O normativnim uputnicama u pravopisnom rječniku

Svojim opsegom, odabirom i načinom opisivanja pojedinih skupina riječi pravopisni rječnik prelazi granice normativnoga priručnika koji je namijenjen za porabu u osnovnim i srednjim školama.

U Predgovoru pravopisnomu rječniku Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je odobren za porabu u osnovnim i srednjim školama, pročitali smo sljedeće: "Pravopisni je rječnik i normativni priručnik, pa se stoga u njemu uz neke riječi nalaze normativne odrednice (razg., pokr.) i normativna uputnica (>) s pomoću koje se određuje normativni status riječi. Budući da pravopisni rječnik nije jezični savjetnik, zbog izlaženja ususret korisnika i jednostavnosti znak > upućuje na normativno preporučljivu ili preporučljiviju inačicu koju je bolje upotrijebiti u neutralnome stilu standardnoga jezika (šah-klub > šahovski klub, cvjećarna razg. > cvjećarnica). Znak > (bolje) ne znači da se riječ iza koje se taj znak nalazi nužno isključuje iz hrvatskoga jezika.

Katkad preporuka vrijedi samo za neka značenja ili se upućuje s internacionalizma na domaću riječ. Normativne se upute donose samo kao pomoć i savjet korisnicima pravopisnoga rječnika. Normativna se uputnica nalazi i uz riječi koje su se navodile u pravopisima kao jedna od ravnopravnih inačica, a kojima u ovome pravopisu ne dajemo prednost ili ih ne smatramo istovrijednima s drugom inačicom (koščica > košćica)" (v. Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013., str. 149. - 150.).

S jedne strane, uputnica (>) "određuje normativni status riječi" ili "normativno preporučljivu ili preporučljiviju inačicu", a s druge pak strane, taj znak "ne znači da se riječ iza koje taj znak nalazi nužno isključuje iz hrvatskoga jezika". Može li jedan te isti znak (>) značiti dvije suprotne pojave i kako se porabnik, osobito učenik, može u tom snaći? Jedna te ista uputnica ne mora označivati i slične i istodobno suprotne objasnidbe: nenormativnost i normativnost različitih inačica. Ne treba smetnuti s uma činjenicu da je taj Hrvatski pravopis namijenjen školarcima i "običnim" porabnicima, a ne jezikoslovcima.

U pravopisnom rječniku prečesto susrećemo odnos između međunarodnica (internacionalizama) i domaćih riječi: abonman > pretplata, aerodrom > zračna luka, bibliotekar > knjižničar, bilabijal > dvousnenik, eksploatator > izrabljivač, jackpot > veledobitak, ofsajd > zaleđe, press-biro > tiskovni ured, šouprogram razg. > zabavni program i dr. (str. 153., 170., 171., 212., 254., 336., 377., 436.). Dakako, ako postoji tuđica i domaća riječ, poželjeno je umjesto nje rabiti vlastitu riječ, ali to se stavlja u jezične savjetnike, a ne u pravopisni rječnik.

Pravopisni rječnik navodi podosta razgovornih, zastarjelih i pokrajinskih riječi: biznismen razg. poslovni čovjek, bofl roba razg. > nekvalitetna roba, čik razg. > opušak, čitalac razg. > čitatelj, disko (diskoteka) razg., Pacifik razg. > Tihi ocean, trećaš razg., zubaričin razg. >s tomato- loginjin i dr. (str. 173., 175., 189., 190., 199., 348., 443., 478.); bojovnik zast. > ratnik, izokola zast. > neizravno, jabučarka (puška) zast., samokres zast. > pištolj, slovničar zast. > gramatičar, vazdan zast. > uvijek i dr. (str. 176., 251., 254., 407., 459.); bezjak pokr. > prostak, čoban pokr. > pastir, ćaća pokr. > otac, faličan pokr. > lažan, oštećen, kutlača pokr., rođo pokr. > rođak, štihača pokr., tvrđa pokr. > tvrđava i dr. (str. 169., 191., 192., 217., 275., 405., 437., 446.).

Ponajprije treba reći da riječi, na primjer, bojovnik ili samokres pripadaju najvjerojatnije razmjerno-djelomičnim oživljenicama, a ne zastarjelicama. U Hrvatskoj postoji nogometni klub "Hrvatski bojovnik" iz Mokrice Miholečke (v. http:// www.ns-kckz.hr/ZNS/2013-2014/2znl. html), "Hrvatski bojovnik" iz općine Sveti Petar Orehovec (v.http://www.svetipetarorehovec.hr/index.html), karlovačka tvrtka "HS Produkt" (v. http://www2.hgk.hr/ izvoznici/izvoznik.asp?mbr=1403133). Te oživljenice aktivno rabe hrvatska glasila početkom 1990-ih, a susrećemo ih i sada. Primjerice, "Razvodnik F. M. zadobio je povrede lijeve šake prilikom obavljanja provjere napunjenosti službenog samokresa..." (http://www.jutarnji. hr/-u-afganistanu-lakse-ozlijeden-pripadnik-hrvatskog-kontigenta/1061465/, Jutarnji list, 21. 10. 2012.), "Jednostavan i samozatajan nesvjesno je ucrtavao svoj put iznimnog bojovnika ..." (http:// www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatskivojnik/0232005/vijesti.asp).

Zanimljivo je da stilske odrednice zast. (zastarjelica) uz natuknicu bojovnik u Hrvatskom jezičnom savjetniku IHJJ-a iz 1999. godine nema (v. Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb, 1999., str.402.). Treba također napomenuti da Šonjin Rječnik hrvatskoga jezika uz natuknice bojovnik i samokres isto nema stilskih odrednica zast. (zastarjelica) (v. Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, 2000., str. 89., 1100.). Obično se riječi sa stilskim odrednicama daju u posebnim rječnicima ili u jednojezičnicima većega opsega. Uzgred budi rečeno da u pravopisnom rječniku IHJJ prednost daju riječi poteškoća: teškoća > poteškoća (str. 440.), a u Babić-Moguševu pravopisu iz 2011. godine pa i u prijašnjima obratno: poteškoća > teškoća (v. St. Babić, M. Moguš, Hrvatski pravopis, 2. izd., Zagreb, 2011., str. 318.). Proturječje i nedosljednost normativnih uputnica preopterećuju ne samo školarca ili porabnika koji se jezičnim pitanjima sustavno ne bave nego i lektora u hrvatskim općilima (medijima).

Rječnički se dio Hrvatskoga pravopisa organizacijom sadržaja i načinom opisa natuknica u mnogo čem podudara s Hrvatskim jezičnim savjetnikom IHJJ-a iz 1999. godine. Imamo jedne te iste uputnice, na primjer, uz riječi koje su navedene u Hrvatskom pravopisu i Hrvatskom jezičnom savjetniku: aerobik > aerobika (str. 153. - Pravopisni rječnik; str. 347. - Jezični savjetnik), autoput > autocesta (str. 162.; 371.), čađ > čađa (185.; 437.), dijametar > promjer (198.; 472.), eksponat > izložak (212.; 519.), gledalac > gledatelj (224.; 553.), historičar > povjesničar (235.; 556.), istaći > istaknuti (247.; 634.), kozmos > svemir (270., 744.), latinički > latinični (277.; 775.),

moreplovac > pomorac (297., 838.), protestni > prosvjedni (388., 1248.), risač > crtač (404.; 1295.), takmičar > natjecatelj (438.; 1437.), učestvovati > sudjelovati (447.; 1492.), uhapšenik > uhićenik (448.; 1500.), vanbračni > izvanbračni (459.; 1544.), veče > večer (459.; 1547.) i dr.

Ako tijekom 15 godina ponavljamo jedne te iste uputnice s preporukama rabiti upravo hrvatske norme, onda ili jezične savjetnike slabo čitaju i ne koriste ih u jezičnoj praksi ili malo se što mijenja u standardizaciji pojedinih riječi. Normativni priručnik propisuje normu, a jezični savjetnik ju preporučuje. Jezični savjetnik mora biti odvojen od pravopisnoga rječnika jer ne pripada noramativnoj "završnici". Katkada se stvara dojam da želimo ubaciti u jednu knjigu sve što se zna o hrvatskom jeziku.
Svojim opsegom, odabirom i načinom opisivanja pojedinih skupina riječi pravopisni rječnik prelazi granice normativnoga priručnika koji je namijenjen za porabu u osnovnim i srednjim školama.

Piše: Artur BAGDASAROV, Hrvatsko slovo