tesla predstavio svojem financijeru J.P . Morganu još 1901. godine. Spomenuli smo kako je na svaki način nastojao ostati ispred Guillerma Marconija pa je tako pred Morgana došao s takvom idejom.
Kasnije je u intervjuu iz 1926. godine to ovako opisao: “Kada se bežično savršeno uspostavi po cijeloj Zemlji, ona će se pretvoriti u golemi mozak koji će sve stvari tretirati kao čestice, odnosno cjeline od njih sastavljene. Moći ćemo trenutačno međusobno komunicirati bez obzira na udaljenost. Ne samo to, kroz televiziju i telefoniju moći ćemo jedni druge vidjeti i čuti savršeno kao da se nalazimo licem u lice, unatoč udaljenostima mjerenima u tisućama kilometara. A instrumenti kojima ćemo moći to činiti bit će jednostavni u usporedbi s današnjim telefonom. Moći ćemo ih nositi u džepu prsluka.”
Kada zbrojimo sve ove ideje, pogotovo ove koje su realizirane do današnjih dana, Nikolu Teslu možemo sagledati i u jednom sasvim drugačijem svjetlu koje ide dalje od ideje da je on možda i najveći izumitelj u povijesti. I pametni telefoni, odnosno prijenos podataka na velike udaljenosti, kao i bežični prijenos energije, pa primjena električne energije u prijevozu temelji su današnjeg potrošačkog društva. Napredak tehnologije omogućuje i realizaciju Teslinih ideja koje, za razliku od njegova vremena, više nisu vizije, nego su pretočene u nešto sasvim upotrebljivo. Sve to znači da je Tesla imao možda i mnogo veću ulogu u razvoju društva nego kao izumitelj. Pogotovo budemo li u nekom trenutku ugledali antigravitacijsku letjelicu koja će gracilno obilaziti kutove zgrada pri prijevozu putnika u susjedne kvartove ili nestanu li prijetnje ratom zbog realizacije oružja višestruko opasnijeg od atomske bombe.
Od ostvarenih zamisli do ideja viđenih samo na filmskom platnu
1. Bežični prijenos energije
Nije uspio Tesla, ali jest Soljačić Nadogradnja znamenitog tornja u Wardenclyffeu u mjesto s kojeg bi se bežično slala energija nije naišla na plodno tlo kod Teslina investitora. No, danas je bežični prijenos gotovo realnost, koje je takvim učinio i naš Marin Soljačić.
2. Nadzvučni avion na struju
Struja da, ali ne i nadzvučno Posljednjih godina koncepte aviona na struju predstavljaju Airbus, Siemens, o nečemu takvome razmišlja i Elon Musk. No, sasvim je sigurno kako nećemo tako skoro ugledati letjelicu na struju koja će ići brže od zvuka.
3. Smrtonosan snop
Unatoč pričama, nema dokaza Tesla je praktično do same svoje smrti tvrdio kako je uspješno izveo pokus sa svojom zrakom smrti, odnosno snopu čestica koji bi mogao na goleme udaljenosti eliminirati cijele neprijateljske armije. Međutim, dokaza za to nema.
4. Stroj koji izaziva potres Mythbustersi kažu - nema šanse
Poznata je priča kako je izumitelj uspio namjestiti svoj oscilator na frekvenciju zgrade u kojoj mu je bio laboratorij pa je na taj način uspio izazvati potres. Poznati Mythbustersi pokušali su isto, dobili trešnju, ali ne i potres.
5. Umjetni val
Je li postojala tsunami-bomba? The New York World je 1907. godine opisao Teslinu ideju velikog obrambenog vala koji bi se pokrenuo detoniranjem eksploziva na pučini. Navodno su tako nešto američki zapovjednici uspjeli 1944. godine na Pacifiku.
6. Snimanje misli
I danas je riječ o pustoj želji Nikola Tesla smatrao je kako se prikaz koji se stvara u našim mislima projicira na mrežnicu. Ako je tako, onda ta projekcija mora biti moguća i na nekoj drugoj površini, pa čak i da se projicira na kakav zaslon. Ni danas to nije više od ideje.
7. Antigravitacijska letjelica
Lebdenje je ostalo u zraku U New York Heraldu 1911. godine Tesla je opisao ideju antigravitacijske letjelice koja bi se kretala s pomoću magnetskog polja. Sve je to i patentirao no nikada nitko nije doista i uspio napraviti takav funkcionalan koncept.
8. Pametni telefon
J. P. Morgana nije zanimalo Iako je prilično detaljno opisao kako bi trebalo izgledati bežično komuniciranje bez ograničenja u udaljenostima, J. P. Morgan nije imao više strpljenja za Teslu. Danas vidimo koliko je naš znanstvenik bio dalekovidnim.
|
Zoran Vitas, Večernji list
|
