MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA I EUROPSKIH INTEGRACIJA
Nacrt
Prijedlog zakona broj__________
PRIJEDLOG ZAKONA O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S
HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Zagreb, srpanj
2011.
I. USTAVNA
OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona
sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. alineja 1.
Ustava Republike Hrvatske a u svezi s člankom 10.
Ustava.
II. OCJENA STANJA, RAZLOZI ZBOG KOJIH
SE ZAKON DONOSI, OSNOVNA PITANJA KOJA SE ZAKONOM
PREDLAŽU UREDITI TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM
ZAKONA PROISTEĆI
Ustavom Republike Hrvatske, člankom
10. stavkom 1. utvrđena je ustavna obveza Republike
Hrvatske da štiti prava i interese svojih državljana
koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove
veze s domovinom. Nadalje, stavkom 2. članka 10.
Ustava jamči se osobita skrb i zaštita dijelovima
hrvatskog naroda u drugim državama.
Briga o zaštiti prava i interesa
Hrvata izvan Republike Hrvatske prema važećem Zakonu o
ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne
uprave (Narodne novine br.199/03 . 77/09) stavljena je
u djelokrug Ministarstva vanjskih poslova i europskih
integracija kao i drugih ministarstava koja u svom
djelokrugu imaju neka od pitanja od interesa za Hrvate
izvan Republike Hrvatske. Uredbom o unutarnjem
ustrojstvu Ministarstva vanjskih poslova i europskih
integracija te diplomatskih misija i konzularnih ureda
Republike Hrvatske u inozemstvu, ustrojena je
Samostalna služba za Hrvate u inozemstvu i kulturu
koja između ostalog, skrbi o očuvanju nacionalnog
identiteta svih generacija Hrvata u inozemstvu; potiče
njihov povratak u Republiku Hrvatsku; vodi brigu o
doseljenim Hrvatima i njihovoj prilagodbi životu u
Republici Hrvatskoj; priprema i provodi natječaje
usmjerene pružanju potpore Hrvatima u inozemstvu i
doseljenim Hrvatima; brine o uvažavanju statusa
hrvatskih autohtonih manjina i ostvarivanju njihovih
manjinskih prava; te prati pravni i politički položaj
Hrvata u inozemstvu.
Vlada Republike Hrvatske na sjednici
održanoj 05. svibnja 2011. godine donijela je
Zaključak kojim je prihvatila Strategiju o odnosima
Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske
u okviru koje je predviđena obveza donošenja posebnog
Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan
Republike Hrvatske, kao i obveza prilagodbe ustroja
tijela državne uprave i Hrvatske matice iseljenika.
Republika Hrvatska nema jedinstveni
zakon koji regulira ove odnose već po pojedinim
ministarstvima i institucijama postoje parcijalna
rješenja koja nedovoljno kvalitetno reguliraju ove
odnose. Isto tako u Republici Hrvatskoj ne postoji
posebno tijelo koje bi koordiniralo rad svih državnih
institucija koje skrbe o odnosima Republike Hrvatske s
Hrvatima izvan Republike Hrvatske a pokazalo se da
postojeća institucionalna rješenja i prihvaćena praksa
u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske nisu
dovoljni.
Prilagođavanje hrvatskog zakonodavstva
pravnoj stečevini Europske unije, u završnoj fazi
zahtijevalo je i promjenu Ustava Republike Hrvatske, a
jedno od pitanja koje je novelirano je i pitanje
biračkog prava u izborima za Hrvatski sabor,
predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament.
Prema odredbi članka 45. stavka 2. Ustava u izborima
za Hrvatski sabor, biračima koji nemaju prebivalište u
Republici Hrvatskoj, jamči se pravo na tri zastupnika
u skladu sa zakonom. Birači koji nemaju prebivalište u
Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na
biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih
predstavništava u stranoj državi u kojoj prebivaju.
Tako se u Ustavu Republike Hrvatske, za Hrvate izvan
Republike Hrvatske s hrvatskim državljanstvom pored
obveze na skrb o zaštiti prava i interesa, osigurava i
pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru, čime je
najvišem pravnim aktom iskazano opredjeljenje
Republike Hrvatske u odnosu na Hrvate izvan Republike
Hrvatske.
Republika Hrvatska ispunjavajući svoje
ustavne obveze, trajno ulaže napore u stvaranje
pravednog društva te zaštitu prava i interesa svih
hrvatskih građana, kako u Republici Hrvatskoj tako i
onih izvan Republike Hrvatske.
Strategijom koju je usvojila Vlada
Republike Hrvatske usvojene su pretpostavke za
izgradnju učinkovite, djelotvorne i sustavne suradnje
Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike
Hrvatske,a prvi korak u realizaciji postavljenih
ciljeva je donošenje Zakona o odnosima Republike
Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Predloženim Zakonom uređuju se odnosi
Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike
Hrvatske, predlaže se osnivanje Središnjeg državnog
ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjeta
Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike
Hrvatske, uvođenje statusa Hrvata bez hrvatskog
državljanstva, uređivanje odnosa između tijela koja u
svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan
Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata
izvan Republike Hrvatske kroz jačanje njihovih
zajednica, te se propisuju mjere i aktivnosti za
olakšavanje povratka i useljavanja. U smislu ovog
Zakona Hrvati izvan Republike Hrvatske su pripadnici
suverenog i konstitutivnog hrvatskoga naroda u Bosni i
Hercegovini, pripadnici hrvatske manjine u europskim
zemljama i Hrvati iseljenici u prekomorskim i
europskim zemljama i njihovi potomci.
Prema predloženom Zakonu Republika
Hrvatska svoj odnos s Hrvatima izvan Republike
Hrvatske temelji na uzajamnoj suradnji i pružanju
pomoći te jačanju njihovih zajednica uvažavajući pri
tome sve posebnosti i različite potrebe hrvatskih
zajednica izvan Republike Hrvatske. Isto tako poseban
cilj proklamiran ovim Zakonom je povezivanje svih
Hrvata, kako onih u Republici Hrvatskoj tako i onih
izvan Republike Hrvatske u ostvarivanju hrvatskog
kulturnog zajedništva kao skupa svih kulturnih,
obrazovnih, znanstvenih, informativnih, gospodarskih,
športskih i drugih društvenih djelatnosti bitnih za
očuvanje i jačanje hrvatskoga identiteta i
prosperiteta.
Kao nositelji odnosa i suradnje
izdvojeni su Središnji državni ured za Hrvate izvan
Republike Hrvatske i Savjet Vlade Republike Hrvatske
za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Osnivanjem
Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike
Hrvatske određuje se središnje tijelo nadležno za
područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata
izvan Republike Hrvatske kao i koordinaciju i nadzor
svih aktivnosti između nadležnih ministarstava i
ostalih nositelja suradnje. Savjet Vlade Republike
Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske je
savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje
pruža pomoć Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i
provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na
Hrvate izvan Republike Hrvatske. Članovi Savjeta su
predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske i članovi
po položaju. Savjet Vlade Republike Hrvatske, osim što
ima ulogu savjetodavnog tijela, ujedno je i tijelo u
kojem Hrvati izvan Republike Hrvatske, po načelu
reprezentativnosti imaju pravo na zastupljenost svojih
predstavnika,a predlažu ih iz redova najznačajnijih i
najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili
drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri
godine. Članovi Savjeta po položaju sudjeluju u radu
Savjeta ali bez prava glasa.
Posebnom glavom u predloženom Zakonu
uređuje se zaštita prava i interesa Hrvata izvan
Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica s
ciljem očuvanja hrvatskog jezika, kulture i identiteta
te njihovog informiranja i povezivanja. Posebnim
odredbama uređuju se pitanja vezana uz uvođenje
"Statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva" kojeg
mogu steći Hrvati izvan Republike Hrvatske bez
hrvatskog državljanstva, njihovi supružnici koji
nemaju hrvatsko podrijetlo, njihova djeca te
prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske koji
njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno
zajedništvo. O zahtjevima za stjecanje Statusa
odlučuje Središnji državni ured za Hrvate izvan
Republike Hrvatske. U smislu ovoga Zakona osobe kojima
je priznat Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva
ne smatraju se strancima u Republici Hrvatskoj, a
posebnim zakonima uređuju se pogodnosti u području
školskog i visokoškolskog obrazovanja, zapošljavanja,
natječaja i stipendija, zdravstvenog osiguranja i dr.
