PRIZNAJEM: HAZU JE KONTRAVERZNA INSTITUCIJA S NATRAŽNJAČKIM IMAGE-OM

Poštovane kolegice akademkinje, poštovani kolege akademici!

Mislim da je korisno upozoriti da je prof. dr. sc. Ivo Goldstein dao zanimljiv intervju "Kad-tad ću postati akademik" (Slobodna Dalmacija od 30. 05. 2012.) u kome daje niz podataka važnih za one koji će u budućnosti (možda i on sam?) izučavati povijest naše Akademije, a posebice Razreda za društvene znanosti. Intervju vam može biti zanimljiv i zato što je pisan na način na koji i inače piše svoja veličanstvena povijesna djela.

Intervju počinje ovako:

Nedavni neizbor dr. Ive Goldsteina u HAZU, prethodno urešen politikantskim optužbama za "znanstveno antihrvatstvo" i sumnjama u etičke kriterije pri glasovanju, ostavio je u javnosti prilično gorak okus i produbio natražnjački image ove kontroverzne institucije.

Kako sam tijekom izbornog postupka bio i vani, nisam siguran na što misle u Slobodnoj Dalmaciji. Znam jedino kako je u jednoj emisiji na HTV poslije Izborne skupštine Goldsteinov neizbor doveden u vezu s ogromnim doprinosom njegove obitelji u odluci Sabora oko komemoracije u Bleiburgu. Možda misle da se "znanstveno antihrvatstvo" skriva u činjenici da ste u kratkom izvješću naveli i najnoviju knjigu koju je kandidat (budući veleposlanik) napisao sa svojim ocem (savjetnikom valjda i Predsjednika i Premijera) Jasenovac i Bleiburg nisu isto, pa je njegov stric uputio poznati zahtjev Saboru koji je na osnovu toga i donio spomenutu odluku? Zašto bi to bilo antihrvatstvo. Pa zar to nije mnogo bolje od onih vremena kada nismo smjeli ni znati za Bleiburgh? Zar nije sjajno što nam, zahvaljujući ovoj obitelji, opet ne žele zabraniti da znamo? Pa to što netko tko nije Hrvat na takav način pomaže našem narodu nije izuzetno velikodušno? Toga su u Razredu za društvene znanosti i sami bili svjesni, pa se u sažetku o kandidatu i napisali da se Goldsteina predlaže u HAZU i zbog "općenito javnog rada u Hrvatskoj i inozemstvu". Dakle, Prvi razred je doista učinio sve da ne dođe do katastrofalnog rezultata na glasovanju kada je Goldstein dobio najmanje glasova u povijesti Akademije (34 od 105, što je manje od jedne trećine) i tako ostao zapisan kao najslabiji kandidat o kome se odlučivalo na izbornim skupštinama (nezasluženo, zar ne?). Zato ne vidim bilo kakav razlog zašto bi se i na Prvi razred odnosilo ono o natražnjačkom image-u ove kontroverzne institucije kakva jest HAZU.

Tim prije, sam rezultat pokazuje kako je i potpuno ispravna sumnja koju navode u Slobodnoj Dalmaciji da se tu radilo i o etičkim kriterijima pri glasovanju, jer ovakva nezahvalnost koje je iskazala ta dvotrećinska večina je zastrašujuća. Zar oni ne vide koliko je veličanstveno to što nam iz te obitelji pokazuju kakve bi trebale biti naše uspomene, žele nam pisali pravopise, tumače nam povijest od antike do danas, A ti akademici se ponasaju tako.

Ne opravdava ih ni to što nisu sami u tome. Npr. pogledajte samo naslov: Josipa Rimac, gradonačelnica Knina: Gospodine Goldstein, jeste li vi odvjetnik pobunjenih hrvatskih Srba!? (HRSvijet, 31. svibnja 2012.). Ili tekst dr. sc. Damira Pesorde (Hrvatski list, 31. 05. 2012., HRSvijet, 01. lipnja 2o12. ) u kome kaže: "HDZ bi također mogao puno postići na nedvosmislenoj osudi komunističkih zločina. Ako u međuvremenu Goldsteini i Ivin ne dokažu da takvo što uopće nije postojalo. U tom slučaju ništa, jer ne može uljuđena vlast ići protiv znanosti. U najgorem slučaju može se nešto učiniti protiv Žikina kola u Kumrovcu. Tako da ga se preimenuje u Jožino kolo. Kada se igra u Kumrovcu."

A što reći za Marka Curaća koji U Hrvatskom listu" od 31. svibnja 2012. povodom ukidanja Vijeća za normu hrvatskog standarnog jezika objavi tekst s naslovom: "Ministar neznalica ponizio akademike", pa se još u podnaslovu pita: "Može li Željko Jovanović opstati kao ministar ako ponižava i takve akademike kao što je Radoslav Katičić".

U tekstu Curać čak navodi i profesoricu hrvatskog jezika na osječkom Filozofskom fakultetu Sandu Ham, koja se usudi reći i slijedeće:

"Treba li naglasiti da je ministrov savjetnik za pravopisna pitanja (Slavko Goldstein) osoba koja je izdavač i koja je 2001., nakon ukidanja prvog Vijeća za normu, na tržište izbacila Anić-Silićev provopis, unitaristicki pravopis koji je javnost prepoznala kao prezivjeli i odumrli odvjetak novosadskog pravopisa iz 1960."

Kolike li drskosti, autor se usudjuje usporediti nekakve akademike Katičića ("izjavio je u povodu odluke ministra da im nije odgovarao duh hrvatskog jezika koji su zagovarali, bio im je smetnja, pa su nas onda I raspustili.") i Ježića s jednim gorostasom hrvatske kulture i ministrovim savjetnikom za pravopisna pitanja. I takvi akademici su vjerojatno bili protiv savjetnikova sina, kada su vidjeli da je ovaj "član uredništva i suautor Hrvatskog enciklopedijskog riječnika". Taj riječnik je tiskan prije deset godina i nevjerojatno je kako su Katičić i Ježić mogli biti predsjednik i podpredsjednik Vijeća, a ne savjetnikov sin!

Doista, ne može biti dvojbe da je većina akademika kontroverzna i natražnjačka.

Međutim, Predsjednistvo Akademije i cijeli Prvi razred nisu takvi! Tu istinu, a i veličinu prof. dr. Iva Goldsteina i kao povjesničara posebno možemo vidjeti u slijedećem dijelu ovog intervjua:

Kako se osjećate nakon nedavnih dogadjaja u HAZU? Jeste li bacili koplje u trnje u pogledu akademskih ambicija?

Ne mogu sakriti činjenicu da sam tužan i ojadjen. Mislim da rasplet kakav se dogodio nisam zaslužio, ali takodjer mislim i da ću kad tad postati članom Akademije, što će mi činiti osobitu čast. Javnost moram upozoriti kako je bilo puno ljudi koji su me podržali u kandidaturi, počevši od Odsjeka za povijest i Vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, potom Razreda za društvene znanosti HAZU, pa sve do Predsjedništva same Akademije: svi su me oni podrprli, što u javnom, što u tajnom glasanju, u konačnici Razred za društvene znanosti i jednoglasno (istakao JP). Članovima ovih tijela, kao i nizu pojedinaca koji su me takodjer podržavali, trajno sam zahvalan.

---

Prije svega, zar nije veličanstvena tolika želja profesora Goldstein da postane članom jedne kontroverzne institucije kakva je HAZU koja u javnosti ima natražnjački image.

Zato podržavam Slobodnu Dalmaciju u ovakvoj konstataciji? Inače bi ti akademici izabrali prof. dr. sc. Ivu Goldsteina, pa Akademija ne bi bila kontroverzna institucija s natražnjačkim image-om, zar ne?

Da stvar bude još i gora u Akademiji kruže potpuno drugačije priče o ovim događanjima. Naravno, unaprijed se ograđujem od njih, jer sigurno su interpretacije prof. Goldsteina, kao vrhunskog povjesničara i intelektualca, točne!

Kažu:

Goldstein je bio prvo predložen od članova Prvog Razreda, pa u glasovanju nije prošao jer je dobio samo 5 (PET) glasova.

