Prvi predsjednik samostalne i suverene Republike Hrvatske, doktor Franjo Tuđman, umro je na današnji datum prije 19 godina. Povodom obljetnice njegove smrti razgovarali smo s njegovom nekadašnjom savjetnicom Vesnom Škare-Ožbolt.
U Ured Predsjednika Republike Hrvatske, Vesna Škare-Ožbolt, došla je 1991. godine gdje je zadužena za odnose s javnošću. Od 30. studenoga 1995. godine postala je članicom Predsjedničkoga vijeća, savjetodavnoga tijela Predsjednika Republike Hrvatske, a zatim je zadužena je za pregovore s pobunjenim Srbima. U razdoblju 1995.-1997. godine rukovodila je procesom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, obnašajući dužnost predsjednice Nacionalnoga odbora za ostvarivanje programa uspostave povjerenja, ubrzanog povratka i normalizacije života na ratom stradalim područjima Republike Hrvatske, te članice Državnoga povjerenstva za uspostavu ustavnopravnoga poretka Republike Hrvatske na područjima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, koja su tada bila pod upravom UNTAES-a.
Savjetnicom Predsjednika Republike Hrvatske za politička pitanja bila je od 14. listopada 1998. do 30. travnja 2000. godine. "Temelj njegove ideje, ideje na kojoj je i dobio prve višestranačke izbore, bile je pomirba svih Hrvata neovisno o ideološkoj usmjerenosti, stvaranje političko nacionalnog pokreta čiji je cilj bio samostalna država, izlazak iz SFR Jugoslavije i ponovni ulazak u europski civilizacijski krug te obnavljanje hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta", prisjetila se. Dodala je i kako je Franjo Tuđman je bio izvrstan strateg, sjajan pregovarač i diplomat. "Imala sam ga prilike svaki dan vidjeti na djelu i to u vrijeme kada je Hrvatska bila okupirana i razoružana. Vješto je pregovarao s vojnim vrhom JNA o moratoriju, a istovremeno je tražio ulazak mirovnih snaga na hrvatska okupirana područja".
"Bio je svjestan da je u svijetu bio postojao veliki otpor priznanju samostalne Hrvatske", prisjetila se naša sugovornica i dodala kako je Tuđman vrlo je mudro išao korak po korak prema cilju samostalne Hrvatske. "U vrijeme raspada Jugoslavije nastojao je izbjeći rat. Sugerirao je početkom devedesetih razgovore šest predsjednika Republika o mirnom razdruživanju. Predlagao je asimetričnu federaciju kao privremeni model mirne tranzicije i izlaska Republika iz Jugoslavije zasnovan na ustavnom rješenju iz 1974. Zatim i konfederaciju. Bio je strpljiv čekajući da u međunarodnoj zajednici sazre ideja o važnosti potrebe da Hrvatska dobije samostalnost", rekla je Škare-Ožbolt. Prisjetila se kako je Tuđman veoma uspješno manevrirao i odolijevao svim zamkama svjetskih interesa dok se Hrvatska nije naoružala i vlastitim snagama oslobodila svoja okupirana područja. "Naravno, bilo je tu i podmetanja njegovih oponenata da je prodao Baranju, da je prodao Vukovar, Posavinu... To su takva lažna i nevjerojatna podmetanja i svakome tko je pratio njegov rad jasno je da to ne pije vodu", rekla je nekadašnja savjetnica predsjednika Tuđmana.
O dijeljenju Bosne i Hercegovine i drugim mitovima oporbe
Na optužbe da je Franjo Tuđman sa Slobodanom Miloševićem pokušao dijeliti Bosnu koje i u današnje vrijeme možemo čuti od domaćih i bošnjačkih političara, a koja je ponovno aktualna zbog nedavnih izbora u BiH, Vesna Škare-Ožbolt odgovorila je da su to nevjerojatne gluposti: "Da je Tuđman htio dijeliti Bosnu i Hercegovinu s Miloševićem, danas ta zemlja ne bi ni postojala. To tako plastično treba reći da svi shvate. Taj razgovor dvojice predsjednika u četiri oka postao je jedan od najraširenijih političkih mitova u devedesetima kojeg su prema potrebi koristili uglavnom Tuđmanovi politički protivnici. Ne, Tuđman nikada nije dogovarao s Miloševićem podjelu BiH, ali je bio za unutarnje uređenje BIH kao države tri konstitutivna naroda. Neki u tome jednostavno ne žele vidjeti razliku", rekla je Škare-Ožbolt. Podsjetila je kako je prvi predsjednik često znao reći da, kao što se Jugoslavija nije mogla održati, tako neće moći ni BiH ako se ne napravi unutarnje uređenje na ravnopravnoj osnovi sva tri konstitutivna naroda.
"To je danas itekako vidljivo. Predlagao je međunarodnoj zajednici razna rješenja poput kantonizacije i federativnog uređenja BIH. Bio je tvorac Daytonskog rješenja krize u BiH. Tijekom rata imali smo pola milijuna prognanika i okupiranu trećinu zemlje. U isto to vrijeme primili smo milijun izbjeglica iz BiH, liječili smo i opskrbljivali Armiju BiH. Zar bi to radio netko tko je htio dijeliti BiH s Miloševićem?", pita se Škare-Ožbolt i dodaje: "Koliko god Tuđman bio veliki državnik i političar, loše se nosio s vješto plasiranim spinovima poput onog kako je u Karađorđevu s Miloševićem dijelio BiH. Medijska percepcija i slika koju su neki stvarali o njemu jednostavno ga nije zanimala".