Nadležni ministri donose pravilnike za ostvarivanje
prava propisanih posebnim zakonima.
Specifičnost među predviđenim
pogodnostima predstavlja "Hrvatska kartica" (Croatia
Card) kojom se želi Hrvatima izvan Republike Hrvatske
omogućiti povoljniji pristup određenim uslugama,
povoljniji uvjeti turističkih putovanja, organizirani
boravak u Republici Hrvatskoj i sudjelovanje na
kulturnim događanjima. Državnom tajniku Ureda daje se
ovlast da donese pravilnik kojim će se detaljnije
urediti područja pogodnosti i način izdavanja
"Hrvatske kartice".
Razvoj suradnje s Hrvatima izvan
Republike Hrvatske predviđa se kroz kulturnu,
obrazovnu i znanstvenu, gospodarsku, športsku i drugu
suradnju. Razvoj gospodarske suradnje temelji se na
povezivanju hrvatskih gospodarstvenika izvan Republike
Hrvatske s gospodarstvenicima u Republici Hrvatskoj te
poticanju ulaganja posebno u proizvodnju i turizam.
Isto tako Republika Hrvatska, u suradnji s
gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla, poticat će
provedbu razvojnih projekata na područjima od posebne
državne skrbi, manje razvijenim područjima i drugim
područjima od gospodarskog interesa. Prioritetno
Republika Hrvatska poticat će razvojne projekte koji
sadrže programe zapošljavanja povratnika i useljenika.
Vlada Republike Hrvatske će urediti pitanje
financiranja programa mikrokreditiranja obiteljskih
gospodarstava i obrta, te osnivanje jamstvenog fonda
za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg
poduzetništva povratnika i useljenika u Republiku
Hrvatsku, a sukladno važećim propisima osigurat će se
financiranje razvojnihprojekata u Bosni i Hercegovini
i razvojnih projekata za potrebite manjinske
zajednice.
Radi praćenja
stanja gospodarskih odnosa i ulaganja Hrvata izvan
Republike Hrvatske u Republiku Hrvatsku, Ured u
suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske vodit
će propisane evidencije o gospodarstvenicima,
ulaganjima te novčanim doznakama Hrvata izvan
Republike Hrvatske. Republika Hrvatska omogućuje
povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka i
olakšavanje procesa integracije u hrvatsko društvo
ustrojavanjem "Ureda dobrodošlice" za pružanje
potrebnih informacija i pomoći u rješavanju pravnih i
drugih pitanja. Također propisuje se i obveza izrade
programa dobrodošlice za Hrvate iz
iseljeništva/dijaspore koji imaju namjeru povratka i
useljenja. U odredbi članka 10. propisana je ovlast
Hrvatskom saboru da na prijedlog Vlade Republike
Hrvatske donose odluku o proglašenju "Dana Hrvata
izvan Republike Hrvatske". Namjera je da se pri
određivanju tog dana uzmu u obzir prijedlozi samih
Hrvata izvan Republike Hrvatske koji će svoj prijedlog
moći dati kroz rad u Savjetu i znanstvenika koji se
posebno bave proučavanjem ovog područja. Isto tako
člankom 11. daje se Vladi Republike Hrvatske ovlast za
dodjelu posebnih priznanja zaslužnim osobama, udrugama
i institucijama, za izniman doprinos jačanju odnosa i
suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan
Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske će
uredbom detaljnije propisati kriterije za dodjelu
priznanja, nazive i predlagatelje priznanja. Zakon
predviđa izdvajanje određenih poslova iz Ministarstva
vanjskih poslova i europskih integracija i njihovo
preuzimanje u Središnji državni ured za Hrvate izvan
Republike Hrvatske, rokove preuzimanja poslova te
rokove donošenja podzakonskih propisa i novog zakona o
Hrvatskoj matici iseljenika.
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA
PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno
osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom
proračunu Republike Hrvatske za 2011. godinu, na
pozicijama ministarstava koja u svom djelokrugu imaju
poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, već
će se ista osigurati preraspodjelom i u okviru granica
planiranih limita navedenih ministarstava.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O ODNOSIMA
REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
ZAKON O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S
HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Zakonom
uređuju se odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan
Republike Hrvatske, osnivaju se Središnji državni ured
za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjet Vlade
Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
uvodi se Status Hrvata bez hrvatskog
državljanstva,uređuju se odnosi između tijela koja u
svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan
Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata
izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih
zajednica, način ostvarivanja suradnje s Hrvatima
izvan Republike Hrvatske, propisuju se mjere i
aktivnosti pri povratku i useljavanju kao i druga
pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Članak 2.
U smislu ovog Zakona Hrvati izvan Republike Hrvatske
su:
- pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskoga
naroda u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu:
Hrvati u Bosni i Hercegovini),
- pripadnici hrvatske manjine u europskim državama (u
daljnjem tekstu: hrvatska manjina),
- Hrvati
iseljenici u prekomorskim i europskim državama i
njihovi potomci (u daljnjem tekstu: hrvatsko
iseljeništvo/dijaspora).
Članak 3.
Ovaj Zakon odnosi se na Hrvate izvan Republike
Hrvatske:
- s hrvatskim državljanstvom,
- sa "Statusom Hrvata bez hrvatskog državljanstva" (u
daljnjem tekstu: Status) i
- bez hrvatskog
državljanstva i bez Statusa.
Članak 4.
Hrvati izvan
Republike Hrvatske su ravnopravan dio jednog i
nedjeljivog hrvatskog naroda.
Članak 5.
U cilju
promicanja veza s Republikom Hrvatskom, slijedom
Ustavom i Strategijom o odnosima Republike Hrvatske s
Hrvatima izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu:
Strategija) preuzetih obveza, Republika Hrvatska svoj
odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temelji na
uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju
njihovih zajednica, uvažavajući pri tome sve
posebnosti i različite potrebe hrvatskih zajednica
izvan Republike Hrvatske.
Članak 6.
Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je
dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska zauzima se za provedbu svih
dvostranih i mnogostranih međunarodnih ugovora i
ostalih međunarodnih instrumenata kojima se štite
interesi, prava i položaj Hrvata izvan Republike
Hrvatske.
Republika Hrvatska se zalaže za priznanje i
unaprjeđenje položaja hrvatske manjine u državama u
kojima žive.
Republika Hrvatska se zalaže za puno ostvarenje
jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u
Bosni i Hercegovini.
Republika
Hrvatska vlastitim zakonodavstvom poduzima mjere i
aktivnosti za jačanje položaja Hrvata izvan Republike
Hrvatske na području Republike Hrvatske.
Članak 7.
Republika
Hrvatska zauzima se za očuvanje i jačanje položaja i
identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske kroz učenje
jezika, kulturu, obrazovanje, znanost, gospodarstvo,
zdravstvo i socijalnu politiku i šport.Republika
Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak
hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka u
Republiku Hrvatsku.Hrvati izvan Republike Hrvatske
ostvaruju sva prava i obveze propisana posebnim
zakonima iz područja školskog i visokoškolskog
obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija,
zdravstvenog osiguranja i drugo.Nadležni ministri
donose pravilnike za ostvarivanje prava iz stavka 3.
ovoga članka.
Članak 8.
Republika
Hrvatska omogućava uključivanje Hrvata izvan Republike
Hrvatske u društveni i politički život Republike
Hrvatske.
Članak 9.
Republika
Hrvatska povezuje sve Hrvate, kako one u Republici
Hrvatskoj tako i one izvan Republike Hrvatske, u
ostvarivanju hrvatskog kulturnog zajedništva kao skupa
svih kulturnih, obrazovnih, znanstvenih,
informativnih, gospodarskih, športskih i drugih
društvenih djelatnosti bitnih za očuvanje i jačanje
hrvatskoga identiteta i prosperiteta.
Članak 10.
Hrvatski sabor
na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi odluku o
proglašenju "Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske".
Članak 11.
Vlada Republike
Hrvatske dodjeljuje posebna priznanja zaslužnim
osobama, udrugama i institucijama za izniman doprinos
jačanju odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i
Hrvata izvan Republike Hrvatske.Vlada Republike
Hrvatske uredbom će detaljnije propisati kriterije za
dodjelu priznanja, nazive i predlagatelje priznanja.
II. NOSITELJI
ODNOSA I SURADNJE
Središnji državni ured za Hrvate izvan
Republike Hrvatske
Članak 12.
Osniva se
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike
Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured) kao središnje
tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa
između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike
Hrvatske.
Članak 13.
Djelokrug Ureda je:
- koordinacija i nadzor aktivnosti između nadležnih
ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih
nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan
Republike Hrvatske,
- briga za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan
Republike Hrvatske,
- briga za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan
Republike Hrvatske,
- uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s
Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
- jačanje suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske
i izrada komunikacijske strategije za Hrvate izvan
Republike Hrvatske,
- u suradnji s drugim nadležnim ministarstvima obavlja
poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak
iseljenika/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo
uključivanje u gospodarski i društveni život u
Republici Hrvatskoj,
- predlaže politiku poticanja i pomoći povratka i
useljavanja,
- provođenje mjera i programa za integraciju Hrvata
povratnika i useljenika,
- pružanje pomoći u poduzetničkim ulaganjima,
- gospodarska potpora povratku i održivom opstanku
Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini
i hrvatske manjine u Republici Srbiji, Crnoj Gori i
Republici Kosovo,
- gospodarska potpora i drugim hrvatskim zajednicama
po potrebi,
- provođenje Strategije i predlaganje projekata i
provedbenih planova, kao i nadzor njihove provedbe,
- vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan
Republike Hrvatske,
- planiranje i osiguranje financijskih sredstava za
programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske
i
- drugi poslovi
propisani posebnim zakonom.
Članak 14.
Radom Ureda
upravlja državni tajnik kojeg imenuje Vlada na
prijedlog predsjednika/ce Vlade, a koji za svoj rad
odgovara predsjedniku/ci Vlade.Državni tajnik ima tri
zamjenika za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini,
hrvatske manjine i hrvatskog
iseljeništva/dijaspore.Vlada Republike Hrvatske
uredbom će detaljno propisati unutarnje ustrojstvo i
druga pitanja od značaja za rad Ureda.
Članak 15.
Ured priprema
godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o
odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike
Hrvatske koje se podnosi Hrvatskome saboru.
Ostali nositelji odnosa i suradnje
Članak 16.
Ostali nositelji odnosa i suradnje su:
- Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan
Republike Hrvatske,
- ministarstva nadležna za vanjske poslove, unutarnje
poslove, znanost, obrazovanje, šport, kulturu,
gospodarstvo, zdravstvo, socijalnu skrb, turizam,
regionalni razvoj i financije,
- Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga
sabora,
- Hrvatska matica iseljenika i
- druga tijela
i institucije koja u svom djelokrugu imaju poslove
vezane uz odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske
ili bi njihova djelatnost mogla biti od interesa za
Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Savjet Vlade
Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak 17.
Vlada Republike
Hrvatske osniva Savjet za Hrvate izvan Republike
Hrvatske (u daljnjem tekstu: Savjet).Savjet je
savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje
pruža pomoć Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i
provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na
Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Članak 18.
Članovi Savjeta
su predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske i
članovi po položaju. Članovi Savjeta iz reda
pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su
predstavnici udruga (Hrvatski svjetski kongres i
drugi), organizacija i institucija Hrvata izvan
Republike Hrvatske, osobe uvažene u sredini u kojoj
žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog
identiteta svojih zajednica i na unaprjeđenju odnosa s
hrvatskom domovinom. Članovi Savjeta po položaju su
predstavnici državnih tijela i institucija, Katoličke
Crkve i organizacija civilnoga društva.
Članak 19.
Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje
predstavnike u Savjet predlažu iz redova
najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija,
institucija ili drugih oblika organiziranja na mandat
od četiri (4) godine. Zastupljenost predstavnika
Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu određuje se
sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi,
aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom
Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa
Republike Hrvatske, kako slijedi:
- devet (9) članova predstavnika Hrvata iz Bosne i
Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke Crkve
iz Bosne i Hercegovine,
- sedamnaest (17) članova predstavnika hrvatske
manjine,
- dvadeset i
devet (29) članova predstavnika hrvatskog
iseljeništva/dijaspore.
Članak 20.
Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatske manjine,
po državama:
- tri (3) iz Srbije;
- po dva (2) iz Austrije, Mađarske i Slovenije;
- po jedan (1)
iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova,
Makedonije, Rumunjske i Slovačke.
Članak 21.
Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatskog
iseljeništva/dijaspore, po državama:
- pet (5) iz Sjedinjenih Američkih Država;
- po tri (3) iz Australije, Kanade i Savezne Republike
Njemačke;
- po dva (2) iz Argentine i Čilea;
- po jedan (1) iz Austrije, Brazila, Francuske,
Italije, Južnoafričke Republike, Novog Zelanda,
Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva;
- jedan (1) skupno za Belgiju, Dansku, Luksemburg,
Nizozemsku i Norvešku;
- jedan (1)
skupno za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i
Venezuelu.
Članak 22.
Članovi Savjeta po položaju su:
- državni tajnik Ureda i njegovi zamjenici koji
rukovode radom službi;
- državni tajnici u ministarstvima nadležnima za
vanjske poslove, unutarnje poslove, znanost,
obrazovanje, šport, kulturu, gospodarstvo, zdravstvo i
socijalnu skrb, turizam, regionalni razvoj i
financije;
- zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju
Hrvate izvan Republike Hrvatske;
- ravnatelj Hrvatske matice iseljenika;
- predstavnici sveučilišne zajednice;
- ravnatelj Državnog zavoda za statistiku;
- predstavnik Hrvatske radiotelevizije;
- predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
(HAZU);
- predstavnik Katoličke Crkve (ravnatelj inozemne
pastve);
- predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice;
- predstavnik znanstvenih institucija koje se bave
pitanjima Hrvata izvan Republike Hrvatske;
- predstavnik Hrvatske gospodarske komore (HGK);
- predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a);
- predstavnik
nevladine udruge koja u svom djelovanju promiče
razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske
(Prsten i druge).
Članak 23.
Članove
Savjeta, predstavnike Hrvata izvan Republike Hrvatske
imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog
hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze.
Članak 24.
Savjet na svoju
sjednicu može pozvati najviše predstavnike vlasti
Republike Hrvatske, ministre i druge osobe od značaja
za rad Savjeta.
Članak 25.
Predsjednik
Savjeta bira se na prijedlog i iz redova predstavnika
Hrvata izvan Republike Hrvatske. Izbor predsjednika i
druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta
propisuju se Poslovnikom o radu Savjeta.
Članak 26.
Uže tijelo
Savjeta čine predsjednik, potpredsjednici te izabrani
predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske zaduženi
za pojedina područja rada. Uže tijelo Savjeta podnosi
izvješće Vladi Republike Hrvatske o zauzetim
stajalištima i donesenim zaključcima.
Članak 27.
Prvu sjednicu
Savjeta saziva državni tajnik Ureda.Prvom sjednicom
predsjedava najstariji član Savjeta. Na prvoj sjednici
članovi Savjeta biraju predsjednika i četiri
potpredsjednika koji su predstavnici Hrvata iz Bosne i
Hercegovine, hrvatske manjine, hrvatskih
iseljenika/dijaspore iz europskih država te hrvatskih
iseljenika/dijaspore iz prekooceanskih država. Na
prvoj sjednici Savjet donosi Poslovnik o radu,
dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom
glasa.Članovi Savjeta po položaju sudjeluju u radu
Savjeta bez prava glasa.
Članak 28.
Savjet se
sastaje najmanje jednom godišnje u Republici
Hrvatskoj. Savjet redovito raspravlja o provedbi
Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s
Hrvatima izvan Republike Hrvatske i drugim pitanjima
od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Članak 29.
Administrativne
i tehničke poslove za Savjet obavlja Ured.
Nadležna ministarstva
Članak 30.
Nadležna
ministarstva koja u svojem djelokrugu imaju poslove
vezane uz odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske
dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Uredom.
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
u suradnji s Uredom brine o statusu Hrvata izvan
Republike Hrvatske te uspostavlja, održava i promiče
veze sa svim njihovim oblicima organiziranja u
državama u kojima žive.
Odbor za Hrvate izvan Republike
Hrvatske
Članak 31.
Odbor za Hrvate
izvan Republike Hrvatske kao matično radno tijelo
Hrvatskog sabora zaduženo za Hrvate izvan Republike
Hrvatske u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti
surađuje s Uredom i Savjetom u ostvarivanju ciljeva iz
ovog Zakona i Strategije. Odbor za Hrvate izvan
Republike Hrvatske na svoje sjednice redovito poziva
državnog tajnika Ureda.
Hrvatska matica iseljenika
Članak 32.
Hrvatska matica iseljenika svojim djelovanjem
usmjerena je na očuvanje i razvoj hrvatskog
nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta Hrvata
izvan Republike Hrvatske. Osnivanje, status i poslovi
Hrvatske matice iseljenika uređuje se Zakonom o
Hrvatskoj matici iseljenika.
Osnivač
Hrvatske matice iseljenika je Republika Hrvatska.
Prava i obveze osnivača u ime Republike Hrvatske
obavlja Ured. Statut Hrvatske matice iseljenika donosi
se uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
III. ZAŠTITA PRAVA I INTERESA HRVATA
IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE TE JAČANJE NJIHOVIH ZAJEDNICA
Očuvanje hrvatskog jezika, kulture i
identiteta
Članak 33.
Republika Hrvatska omogućava Hrvatima izvan Republike
Hrvatske besplatno učenje početnih semestara hrvatskog
jezika u Republici Hrvatskoj u skladu s pravilnikom
kojeg donosi državni tajnik Ureda. Ured omogućava
pohađanje hrvatske nastave među hrvatskom manjinom i
iseljeništvom/dijasporom, pokreće programe učenja
hrvatskog jezika i kulture te podržava programe za
koje postoji interes.
Ured će omogućiti korištenje e-obrazovanja kao i
udžbenika iz Republike Hrvatske za učenje hrvatskog
kao drugog jezika u zajednicama Hrvata izvan Republike
Hrvatske. Republika Hrvatska potiče osnivanje
lektorata hrvatskog jezika i književnosti na stranim
visokim učilištima kao i utemeljenje katedri za
hrvatski jezik na sveučilištima u inozemstvu, u
sredinama gdje žive Hrvati.
Republika
Hrvatska osigurava financijska sredstva za
stipendiranje učenika i studenata u njihovim lokalnim
sredinama i u Republici Hrvatskoj, a sve u svrhu
unaprjeđenja znanja i intelektualnog potencijala
hrvatskih zajednica u inozemstvu, u skladu s
pravilnikom kojeg donosi državni tajnik Ureda.
Informiranje i povezivanje
Članak 34.
Ured informira Hrvate izvan Republike Hrvatske putem
internetskih tehnologija, prikladnih publikacija,
neposrednom komunikacijom, te osigurava distribuciju
potrebnih informacija medijima u Republici Hrvatskoj i
medijima Hrvata izvan Republike Hrvatske. Radi
djelotvornog obavljanja poslova i informiranja Hrvata
izvan Republike Hrvatske, Ured osniva
administrativno-komunikacijsku mrežu između državnih
tijela, Hrvatske matice iseljenika, i drugih
institucija u Republici Hrvatskoj, uključujući
diplomatsko-konzularna predstavništva Republike
Hrvatske.
Hrvatska
radiotelevizija, kao javna ustanova, temeljem svojih
zakonskih obveza, izrađuje plan i program rada za
radio, televiziju i javne radiodifuzijske usluge za
Hrvate izvan Republike Hrvatske te usklađuje termine
emitiranja i čini ih dostupnima. Radi informiranja
Hrvata izvan Republike Hrvatske i promocije Republike
Hrvatske u svijetu od javnog je interesa ustrojavanje
otvorenog međunarodnog multimedijalnog programa sa
višejezičnim televizijskim i radijskim programom.
Članak 35.
Republika
Hrvatska potiče gospodarske aktivnosti Hrvata u
susjednim i okolnim zemljama s ciljem očuvanja,
opstanka i razvoja njihovih zajednica.
Primitak u hrvatsko državljanstvo
Članak 36.
Sukladno Zakonu
o hrvatskom državljanstvu, ubrzat će se i olakšati
primitak u hrvatsko državljanstvo Hrvatima izvan
Republike Hrvatske uvažavajući vjerodostojnu
dokumentaciju koja potvrđuje izjašnjavanje o
pripadnosti hrvatskom narodu.
Status Hrvata bez hrvatskog
državljanstva
Članak 37.
Uvodi se Status
Hrvata bez hrvatskog državljanstva koji mogu dobiti
Hrvati izvan Republike Hrvatske bez hrvatskog
državljanstva, supružnici koji nemaju hrvatsko
podrijetlo, njihova djeca (rođena i posvojena), te
prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske koji
njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno
zajedništvo. Priznavanje Statusa Hrvata bez hrvatskog
državljanstva ne prejudicira primitak u hrvatsko
državljanstvo.
Članak 38.
Zahtjev za stjecanje Statusa Hrvata bez hrvatskog
državljanstva podnosi se Uredu putem
diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike
Hrvatske. Ured o zahtjevu odlučuje rješenjem. Protiv
rješenja može se podnijeti žalba u roku od petnaest
dana od dana dostave rješenja. O žalbama odlučuje
Povjerenstvo sastavljeno od tri člana koje imenuje
Vlada Republike Hrvatske.
Članovi
Povjerenstva su predstavnici Ureda, Ministarstva
unutarnjih poslova i Ministarstva vanjskih poslova i
europskih integracija.
Članak 39.
Pripadnici
hrvatskog naroda, njihovi supružnici i djeca uz
zahtjev prilažu dokaz o pripadnosti hrvatskom narodu.
Stranci, prijatelji hrvatskog naroda i Republike
Hrvatske, uz zahtjev prilažu vjerodostojnu
dokumentaciju udruga i institucija hrvatskih zajednica
te potvrde o članstvu u hrvatskim organizacijama.
Članak 40.
Status Hrvata
bez hrvatskog državljanstva prestaje dobivanjem
hrvatskog državljanstva, odricanjem i oduzimanjem.
Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva prestaje
oduzimanjem ako osoba svojim ponašanjem šteti ugledu
Republike Hrvatske i hrvatskih zajednica.
Članak 41.
U smislu ovoga
Zakona osobe kojima je priznat Status Hrvata bez
hrvatskog državljanstva, ne smatraju se strancima u
Republici Hrvatskoj. Posebnim zakonima uređuju se
pogodnosti u području školskog i visokoškolskog
obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija,
zdravstvenog osiguranja i drugo. Nadležni ministri
donose pravilnike za ostvarivanje prava iz stavka 2.
ovoga članka.
Pogodnosti za Hrvate bez hrvatskog
državljanstva i bez Statusa
Članak 42.
Republika
Hrvatska u skladu sa Zakonom o strancima, pripadnicima
hrvatskog naroda bez hrvatskog državljanstva i bez
Statusa omogućava pojednostavljeni i ubrzani postupak
stjecanja privremenog boravka, radnih i poslovnih
dozvola i druge pogodnosti sukladno posebnim zakonima.
Pogodnosti pri boravku u Republici
Hrvatskoj
Članak 43.
Republika
Hrvatska, u suradnji sa zainteresiranim institucijama
i gospodarskim subjektima uvodi "Hrvatsku karticu"
(Croatia Card) kojom se Hrvatima izvan Republike
Hrvatske omogućava povoljniji pristup određenim
uslugama, povoljniji uvjeti turističkih putovanja,
organiziranog boravka i sudjelovanja na kulturnim
događanjima. Državni tajnik Ureda donosi pravilnik
kojim će se detaljnije urediti područja pogodnosti i
način izdavanja "Hrvatske kartice".
Uključivanje u društveni i politički
život Republike Hrvatske
Članak 44.
Republika
Hrvatska osigurava uključivanje Hrvata izvan Republike
Hrvatske u društveni i politički život Republike
Hrvatske kroz zastupljenost Hrvata izvan Republike
Hrvatske u Hrvatskom saboru i u Savjetu Vlade
Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Članak 45.
U provedbi
vanjske politike Republika Hrvatska vodi brigu da
diplomatsko-konzularna predstavništva rade na
ostvarivanju ciljeva propisanih ovim Zakonom. Ured je
putem Ministarstva vanjskih poslova i europskih
integracija povezan i surađuje s
diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike
Hrvatske, s ciljem obavljanja poslova iz svoje
nadležnosti.
IV. RAZVOJ
SURADNJE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 46.
Republika
Hrvatska surađuje sa svim oblicima organiziranja
Hrvata u svijetu (udruge, organizacije, institucije,
kulturni centri, hrvatske katoličke misije i dr.) i
pruža im potporu u svrhu očuvanja hrvatskog
identiteta, odnosno promicanja hrvatskog jezika,
kulture i tradicije te razvija kulturnu, obrazovnu i
znanstvenu, gospodarsku, športsku i drugu suradnju.
Kulturna suradnja
Članak 47.
Republika Hrvatska, u svrhu ostvarivanja hrvatskog
kulturnog zajedništva, potiče:
- povezivanje udruga i kulturnih institucija iz
Republike Hrvatske s udrugama i institucijama Hrvata
izvan Republike Hrvatske i istih međusobno;
- razmjenu hrvatskoga kulturnog stvaralaštva i baštine
nastale u lokalnim zajednicama Hrvata izvan Republike
Hrvatske s Republikom Hrvatskom;
- uspostavu
hrvatskih kulturnih instituta/centara u zemljama s
hrvatskim zajednicama.
Obrazovna i znanstvena suradnja
Članak 48.
Republika
Hrvatska povezuje svoje obrazovne i znanstvene
institucije i pojedince s hrvatskim udrugama,
institucijama i pojedincima izvan Republike Hrvatske,
a sve s ciljem obostrane suradnje i ujedinjavanja
hrvatskog ljudskog, profesionalnog, znanstvenog i
stručnog potencijala u domovini i svijetu.
Športska suradnja
Članak 49.
Republika
Hrvatska potiče i pomaže organiziranje športskih
natjecanja i susreta Hrvata izvan Republike Hrvatske,
u Republici Hrvatskoj i njihovim sredinama, te
promidžbu istih u medijima. Republika Hrvatska prati
mlade nadarene i vrhunske športaše Hrvate izvan
Republike Hrvatske i potiče njihovo uključivanje u
hrvatske klubove i nacionalne vrste.
Članak 50.
U svrhu praćenja suradnje s Hrvatima izvan Republike
Hrvatske Ured prikuplja podatke i vodi evidencije o:
- školama i sveučilištima na kojima se predaje
hrvatski jezik i kultura,
- znanstvenicima i istraživačima hrvatskog podrijetla,
- stručnjacima raznih profesija hrvatskog podrijetla,
- lobistima za hrvatske interese,
- političarima i parlamentarnim predstavnicima
hrvatskog podrijetla,
- športskim
udrugama, klubovima i istaknutim športskim
djelatnicima i športašima hrvatskog podrijetla.
Gospodarska suradnja
Članak 51.
Republika
Hrvatska potiče povezivanje hrvatskih gospodarstvenika
izvan Republike Hrvatske i njihovih udruga s
gospodarstvenicima i udrugama u Republici Hrvatskoj,
unaprjeđuje poslovne veze s Hrvatima izvan Republike
Hrvatske te potiče ulaganja u proizvodnju i turizam u
Republici Hrvatskoj. Radi stjecanja novih tržišta i
promicanja izvoza hrvatskih proizvoda i usluga
Republika Hrvatska potiče suradnju s
gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu.
Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima
hrvatskog podrijetla izrađuje i provodi razvojne
projekte na područjima od posebne državne skrbi, manje
razvijenim područjima i drugim područjima od
gospodarskog interesa. Republika Hrvatska u suradnji s
gospodarstvenicima iz Republike Hrvatske i
gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla, na područjima
iz stavka 3. ovoga članka prioritetno potiče razvojne
projekte koji sadrže programe zapošljavanja povratnika
i useljenika. Financiranje razvojnih projekata iz
stavka 4. ovoga članka provodi se iz sredstava
Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i drugih
poslovnih banaka za koje jamstva daju Hrvatska
agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) i jamstveni
fondovi Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske
na prijedlog Ureda utvrđuje iznos rezerviranih
financijskih sredstava (kvote) unutar sredstava HBOR-a
i kvote jamstava od HAMAG-a i jamstvenih fondova
Republike Hrvatske za provedbu razvojnih projekata iz
stavka 4. ovoga članka.
Članak 52.
Republika
Hrvatska, kao oblik gospodarske suradnje s Hrvatima u
Bosni i Hercegovini, susjednim i ostalim zemljama,
potiče prekograničnu i regionalnu suradnju kroz
vlastite projekte i pomoć pri kandidiranju na
natječajima za fondove Europske unije.
Članak 53.
Vlada Republike
Hrvatske će urediti pitanje financiranja programa
mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta,
te osnivanje jamstvenog fonda za osiguranje
kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva povratnika
i useljenika u Republiku Hrvatsku. Sukladno važećim
propisima, a u suradnji s nadležnim tijelima, udrugama
i gospodarskim subjektima Hrvata u Bosni i
Hercegovini, osigurat će se financiranje programa
mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te
jamstveni fond za osiguranje kreditiranja malog i
srednjeg poduzetništva za razvojne projekte u Bosni i
Hercegovini. Odredba stavka 2. ovoga članka na
odgovarajući način odnosi se i na potrebite manjinske
zajednice.
Vođenje gospodarskih evidencija i
statistika
Članak 54.
Radi praćenja stanja gospodarskih odnosa i ulaganja
Hrvata izvan Republike Hrvatske u Republiku Hrvatsku,
Ured u suradnji s nadležnim tijelima Republike
Hrvatske vodi sljedeće evidencije:
- o hrvatskim gospodarstvenicima u svijetu i hrvatskim
gospodarstvenicima povratnicima i useljenicima
(adresar),
- o ulaganjima Hrvata izvan Republike Hrvatske,
- o ulaganjima hrvatskih povratnika i useljenika,
- novčanih doznaka Hrvata izvan Republike Hrvatske,
- vanjsko-trgovinske bilance sa zemljama nastanjenja
Hrvata izvan Republike Hrvatske,
- gospodarskih
subjekata u Republici Hrvatskoj, čiji su vlasnici ili
osnivači Hrvati izvan Republike Hrvatske, kao
povratnici ili vanjski ulagači. Nadležna tijela
Republike Hrvatske dužna su Uredu dostavljati podatke
za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će
se poštivati odredbe Zakona o zaštiti osobnih
podataka.
Znanstveno-istraživački rad o
Hrvatima izvan Republike Hrvatske
Članak 55.
Republika
Hrvatska potiče sustavno istraživanje i proučavanje
problematike Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske
manjine i hrvatskog iseljeništva/dijaspore. Vlada
Republike Hrvatske će utemeljiti dokumentacijski
centar i muzej o Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
V. POTICANJE
POVRATKA HRVATSKIH ISELJENIKA I NJIHOVIH POTOMAKA U
REPUBLIKU HRVATSKU I POTPORA POSEBNO UGROŽENIM
SKUPINAMA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 56.
Republika
Hrvatska omogućuje povratak hrvatskih iseljenika i
njihovih potomaka.
Članak 57.
U svrhu
olakšavanja procesa integracije u hrvatsko društvo u
Uredu se ustrojava "Ured dobrodošlice", u okviru
kojega povratnici i useljenici, kao i svi drugi
zainteresirani Hrvati izvan Republike Hrvatske, mogu
dobiti sve potrebne informacije i pomoć u rješavanju
pravnih i drugih pitanja, što uključuje i pomoć
mentora/ savjetnika u prvim koracima integracije u
hrvatsko društvo. U okviru "Ureda dobrodošlice"
pružaju se i informacije o carinskim povlasticama pri
uvozu predmeta kućanstva i gospodarskog inventara kod
povratka i useljenja u Republiku Hrvatsku te poreznim
olakšicama za hrvatske povratnike/useljenike, fizičke
i pravne osobe, pri njihovom nastanjenju i stupanju u
poslovni odnos u Republici Hrvatskoj. Poslove iz
stavka 1. i 2. ovoga članka obavljat će i Uredi
državne uprave na županijskoj razini.
Članak 58.
Ured će
izraditi posebni Program dobrodošlice i prihvata za
one Hrvate iz iseljeništva / dijaspore koji imaju
namjeru povratka i useljenja.
Članak 59.
Republika
Hrvatska putem diplomatsko-konzularnih
predstavništava, prati stanje ugroženih hrvatskih
zajednica i pojedinaca u zemljama u kojima žive, te ih
štiti i pomaže im, uključujući i mogućnost
povratka/useljenja u Republiku Hrvatsku i integracije
u hrvatsko društvo.
Privlačenje učenika i studenata
Članak 60.
Republika
Hrvatska osigurava provedbu programa učenja hrvatskog
jezika u Republici Hrvatskoj, stipendiranja učenika i
studenata hrvatskog podrijetla koji se školuju ili
pohađaju visoka učilišta u Republici Hrvatskoj i
njihov smještaj u đačke i studentske domove. Radi
olakšavanja postupka upisa potiču se visokoškolske
ustanove u Republici Hrvatskoj na donošenje upisnih
kvota za Hrvate izvan Republike Hrvatske.Prava na
školarinu, smještaj i prehranu učenika i studenata
Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s
pravima učenika i studenata iz Republike
Hrvatske.Hrvatske obrazovne i znanstvene institucije
potiču se na osmišljavanje i provedbu projekata
razmjene učenika i studenata Hrvata u Republici
Hrvatskoj i Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Članak 61.
U svrhu boljeg
upoznavanja Republike Hrvatske potiče se organiziranje
dolaska mladeži hrvatskog podrijetla u Republiku
Hrvatsku, provedba ljetnih/zimskih škola hrvatskog
jezika, različitih kulturnih i obrazovnih programa, te
stručne prakse i sezonskog rada učenika i studenata.
Privlačenje
znanstvenika
Članak 62.
Vlada Republike
Hrvatske putem nadležnih tijela razvija programe
financiranja znanstvenih projekata u cilju privlačenja
znanstvenika hrvatskog podrijetla iz svijeta. Vlada
Republike Hrvatske putem nadležnih tijela uspostavlja
stalni program "virtualnog mentorstva" između
studenata i znanstvenika iz Republike Hrvatske sa
studentima, znanstvenicima i gospodarstvenicima
hrvatskog podrijetla u svijetu s ciljem transfera
posebnih znanja i iskustava. Zapošljavanje Hrvata
izvan Republike Hrvatske u skladu s potrebama tržišta
rada
Članak 63.
Ministarstvo nadležno za rad, u suradnji s Hrvatskim
zavodom za zapošljavanje, provodi projekte
zapošljavanja Hrvata izvan Republike Hrvatske u skladu
s potrebama i mogućnostima Republike Hrvatske.
U svrhu iz
stavka 1. ovoga članka, Hrvatski zavod za
zapošljavanje osigurava dostupnost strukturiranih
evidencija o potrebama tržišta rada u Republici
Hrvatskoj, a Ured putem diplomatskokonzularnih
predstavništava iste čini dostupnima Hrvatima izvan
Republike Hrvatske.
Olakšavanje povratka umirovljenika i
drugih osoba
Članak 64.
Republika
Hrvatska sklapanjem međunarodnih ugovora o socijalnom
i zdravstvenom osiguranju stvara uvjete za olakšavanje
povratka umirovljenika i drugih osoba u Republiku
Hrvatsku.
Članak 65.
Ured prikuplja
podatke i vodi evidenciju o hrvatskim povratnicima i
useljenicima.
VI. PRIJELAZNE
I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 66.
Provedba ovoga
Zakona u djelokrugu je Središnjeg državnog ureda za
odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, središnjih
tijela državne uprave prema propisanom djelokrugu i
ureda državne uprave u županijama.
Članak 67.
Tijela državne
uprave koja u svojoj nadležnosti imaju poslove vezane
uz odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske
prilagodit će svoj ustroj, djelovanje i razinu poslova
odredbama ovoga Zakona.
Članak 68.
Vlada Republike
Hrvatske imenovat će državnog tajnika Ureda u roku od
15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.Vlada
Republike Hrvatske donijet će Uredbu o unutarnjem
ustrojstvu Ureda, najkasnije u roku od 30 dana od dana
imenovanja državnog tajnika. Državni tajnik Ureda
dužan je donijeti pravilnik o unutarnjem redu u roku
od 15 dana od dana stupanja na snagu Uredbe iz stavka
2. ovoga članka.
Članak 69.
Vlada Republike
Hrvatske i državni tajnik Ureda donijet će provedbene
propise na koje su ovlašteni odredbama ovog Zakona,
najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog Zakona.
Zakon o Hrvatskoj matici iseljenika
uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od 6
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Do
stupanja na snagu zakona iz stavka 2. ovoga članka
Hrvatska matica iseljenika djeluje sukladno Zakonu o
Hrvatskoj matici iseljenika (Narodne novine br.
59/90).
Članak 70.
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
nastavlja obavljati poslove iz svog djelokruga, koje
preuzima Ured sukladno ovom Zakonu, do stupanja na
snagu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ureda.
Stupanjem na snagu Uredbe iz članka 68. stavka 2.
ovoga Zakona Ured preuzima od Ministarstva vanjskih
poslova i europskih integracija opremu, pismohranu i
drugu dokumentaciju, sredstva za rad, te financijska
sredstva u odgovarajućem dijelu preuzetih poslova
sukladno ovom Zakonu.
Stupanjem na snagu Uredbe iz članka 68. stavka 2.
ovoga Zakona Ured preuzima dio državnih službenika i
namještenika Ministarstva vanjskih poslova i europskih
integracija koji su zatečeni na obavljanju preuzetih
poslova sukladno ovom Zakonu.
Državni
službenici i namještenici zatečeni na obavljanju
preuzetih poslova, nastavljaju s radom i zadržavaju
plaće prema dosadašnjim propisima, do donošenja
rješenja o rasporedu sukladno pravilniku o unutarnjem
redu Ureda.
Članak 71.
Ovaj Zakon
stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim
novinama".
Klasa:
Zagreb,
HRVATSKI SABOR
Predsjednik Hrvatskoga sabora
Luka Bebić,
v.r.
V. OBRAZLOŽENJE ČLANAKA
Uz članak 1.
Člankom 1.
propisuje se koji je predmet uređenja ovog Zakona. S
obzirom da se ova materija prvi puta uređuje zakonski
navedeni su najvažniji dijelovi Zakona. Prema odredbi
članka 1. ovim Zakonom uređuju se odnosi Republike
Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osnivaju
se Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike
Hrvatske i Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate
izvan Republike Hrvatske, uvodi se Status Hrvata bez
hrvatskog državljanstva, uređuju se odnosi između
tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za
Hrvate izvan Republike Hrvatske, uređuje se zaštita
prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te
jačanje njihovih zajednica, način ostvarivanja
suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,
propisuju se mjere i aktivnosti pri povratku i
useljavanju kao i druga pitanja od značaja za Hrvate
izvan Republike Hrvatske.
Uz članak 2.
Ovim člankom
jasno je propisano na koje skupine Hrvata izvan
Republike Hrvatske se Zakon odnosi s obzirom na zemlje
u kojima žive i njihovom položaju u tim zemljama. S
obzirom na specifičnosti Hrvati izvan Republike
Hrvatske u smislu ovog Zakona su: - pripadnici
suverenog i konstitutivnog hrvatskoga naroda u Bosni i
Hercegovini, pripadnici hrvatske manjine u europskim
zemljama i Hrvati iseljenici u prekomorskim i
europskim zemljama i njihovi potomci.
Uz članak 3.
Ovim člankom se
nastavno na članak 2. razrađuje u kojem statusnom
položaju Hrvati izvan Republike Hrvatske mogu biti u
Republici Hrvatskoj. Tako je propisano da se ovaj
Zakon odnosi na Hrvate izvan Republike Hrvatske s
hrvatskim državljanstvom, sa "Statusom Hrvata bez
hrvatskog državljanstva, i na Hrvate izvan Republike
Hrvatske bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa.
Uz članak 4.
Ovim člankom
želi se naglasiti povezanost Hrvata izvan Republike
Hrvatske s Hrvatima u Republici Hrvatskoj te se
propisuje da su ravnopravan dio jednog i nedjeljivog
hrvatskog naroda.
Uz članak 5.
Ovim člankom
naglašava se na kojim načelima Republika Hrvatska
temelji svoj odnos s Hrvatima izvan Republike
Hrvatske, a sve u cilju promicanja veza s Republikom
Hrvatskom. Tako je propisano da slijedom Ustavom i
Strategijom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima
izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu:
Strategija) preuzetih obveza Republika Hrvatska, svoj
odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temelji na
uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju
njihovih zajednica, uvažavajući pri tome sve
posebnosti i različite potrebe hrvatskih zajednica
izvan Republike Hrvatske.
Uz članke
6.- 12.
Ovim člancima
utvrđeni su temeljni principi na kojima Republika
Hrvatska gradi odnos prema Hrvatima izvan Republike
Hrvatske u političkom, društvenom, kulturnom i
gospodarskom području. Tako je člankom 6. utvrđeno
opredjeljenje da skrb za Hrvate izvan Republike
Hrvatske predstavlja sastavni dio unutarnje i vanjske
politike. Iznijeto je zauzimanje Republike Hrvatske za
provedbu svih dvostranih i mnogostranih međunarodnih
ugovora i ostalih međunarodnih instrumenata kojima se
štite interesi, prava i položaj Hrvata izvan Republike
Hrvatske. Isto tako posebnim odredbama naglašava se
zauzimanje Republike Hrvatske za priznanje i
unaprjeđenje položaja hrvatske manjine u državama u
kojima žive i za puno ostvarenje jednakopravnosti i
konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i
Hercegovini.
Člankom 9. uvodi se pojam "Hrvatskog
kulturnog zajedništva" kao skupa svih kulturnih,
obrazovnih, znanstvenih, informativnih, gospodarskih,
športskih i drugih društvenih djelatnosti bitnih za
očuvanje i jačanje hrvatskog identiteta i
prosperiteta. Člankom 10. propisano je da Hrvatski
sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi
odluku o proglašenju "Dana Hrvata izvan Republike
Hrvatske" a člankom 11. daje se Vladi Republike
Hrvatske ovlast za dodjelu posebnih priznanja
zaslužnim osobama, udrugama i institucijama za izniman
doprinos jačanju odnosa i suradnje između Republike
Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Uz članke
12. - 17.
U glavi II.
"Nositelji odnosa i suradnje" u člancima 12. - 17.
sadržane su odredbe o Središnjem državnom uredu za
Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao središnjem tijelu
državne uprave nadležnom za područje odnosa između
Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Člankom 13. taksativno je propisan djelokrug Ureda a
člankom 14. propisano je da Uredom upravlja državni
tajnik kojeg imenuje Vlada na prijedlog
predsjednika/ce Vlade i a za svoj rad odgovara
predsjedniku/ci Vlade. Predviđeno je da državni tajnik
ima tri zamjenika i to za pitanja Hrvata u Bosni i
Hercegovini, hrvatske manjine, hrvatskog
iseljeništva/dijaspore. U članku 16. taksativno se
navode ostali nositelji suradnje.
Uz članke
17. - 29.
Člancima 17. -
29. uređena su sva pitanja vezana uz osnivanje Savjeta
Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike
Hrvatske kao savjetodavnog tijela koje pruža pomoć
Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi
politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate
izvan Republike Hrvatske. Članovi Savjeta su
predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske i članovi
po položaju. Utvrđen je mehanizam imenovanja članova
Savjeta predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike
Hrvatske u Savjetu određuje se sukladno brojnosti i
značaju Hrvata u državama u kojima žive, njihovoj
aktivnosti i povezanosti s Republikom Hrvatskom.
Članovi Savjeta po položaju taksativno su navedeni u
članku 22. ujedno člankom 27. propisano je da članovi
Savjeta po položaju sudjeluju u radu Savjeta bez prava
glasa. Prema članku 25. predsjednik Savjeta bira se na
prijedlog i iz redova predstavnika Hrvata izvan
Republike Hrvatske, a druga pitanja od značaja za
ustroj i rad Savjeta propisat će se Poslovnikom o radu
Savjeta. Predviđene su i odredbe po kojima će se prvi
puta sazvati Savjet i usvojiti Poslovnik o radu,
dvotrećinskom većinom glasova članova Savjeta s pravom
glasa. Sukladno članku 28. Savjet se sastaje najmanje
jednom godišnje u Republici Hrvatskoj. Administrativne
i tehničke poslove za Savjet obavlja Ured.
Uz članak
30.
Ovom odredbom
propisana je dužnost nadležnih ministarstva, koja u
svom djelokrugu imaju poslove vezane uz odnose s
Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koordiniraju
obavljanje tih poslova s Uredom. Stavkom 2. utvrđuje
se da ministarstvo vanjskih poslova i europskih
integracija u suradnji s Uredom brine o statusu Hrvata
izvan Republike Hrvatske te uspostavlja, održava i
promiče veze sa svih njihovim oblicima organiziranja u
državama u kojima žive.
Uz članak
31.
Odbor za Hrvate
izvan Republike Hrvatske, kao matično radno tijelo
Hrvatskog sabora u obavljanju poslova iz svoje
nadležnosti surađuje s Uredom i Savjetom u
ostvarivanju ciljeva iz ovog Zakona i Strategije. Isto
tako propisano je da Odbor za Hrvate izvan Republike
Hrvatske na svoje sjednice redovito poziva državnog
tajnika Ureda.
Uz članak
32.
Hrvatska matica
iseljenika osnovana je Zakonom o Hrvatskoj matici
iseljenika 1990. godine ("Narodne novine" broj
59/1990.) i od tada Zakon nije mijenjan. Zbog potrebe
da predloženi Zakon o odnosima Republike Hrvatske s
Hrvatima izvan Republike Hrvatske obuhvati sve
subjekte važne za uređenje pitanja odnosa s Hrvatima
izvan Republike Hrvatske članak 32. uređuje
najznačajnija pitanja vezana uz Hrvatsku maticu
iseljenika. Prije svega u stavku 1. utvrđuje se da je
Hrvatska matica iseljenika svojim djelovanjem
usmjerena na očuvanje i razvoj hrvatskog nacionalnog,
jezičnog i kulturnog identiteta Hrvata izvan Republike
Hrvatske. Zbog potrebe donošenja novog Zakona o
Hrvatskoj matici iseljenika u stavku 2. članka 32.
propisano je da se osnivanje, status i poslovi
Hrvatske matice iseljenika uređuju posebnim zakonom. A
stavcima 3. 4. i 5. članka 32. utvrđen je odnos
osnivača tj. Republike Hrvatske i Hrvatske matice
iseljenika. Prema odredbi stavka 4. prava i obveze
osnivača obavljao bi Središnji državni ured za Hrvate
izvan Republike Hrvatske a Statut se donosi uz
suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Uz članke
33. - 35.
Glava III.
"Zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike
Hrvatske te jačanja njihovih zajednica" obuhvaća
članke 33. - 45., a usmjerena je konkretno na pitanje
zaštite prava i interesa Hrvata izvan Republike
Hrvatske, te na jačanje njihovih zajednica. Člancima
33. - 35. regulira se zaštita prava i interesa kroz
izravnu pomoć Republike Hrvatske za besplatno učenje
početnih semestara hrvatskog jezika u Republici
Hrvatskoj, za pokretanje programa učenja hrvatskog
jezika i kulture, e-obrazovanja, za osnivanje
lektorata hrvatskog jezika i književnosti na stranim
visokim učilištima, utemeljenje katedre za hrvatski
jezik i za stipendiranje učenika i studenata u
njihovim lokalnim sredinama i u Republici Hrvatskoj.
Propisana je ovlast državnom tajniku Ureda za
donošenje pravilnika u svezi sa stavkom 1. i stavkom
5. Članka 33. Preuzima se obveza na informiranje
Hrvata izvan Republike Hrvatske putem internetskih
tehnologija, prikladnih publikacija i medija. Predviđa
se da HRT kao javna ustanova, temeljem svojih
zakonskih obveza izrađuje plan i program rada za
radio, televiziju i javne radiodifuzijske usluge za
Hrvate izvan Republike Hrvatske i za usklađivanje
termina emitiranja, te obveza na dostupnost tih
programa bez naknade. Stavkom 6. Članka 34. Utvrđen je
javni interes za ustrojavanje otvorenog međunarodnog
multimedijalnog programa sa višejezičnim televizijskim
i radijskim programom. Prema članku 35. Preuzima se
obveza poticanja gospodarske aktivnosti Hrvata u
susjednim i okolnim zemljama s ciljem očuvanja,
opstanka i razvoja njihovih zajednica.
