Sve je bolje od praćenja tzv. "predizborne kampanje",
koja mi se popela na vrh glave prije negoli je i
službeno počela. Naime kaj, kad me netko sustavno
uvjerava unatoč objektivnim pokazateljima da "Hrvatska
raste", pred tom se zgoljnom laži sve teže kontroliram u
nastojanju da izbjegnem nekontroliranu reakciju s
pripadajućim vulgarizmima.
S Milanovićem nitko ozbiljan u
svijetu ne želi imati posla
I čitam,
dakle, što je Hrvatima u Mađarskoj zapelo za oko
tijekom trodnevnog posjeta Predsjednice susjednoj i
prijateljskoj nam Mađarskoj, državi koja nam je
sudbinski, što ispod - više iznad stola, pomagala kad
smo razoružani pratili kako nam velikosrpski agresor
komada državu.
No, prije negoli se osvrnem na to, moram citirati Branku Pavić-Blažetin,
glavnu urednicu Hrvatskoga glasnika, i njezinu nadahnjujuću rečenicu zbog koje
sam sjeo za tipkovnicu. U svom uredničkom tekstu napisala je: "U meni je
duboko uvjerenje da pojedinac koji ima jasnu nacionalnu, narodnu, jezičnu,
kulturološku samobitnost izaziva divljenje drugoga pojedinca kojeg odlikuju te
iste izvrsnosti njegove samobitnosti". Slažem se i dodajem kako osoba,
stranka, ili država, koja nema jasnu nacionalnu, narodnu, jezičnu, kulturološku
samobitnost, izaziva prijezir i gnušanje svih i svakoga. U takvom nekakvom
nikakvom ozračju, zahvaljujući Milanovićevoj vladi u odlasku, čekamo izbore 8.
studenoga.
A i sami ste, poštovani čitatelji primijetili kako s našim
"premijerom" i njegovom "prvom dopredsjednicom" već dosta dugo nitko ozbiljan u
svijetu ne želi imati posla. Ali, kad u svijet ode predsjednica države Kolinda
Grabar-Kitarović, ponovo se sjetim da nismo slučajna država.
Sadržaj susreta s mađarskim
predsjednikom
Iako je šef milicijskih poslova i prvi
"saobraćajac" u Opatovcu Ranko Ostojić izjavio da se
predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Mađarsku
samoinicijativno otišla "klanjati", Hrvatski glasnik
izvještava upravo suprotno, da je do posjeta došlo na
poziv mađarskoga predsjednika Janosa Adera. Evo o čemu
se razgovaralo:
"Kako saznaje Medijski centar Croatica (iz Budimpešte,
nakladnik Hrvatskoga glasnika, nap. N. P.), predsjednica Grabar-Kitarović s
mađarskim domaćinima razgovarala je o obostranim odnosima, suradnji u srednjoj
Europi, stanju na jugoistoku Europe, o globalnim temama te osobito o migrantskoj
krizi koja posljednjih tjedana pogađa brojne europske zemlje, te o položaju
Hrvata u Mađarskoj, naglašujući da Hrvatska štiti u potpunosti prava Mađara, da
imaju svoga saborskog zastupnika, te je zahvalila na potpori koju mađarska vlada
pruža Hrvatima u Mađarskoj, ali je istodobno izrazila nadu da će u budućnosti
Hrvati u Mađarskoj imati punopravnog zastupnika u Parlamentu s pravom glasa, kao
što ga imaju u Hrvatskoj saborski zastupnici iz redova mađarske zajednice.
Istoga dana, 7. listopada, u poslijepodnevnim satima na Sveučilištu Corvinus
predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović održala je predavanje naslova 'Hrvatski
doprinos srednjoeuropskoj suradnji: vrijeme je za jačanje srednjoeuropskog krila
EU-a i NATO-a'. Predstavila je početni postupak Jadran - Baltik - Crno more koji
za cilj ima osnažiti sve oblike srednjoeuropske suradnje - i one političke, i
gospodarske, infrastrukturne i sigurnosne".
Ova posljednja tema, Jadran - Baltik - Crno more, Partiji je
neoprostiva! Zbog nje je u stanju teškoga šoka, jer takav zaokret u vanjskoj
politici Partija ne oprašta. Zato Predsjednicu treba i preventivno i na druge
načine braniti.
Izvandomovinski mediji - svijetlo u
hrvatskom medijskom mraku
Sad kad znamo o čemu se službeno
razgovaralo možemo reći da su partijski mediji u
Hrvatskoj o posjetu Predsjednice i njegovom sadržaju
rekli - ništa, dok su istodobno punili cijele stranice
"žicom", "povratkom vlaka", lošim Ostojićevim
spinovima, odličnim Kotromanovićevim frfljanjem i
drugim sporednim kolosijecima, ne bi li od hrvatske
javnosti sakrili svrhu i smisao posjeta. U sporedne
kolosjeke nismo zalutali, već su nas odveli prema
Milanović-Pusić voznom redu kojega se glavni mediji
drže kao pijani plota. Držim da je to zbog toga što
osim elementarnoga profesionalizma, pod sve očitijom
kontrolom Partije, mediji u Hrvatskoj ne njeguju
"jasnu nacionalnu, narodnu, jezičnu, kulturološku
samobitnost".
Zato se
Hrvat u Hrvatskoj može puno bolje informirati glasilom
hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj, negoli
medijima glavne struje u samoj Hrvatskoj, uključujući
i HTV. Ali, bemu bigulicu - "Hrvatska raste" - i to
tako da šef milicije dijeli lekcije neposredno
izabranoj Predsjednici Republike. Takav politički
odnos nije se vidio ni u nedemokratskom režimu
Nezavisne Države Hrvatske!
Predsjednica Grabar-Kitarović sastala se i s Laszloom Koverom, predsjednikom
mađarskoga parlamenta i s Viktorom Orbanom, mađarskim šefom vlade. Naravno da se
susrela i s Hrvatima u Mađarskoj. Obišla je u Budimpešti HOŠIG (Hrvatski vrtić,
osnovna škola, gimnazija i đački dom). Dala je i intervju Hrvatskom glasniku. Iz
njega izdvajam nekoliko naglasaka kako bismo s njezina posjeta razgrnuli domaće
partijsko-medijske magle, nastale zbog šoka izazvanoga suverenim, domišljenim i
konzistentnim posjetom Predsjednice Republike susjednoj Mađarskoj. Budimo
iskreni, Predsjednica nema s kim "sukreirati vanjsku politiku", pa se čini
opravdanim razmisliti o polupredsjedničkom sustavu, kako bi se u budućnosti
izbjegle ovakve neugodne situacije.
Koji je cilj posjeta Mađarskoj?
"Temeljni cilj mi je bio - iako je
posjet dogovoren još davno, prije nekih šest mjeseci -
ipak temeljni cilj mi je bio popraviti odnose ili
barem percepciju odnosa između Mađarske i Hrvatske,
jer ja vjerujem da oni nisu narušeni na onoj
supstantivnoj strukturnoj razini. Narušeni su,
nažalost, samo na retoričkoj oko ovih posljednjih
problema migracija. Mi ne možemo dopustiti da
negativni problemi definiraju naše odnose".
Točno. Hrvatska ne može dopustiti diletantima da narušavaju
odnose s prijateljskim državama, zato treba izaći na sljedeće državne izbore i
riješiti se diletantizma "ove vlade u ovoj zemlji".
O reciprocitetu manjinskih prava
"Hrvatska štiti u potpunosti prava
Mađara da imaju svog saborskog zastupnika..., ali sam
isto tako izrazila nadu da ćemo u budućnosti ovdje za
Hrvate imati punopravnog zastupnika u Parlamentu s
pravom glasa kao što ga imamo u Hrvatskoj za mađarsku
zajednicu".
Ne sjećam se da je reciprocitet manjinskih prava u protekle
četiri godine spomenuo Milanović ili Pusićeva u odnosu na bilo koju državu u
kojoj žive Hrvati. U tom pogledu s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović
Hrvatska raste.
Nezadovoljavajući odnos prema
Hrvatima u izvandomovinstvu
"Moram reći da sam pomalo
razočarana posljednjim godinama, pogotovo od
osamostaljenja, odnosom hrvatske države prema Hrvatima
izvan domovine. Uvijek se to nekako zadržalo na
deklarativnoj razini. Počeli smo s nekakvim
ministarstvom za iseljeništvo i danas se to svelo na
ured za iseljeništvo. Mislim da to treba u potpunosti
preokrenuti" - rekla je Kolinda Grabar-Kitarović,
i dodala kako je za to da se ured "digne na razinu
ministarstva koje bi se brinulo kako o pravima
nacionalnih manjina u Hrvatskoj tako i o pravima
Hrvata izvan domovine, ali i koji bi bio tu kao
servis, kao usluga koja bi pomagala Hrvatima koji se
ili žele vraćati u domovinu, ili žele poslovati s
domovinom, ili im pomagati u rješavanju bilo kakvih
slučajeva kao ishododovanje dokumenata...".
Vraćamo li se na Tuđmanovu doktrinu "jedinstva
domovinske i iseljene Hrvatske"? Trebali bismo se
vratiti, jer bolje nema. Što prije, to bolje.
Što možemo naučiti od Mađarske?
"Mađarska je imala slične probleme
kao Hrvatska u transformaciji, ali, evo, vidimo da je
dalje otišla, barem kad je riječ o gospodarskim
pokazateljima. Vidimo da je rast GDP-a viši, dakle
možemo tu učiti od Mađarske i u iskorištavanju
EU-fondova i u gospodarskoj preobrazbi". Hrvatska
s Milanovićevom vladom nije u stanju ništa naučiti,
jer ona je sama sebi svrhom.
HOŠIG u Zadar, Frljić leti iz Rijeke
I za kraj osjećam moralnu obvezu
prenijeti najavu iz Hrvatskoga glasnika: "Literarna i
plesna scena budimpeštanskog HOŠIG-a između 22. i 25.
listopada gostuje u gradu svetoga Donata, u Zadru, s
kazališnom predstavom 'Vremeplov - 800-godišnja
hrvatsko-mađarska prošlost'". Zadržim li se dotad u
Zadru, evo me 24. listopada na predstavi u zadarskom
Hrvatskom narodnom kazalištu (početak predstave u
12,30 sati).
Iz kratke najave razvidno je kako
zadarskim kazalištem ne "komanduje" O. Frljić. Još se
klatari po Rijeci, koliko sam načuo ni tamo ne će više
dugo mutiti vodu, pa je moguće da će Hrvati iz
Mađarske moći slobodno i u Rijeci izvoditi svoju
sačuvanu "jasnu nacionalnu, narodnu, jezičnu i
kulturološku samobitnost".
Nenad
Piskač, www.hkv.hr
|
