Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
asopis DO
Hrvatska
Vaa pisma
Knjige
  Iz vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   

 

O (NE)PISMENOSTI MLADIH       (16.08.2017.)

Tijekom četvrt stoljeća hrvatske državne neovisnosti ne prestaju pravopisni prijepori. U pojedinim su razdobljima glasniji, u ponekim više ili manje prigušeni, ali uvijek aktualni.


Doda li se tomu velika zanemarenost nastave hrvatskoga jezika u hrvatskim srednjim školama, ne trebamo se čuditi sve većoj nepismenosti među našim mladima, ali zbog toga trebamo i te kako biti zabrinuti.

Većina naših studenata tvrdi da su na nastavi iz predmeta hrvatski jezik u srednjim školama gotovo isključivo učili hrvatsku i svjetsku književnost, a hrvatski jezik malo ili nimalo. Obično se smatra da je to bio posao nastavnika hrvatskoga jezika u osnovnim školama te da srednje škole, pogotovu gimnazije, upisuju učenici koji dobro znaju hrvatski pravopis i gramatiku. Koliko je ta postavka dvojbena uvjerila sam se dobivši na uvid sastavke učenika jedne zagrebačke opće gimnazije. Brojne pogrješke u tim sastavcima velikim su dijelom rezultat utjecaja engleskoga jezika i engleskoga pravopisa, pa mladi npr. pišu


- Muzej za Umjetnost i Obrt u Zagrebu
- Dan Irske kulture
- slušali smo o Irskoj kulturi
- 17 Ožujak
- Matoševa pjesma "Utjeha Kose”
- u Japanskom glavnom gradu Tokio

a pravilno je

- Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu;
- Dan irske kulture;
- slušali smo o irskoj kulturi;
- 17. ožujka;
- Matoševa pjesma "Utjeha kose”;
- u japanskom glavnom gradu Tokiju.

Ima i drugih pravopisnih pogrješaka, kao npr. od 5-20, a pravilno je od 5 do 20 itd.

Besmislena rješenja, kao što je npr. u jednoga učenika blagdan dan Zaljubljenih, neugodno mi je i navoditi. A riječ je o gimnazijalcu završnoga razreda!? Nadajmo se da će za državnu maturu ipak morati svladati barem osnove hrvatskoga pravopisa. U tom učenicima, ali i svima ostalima, dobro može poslužiti novi priručnik Hrvatski u upotrebi autora Marka Alerića i Tamare Gazdić-Alerić, koji npr. upozoravaju da valja pisati

- violinist; metropolit; uskrsni; ljetni; čudim se neznanju;

a ne

- violinista; - metropolita; uskršnji; ljetnji; čudi me neznanje,

ili da genitiv zemljopisnoga imena Macelj glasi Maclja, a ne Macelja, itd.

To je tek vrlo maleni izbor iz velikoga broja ponuđenih dobrih praktičnih jezičnih savjeta. Motreći hrvatski jezik u cjelini, možda se ne ćemo sa svime u tom priručniku u potpunosti složiti, ali svima koji su nesigurni ili smatraju da nedovoljno znaju normirani hrvatski književni jezik, ovaj novi jezični savjetnik nedvojbeno može biti vrlo korisno poučno štivo.

S. Vulić

www.hkz-kkv.ch

144 - 2017

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: