Godine 35. pr. Kr. Oktavijan kreće na Ilirik
Kopnene snage pod njegovim zapovjedništvom marširale su od Akvileje preko Tarsatice (Rijeke) do Senja. Tamo su se spojile s pomorskim snagama koje su se iskrcale u senjskoj luci (portus Senia). Iskrcana je i moćna ratna oprema i potrebna logistika, a senjska luka je vjerojatno i dalje tijekom pohoda bila glavna opskrbna luka za rimsku vojsku.
Najkraćim prirodnim putem kroz Senjsku Dragu preko Vratnika rimske su postrojbe krenule prema unutrašnjosti. Rimski povjesničar Apijan, prema izgubljenim Oktavijanovim memoarima, navodi da su se gradovi "ovostranih Japoda" predali bez borbe (mjesta s južne strane Kapele) dok su ratoborni i dobro naoružani onostrani Japodi pružili žestoki otpor. Utvrdili su se u glavnom gradu Metulumu (vjerojatno današnja dvojna uzvisina Viničica kraj Josipdola) kog je branilo oko 3'000 dobro naoružanih vojnika.
Rimska opsada je bila teška i dugotrajna. Čak je i sam Oktavijan bio ranjen boreći se u prvim redovima. Na kraju su Japodi, došavši u bezizglednu poziciju, pobili vlastite žene i djecu i zapalili grad te počinili samoubojstva ne želeći živi pasti u ruke neprijatelja. Ostatke Metuluma su Rimljani sravnili sa zemljom tako da se stoljećima nije znao njegov položaj.
Uspješno pokoravanje Japoda omogućilo je Oktavijanovim trupama daljnji prodor i osvajanje Segeste (kasnije rimske Siscie). U kasnu jesen iste godine Oktavijan se vratio iz Segeste u Rim, možda i ovaj put preko Senja, ali vjerojatnije morskim putem. Krajem zime vraća se u Ilirik i sljedeće dvije godine ratuje na jugu s Delmatima. Nakon uspješnog završetka pohoda, pobjedonosno se vraća u Rim. Trijumf nad Ilirikom proslavio je 29. g.pr. Kr., a plijenom iz pohoda sagradio je knjižnicu posvećenu sestri Oktaviji. Dvije godine kasnije proglašen je Augustom (preuzvišenim), dobiva posebne ovlasti i počinje transformirati Rim u monarhiju.
Uspješno je vladao preko 40 godina, do smrti 16. g. Rimu je donio mir i napredak. Bilo je to razdoblje razvoja i stabilnosti poznato pod nazivom "pax romana". Sam Oktavijan se smatrao simbolom prosperiteta Rima i promovirao je svoj lik javnim skulpturama diljem carstva. (Na slici vidimo jednu od najpoznatijih reprezentativnih Augustovih skulptura – tip Prima Porta.) I rimska Senia koja je nastala u 2. st.pr.Kr. napredovala je za Augustove vladavine do statusa bogatog municipija. Možemo pretpostaviti da se i ondje nalazio neki počasni Augustov kip, možda sličan onome iz nedalekog Monetiuma (Brinja), kao simbol stabilnosti i prosperiteta carstva, ali i u spomen uspješnog pohoda važnog za Oktavijanov politički uspon.
Senj - moj virtualni muzej
Priredila D. Gaupp
|