Uz članke
36. - 45.
Ovim člancima
uređuju se statusna pitanja važna za Hrvate izvan
Republike Hrvatske a odnose se na ubrzavanje primitka
u hrvatsko državljanstvo uvažavajući vjerodostojnu
dokumentaciju koja potvrđuje izjašnjavanje o
pripadnosti hrvatskom narodu i uvođenje "Statusa
Hrvata bez hrvatskog državljanstva". Prema članku 37.
Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva mogu dobiti
Hrvati izvan Republike Hrvatske bez hrvatskog
državljanstva, supružnici koji nemaju hrvatsko
podrijetlo, njihova djeca (rođena i posvojena), te
prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske koji
njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno
zajedništvo. Priznavanje Statusa Hrvata bez hrvatskog
državljanstva ne prejudicira primitak u hrvatsko
državljanstvo. Propisan je postupak za dobivanje
Statusa pa se prema predloženim odredbama zahtjev
podnosi redu putem diplomatskih misija i konzularnih
ureda Republike Hrvatske. Ured o zahtjevu odlučuje
rješenjem. Protiv rješenja može se podnijeti žalba u
roku od petnaest dana od dana dostave rješenja. O
žalbama odlučuje Povjerenstvo sastavljeno od tri člana
koje imenuje Vlada Republike Hrvatske, a članovi
Povjerenstva su predstavnici Ureda, Ministarstva
unutarnjih poslova i Ministarstva vanjskih poslova i
europskih integracija. Pripadnici hrvatskog naroda,
njihovi supružnici i djeca uz zahtjev prilažu dokaz o
pripadnosti hrvatskom narodu. Stranci, prijatelji
hrvatskog naroda i Republike Hrvatske, uz zahtjev
prilažu vjerodostojnu dokumentaciju udruga i
institucija hrvatskih zajednica te potvrde o članstvu
u hrvatskim organizacijama.
Nadalje propisuju se tri načina
prestanka Statusa i to dobivanjem hrvatskog
državljanstva, odricanjem i oduzimanjem. Isto tako
Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva prestaje
oduzimanjem ako osoba svojim ponašanjem šteti ugledu
Republike Hrvatske i hrvatskih zajednica. U smislu
ovog Zakona osobe kojima je priznat Status Hrvata bez
hrvatskog državljanstva, ne smatraju se strancima u
Republici Hrvatskoj. Posebnim zakonima utvrđuju se
pogodnosti u području školskog i visokoškolskog
obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija,
zdravstvenog osiguranja i drugo, a nadležni ministri
ovlašćuju se da donesu pravilnike za ostvarivanje
prava iz stavka 2. Članka 41. Člankom 42. utvrđuju se
pogodnosti za Hrvate bez hrvatskog državljanstva i bez
Statusa na način da im se omogući pojednostavljeni i
ubrzani postupak stjecanja privremenog boravka, radnih
i poslovnih dozvola i drugih pogodnosti sukladno
posebnim zakonima.
Specifičnost među predviđenim
pogodnostima je "Hrvatska kartica" kojom bi se
Hrvatima izvan Republike Hrvatske omogućio povoljniji
pristup određenim uslugama, povoljniji uvjeti
turističkih putovanja, organiziranog boravka i
sudjelovanja na kulturnim događanjima. Članak 44.
uključivanje u društveni i politički život. Pitanje
uključivanja u Hrvatski sabor uređeno je i Ustavom kao
najvišem pravnom aktu u Republici Hrvatskoj, a ovim
Zakonom to uključivanje ostvaruje se kroz Savjet Vlade
Republike Hrvatske i mogućnost uključivanja u postupak
kandidiranja u Programsko vijeće Hrvatske
radiotelevizije sukladno Zakonu o Hrvatskoj
radioteleviziji. Prema članku 45. u provedbi vanjske
politike Republika Hrvatska vodi brigu da
diplomatskokonzularna predstavništva rade na
ostvarivanju ciljeva propisanih ovim Zakonom. Putem
Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija
Ured je povezan i surađuje s diplomatsko-konzularnim
predstavništvima Republike Hrvatske.
Uz članke
46. - 55.
Razvoj suradnje
s Hrvatima izvan Republike Hrvatske obuhvaća pitanje
kulturne suradnje, obrazovne i kulturne suradnje,
športske suradnje, gospodarske suradnje, vođenja
gospodarskih evidencija i statistika i poticanja
znanstveno-istraživačkog rada o Hrvatima izvan
Republike Hrvatske. Razvoj gospodarske suradnje
temelji se na povezivanju hrvatskih gospodarstvenika
izvan Republike Hrvatske s gospodarstvenicima u
Republici Hrvatskoj te poticanju ulaganja posebno u
proizvodnju i turizam. Isto tako Republika Hrvatska, u
suradnji s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla,
poticat će provedbu razvojnih projekata na područjima
od posebne državne skrbi, manje razvijenim područjima
i drugim područjima od gospodarskog interesa.
Prioritetno Republika Hrvatska poticat će razvojne
projekte koji sadrže programe zapošljavanja povratnika
i useljenika. Vlada Republike Hrvatske će prema članku
53. urediti pitanje financiranja programa
mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta,
te osnivanje jamstvenog fonda za osiguranje
kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva povratnika
i useljenika u Republiku Hrvatsku, a sukladno važećim
propisima osigurat će se financiranje razvojnih
projekata u Bosni i Hercegovini i razvojnih projekata
za potrebite manjinske zajednice. Radi praćenja stanja
gospodarskih odnosa i ulaganja Hrvata izvan Republike
Hrvatske u Republiku Hrvatsku, Ured u suradnji s
nadležnim tijelima Republike Hrvatske vodit će
propisane evidencije o gospodarstvenicima, ulaganjima
te novčanim doznakama Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Uz članke
56. - 65.
Republika
Hrvatska omogućuje povratak hrvatskih iseljenika i
njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku kao i
olakšavanje procesa integracije u hrvatsko društvo.
Člankom 57. propisuje se ustrojavanje "Ureda
dobrodošlice" u okviru kojega povratnici i useljenici
mogu dobiti sve potrebne informacije i pomoći u
rješavanju pravnih i drugih pitanja. Također propisuje
se i obveza izrade programa dobrodošlice za Hrvate iz
iseljeništva/dijaspore koji imaju namjeru povratka i
useljenja. Predviđena je i obveza da se u okviru ureda
državne uprave na županijskoj razini obavljaju poslovi
iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Predviđeno je i
financiranje znanstvenih projekata u cilju privlačenja
znanstvenika hrvatskog podrijetla iz svijeta te
uspostavljanje stalnog programa "virtualnog
mentorstva" između studenata i znanstvenika iz
Republike Hrvatske sa znanstvenicima i
gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu s
ciljem transfera posebnih znanja i iskustava (članak
62.).
Članak 63. uređuje pitanje
zapošljavanja Hrvata izvan Republike Hrvatske u skladu
s potrebama tržišta rada te se utvrđuju obveze
Hrvatskom Zavodu za zapošljavanje, a članak 64.
potvrđuje opredjeljenje Republike Hrvatske da i dalje
sklapanjem međunarodnih ugovora o socijalnom i
zdravstvenom osiguranju stvara uvjete za olakšavanje
povratka umirovljenika i drugih osoba u Republici
Hrvatskoj
(članak 64.)
Članak 65. propisuje obvezu da Ured
prikuplja podatke i vodi evidenciju o hrvatskim
povratnicima i useljenicima.
Članci 66. -
71.
Prijelazne i
završen odredbe ovog Zakona propisuju obveze nadležnih
tijela i dužnosnika za provedbu Zakona. Obzirom da
Zakon predviđa izdvajanje dijela poslova iz
Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija
i njihovo preuzimanje u Središnji državni ured za
Hrvate izvan Republike Hrvatske propisani su rokovi
preuzimanja poslova, dijela državnih službenika i
namještenika te rokovi za donošenja podzakonskih
propisa i novog zakona o Hrvatskoj matici iseljenika.
Prema odredbi stavka 3. do stupanja na snagu novog
zakona o Hrvatskoj matici iseljenika ista djeluje
sukladno Zakonu o Hrvatskoj matici iseljenika
("Narodne novine" broj 59/90).
Člankom 71.
utvrđeno je stupanje na snagu Zakona osmog dana od
dana objave u "Narodnim novinama"
|