"Kao svjedok vremena sjećam se njegovih razgovora s Alijom Izetbegovićem kojeg je u početku, a posebno 1992. godine, nagovarao da naprave vojni savez protiv Miloševića. Izetbegović to nije htio", prisjetila se Ožbolt i dodala kako je Tuđman već tada upozoravao Izetbegovića da će se JNA prilikom povlačenja iz Hrvatske koncentrirati u BIH i da će je okupirati. Naposljetku se upravo to dogodilo. JNA je okupirala BiH i uzrokovala ogromna stradanja. Da je Alija Izetbegović prihvatio Tuđmanovu ruku 1992. godine, tko zna kakav bi bio tijek povijesti. Zar bi tako nešto radila osoba koja je dogovarala podjelu BiH? Pa on nije htio prihvatiti ni Izetbegovićevu ponudu da Hercegovinu pripoji Hrvatskoj", rekla je Vesna Škare-Ožbolt i podsjetila kako je na kraju Izetbegović nakon nesretnog i isprovociranog rata između Hrvata i Bošnjaka u BiH, pred 'Oluju', ipak prihvatio vojno savezništvo s Hrvatskom.
Franjo Tuđman i autokratska vladavina
Na pitanje je li Franjo Tuđman bio autokrat kakvim ga neki danas opisuju, Škare-Ožbolt rekla je kako u odnosu na današnje 'demokratske' političare od Tuđmana na ovamo on nije bio ništa manji ili veći demokrat nego političari nakon njegove smrti. "Njegova strogoća, ako to možemo tako nazvati, izvirala je iz polupredsjedničkog sustava. Strogoća u njegovoj komunikaciji s drugim osobama i medijima nastala je iz njegovog garda kojeg je imao kao vojnik i general. No,Tuđman se vrlo često konzultirao prije svih važnih odluka. Kod važnih odluka znao se često konzultirati i s oporbom", prisjetila se nekadašnja savjetnica predsjednika. Podsjetila je kako su u to vrijeme Tuđmana oštro napadali i mediji pa je podsjetila i na Feral. "Feral ga je udarao rukama i nogama pa ga 'autokratski' Tuđman svejedno nije dao ugasiti. Ugašen je za vrijeme 'demokratskog' predsjednika i premijera. Za razliku od drugih koji su se dodvoravali medijima kako bi u stvarnosti ostavljali što bolju sliku, njega to nije zanimalo. Ono što je mislio, on je i rekao i nije se nikome dodvoravao. Ja neću reći da Tuđman nije griješio, ali sve strateške poteze povukao je strateški i odradio ih državnički", prisjetila se.
Na optužbe da nam je Tuđman u nasljeđe ostavio bauk nacionalizma i korupcije Škare-Ožbolt bila je jasna. "Usprkos agresiji, ratu i okupaciji Tuđman je Srbima ponudio pomirbu. Ne znam o kakvom oni to Tuđmanovom nacionalizmu i šovinizmu govore ako je bio spreman pružiti ruku pomirenja. Ono što je definitivno greška njegovog vremena je taj model privatizacije koji se pripisuje samo Tuđmanu", smatra Škare-Ožbolt i dodaje kako se on najmanje bavio gospodarstvom i privatizacijom. "On o tim temama nije imao pojma. Što nije bilo njegov predmet pažnje, puštao je izvršnoj vlasti, svojim premijerima i potpredsjednicima Vlade za gospodarstvo i on se u to nije petljao", prisjetila se naša sugovornica.
Da nije bilo Tuđmana ne bi bilo ni samostalne Hrvatske
Vesna Škare-Ožbolt rekla nam je kako vjeruje da nije bilo Franje Tuđmana, ne bi bilo ni današnje slobodne Hrvatske. "Da nije bilo Tuđmana i njegovog programa pomirbe, ujedinjenja cijelog nacionalnog korpusa na ideji slobodne i neovisne Hrvatske, u kojem su se svi prepoznali te pokreta kojeg je osnovao, onog prvog HDZ-a, vjerujem kako se Hrvatska ne bi uspjela obraniti i osamostaliti", rekla je naša sugovornica. "Franju Tuđmana moramo promatrati kroz dva vremena: onaj do 1996. godine i nakon te godine kada ga je počela nagrizati opaka bolest. Nakon okrutne spoznaje da ima karcinom počela je iza njegovih leđa tiha borba za vlast, pogotovo nakon liječenja u američkoj vojnoj bolnici koje je rezultiralo zaključkom da mu je ostalo još šest mjeseci života. Nakon tog saznanja popustio je konce iz ruku, pogotovo 1998. odnosno 1999. godine kad je i nastao onaj slom bankarskog sustava i divljanja obavještajnih službi. To se sve odvijalo u zalasku njegovog političkog i životnog puta", rekla je naša sugovornica i podsjetila na rečenicu Henryja Kissingera upućenu Franji Tuđmanu.
"Kissinger je Tuđmanu rekao: 'Gospodine predsjedniče, Vi ste zadužili svoj narod jer ste mu u povijesnim trenucima bili na čelu i omogućili stvaranje države. Ali kao i svi veliki ljudi, niti Vi nećete dočekati izraze zahvalnosti za to. Učinit će to tek dolazeće generacije. Ali vjerujte, učinit će. Vi ćete biti veliki čovjek hrvatske povijesti, ali ne za života, već kada ocjene budu donesene hladnom glavom'. Mislim kako je to istina i da sad dolazi vrijeme kad ćemo svakim danom početi prepoznavati zasluge Franje Tuđmana", zaključila je Vesna Škare-Ožbolt za Direktno.
Autor Marijan Opačak, direktno.hr
|
