Na Glavnoj skupštini Matice hrvatske, održanoj 14. lipnja 2014. u Zagrebu, u Staroj gradskoj vijećnici izabran je novi predsjednik Matice hrvatske, akademik Stjepan Damjanović. Na zasjedanju Glavne skupštine, na kojoj je nazočilo 138 zastupnika, također je izabrano novo vodstvo i članovi svih upravnih tijela Matice hrvatske.

Potpredsjednici: Damir Barbarić, Stipe Botica, Stjepan Sučić / Glavni tajnik: Zorislav Lukić / Gospodarski tajnik: Damir Zorić /
Književni tajnik: Luka Šeput

Novi predsjednik, akademik Damjanović je rekao kako nema revolucionarnih planova. On smatra da je jedna od bitnih zadaća Matice ojačati suradnju s ograncima, kao i suradnju unutar odjela u Matičinoj središnjici. Za to će se "zauzimati pametnim, sitnim koracima kojima se puno toga može napraviti". Služenje hrvatskoj domovini i narodu jedini je put za Maticu hrvatsku.

U 172 godine svoga postojanja Matica je uvijek radila ono za što je i utemeljena, a to je da kulturnim djelovanjem izgrađuje nacionalni identitet, rekao je Damjanović. Osvrnuo se i na kritike o šutnji intelektualaca, ustvrdivši da Matica nije nikada šutjela o relevantnim temama za Hrvatsku, poput haaških presuda, demografske ugroženosti i sudbeno-pravne nedosljednosti.

"Matica hrvatska nacionalna je, a ne nacionalistička, ustanova i otvorena je za suradnju sa svima ako je to u skladu s programom Matice hrvatske", sažet je Damjanovićev odgovor na kritike koje su, kako je rekao, "radu Matice upućene s jedne i druge strane", odnosno kritike onih koji smatraju da se Matica ne zauzima dovoljno i na pravi način za nacionalne interese, ili da je previše zaokupljena nacionalnim i nespremna za suradnju.

Stjepan Damjanović rođen je 2. studenoga 1946. u Strizivojni kod Đakova. Diplomirao je jugoslavenske jezike i književnosti, te ruski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu gdje je proveo i čitav radni vijek. 1971. izabran je za asistenta profesoru Eduardu Hercigonji na Katedri za staroslavenski jezik (danas Katedra za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo), od 1982. je docent, a od 1986. redoviti profesor na toj katedri. Njezinim je predstojnikom od 1992. do 2008. Na tom je fakultetu obranio magistarski (1977.) i doktorski (1982.) rad s temama iz jezika srednjovjekovnih hrvatskoglagoljskih tekstova. Godine 1998. postao je članom suradnikom, a 2004. redovitim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Osim na matičnom, predavao je i na sveučilištima u Osijeku, Rijeci, Mostaru, Bochumu, Grazu i Pragu. Bio je predsjednik Komiteta hrvatskih slavista i organizator Prvoga hrvatskog slavističkog kongresa u Puli. Od 1996. do 2000. član je Upravnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu, a od 1999-2002. glavni tajnik Matice hrvatske. Utemeljio je i uređivao Matičinu biblioteku "Inozemni kroatisti".

Nakon puna tri četverogodišnja mandata, s mjesta predsjednika otišao je književnik i povjesničar umjetnosti Igor Zidić. Zidić je jedan od najdugovječnijih čelnika Matice hrvatske koja je osnovana davne 1842. godine. Dulje od njega Maticu su kroz povijest vodili samo Filip Lukas, Ivan Mažuranić, Ivan Kukuljević Sakcinski i Jakša Ravlić. Apsolutni rekorder je Lukas koji je Maticu vodio punih sedamnaest godina.

Igor Zidić je zahvalio svima za iskazanu suradnju, prisjetio se zahtjevnih vremena rekavši kako "treba sijati i u oluji, ali i dočekati plod". Izlaganje je završio osobnim svjedočanstvom da je na jednoj od njegovih dječačkih fotografija u pozadini bila upravo zgrada Matice hrvatske. Gospodinu Igoru Zidiću dodijeljeno je odličje Matice hrvatske Janko Drašković za zasluge stečene u višegodišnjem zastupanju, učvršćivanju, izgradnji, promicanju i širenju Matice hrvatske i ostvarivanju njezinih ciljeva.

Cjelodnevna skupština bila je prilika da mnogi njezini članovi iznesu svoja stajališta u raspravi o podnesenim izvješćima koja su pak skupštinari, nakon duge rasprave, jednoglasno podržali. Tako je nova predsjednica vukovarskog ogranka Matice Lidija Miletić ukazala na činjenicu da, po odluci dosadašnjih gradskih vlasti Vukovara, za Maticu hrvatsku nema prostora u kući akademika Lavoslava Ružičke te ustvrdila da je to "podilaženje srpskoj nacionalnoj manjini u Vukovaru".

www.hkz-kkv.ch