Potom je ponovo došao prijedlog od njegova Fakulteta, pa u Izješću koji je dan Skupštini piše: Razred predlaže izbor (8 od 15 glasova).

Zanimljive priče kruže Akademijom kako je u tako kratkom vremenu, unatoč mišljenju/dogovoru da je pet povjesničara dovoljno u Razredu za društvene znanosti, ipak prof. Goldstein došao do potrebnog broja glasova.

Međutim, zar nisam bio u pravu kada sam tvrdio da se radi o "najboljem hrvatskom povjesničaru" kada vidimo kako Goldstein zna mnogo više nego bilo tko u Akademiji. Tko od tih kontroverznih i natražnjačkih akademika zna, pa ih Goldsten sjajno upozorava, kako ga Prvi razred podržao u konačnici, što u javnom, što u tajnom glasanju i jednoglasno. Koji bi hrvatski povjesničar mogao znati da ga je Prvi razred podržao jednoglasno i u tajnom glasovanju osim Goldsteina? Istina u ostalim razredima su glasovanja tajna. Možda su u Prvom razredu prihvatili svojevremenu sugestiju kolege Radmana za javnim glasovanjem? Uvjeren sam da nitko iz Prvog razreda nije toliko dobar znanstvenik, kao što to jest prof. dr. sc. Ivo Goldstein, pa ne zna da ga je njihov Razred jednoglasno podržao. Osim, ako možda nisu bili pozivani pojedinačno od strane prof. Goldsteina (recimo u hotel Palace), i rekli mu kako su glasovali na tajnom glasovanju na Izbornoj skupštini. Pa čak da je i tako. Zar bi to i prihvatili da se ne radi o izuzetnom povjesničaru? Zato je ovaj intervju toliko i važan i za povijest Prvog razreda, i za povijest cijele Akademije, zar ne?

Ako tome dodate i činjenicu da prof. dr. sc. Ivo Goldstein zna (što mora biti istina) kako ga je podržalo i Predsjedništvo same Akademije onda je očito kolika je nepravda učinjena prof. Goldsteinu. Manje je vjerojatno da se radi o ljubomori akademika koji su izabrani bez tako velike pomoći Predsjedništva Akademije. Više vjerujem u ono u što sumnja Slobodna Dalmacija: Radi se o kontroverznim i natražnjačkim akademicima, zar ne?

Mogli bi se ugledati i u skromnost prof. Goldsteina pa uopće nije ni odgovorio na pitanje: Jeste li bacili koplje u trnje u pogledu akademskih ambicija? Zato su ga kasnije podsjetili na to:

Kakve daljne korake planirate?

- Sigurno ću ići na novu kandidaturu kad za to dodje vrijeme, vjerojatno uz pomoć istih ljudi iz Akademije koji su me i do sad podržavali.

Lijepo je znati da naš najbolji povjesničar nije odustao i da će uz pomoć našeg Prvog razreda i Predsjedništva Akademije pokušati ponovno postati akademik,

Ako ni to ne pomogne, treba promijeniti zakon o Akademije i nedopusti ikada više da kontroverzni i natražnjački akademici odlučuju tko će biti redoviti član HAZU-a, zar ne?

Sve vas lijepo pozdravljam,

Akademik Josip Pečarić

P.S. Nadam se da sam s ovih pet pisama Akademiji uspio natjerati onih 71 kontroverznih i natražnjačkih akademika da samokritički razmotre svoje ponašanje i postanu pošteni intelektualci. Ako nisam uspio u toj namjeri, onda to na žalost nije u mojoj moći, pa vam više neću slati svoja pisma. Za komentare su zanimljiva i druga pitanja iz Goldsteinovog intervjua, ali kako su urednici novina (pa tako i Slobodne Dalmacije) uplašeni od današnjih vlasti, pardon ne slijede demokratska stremljenja naših vlasti pa ne objavljuju odgovore onih o kojima se piše u njihovim novinama, o tim pitanjima ću pisati na našim portalima, prvenstveno na HRSvijetu i portalu Hrvatskog kulturnog vijeća.