Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

VRA─ćAJ SE ZAGREBE SEBI     (10.04.2017.)

Bez Tita s gradona─Źelnicom Brunom Esih

Tito je komunalni problem 21. stolje─ça


Kad je Sanader, kako bi pogodovao Mesi─çu, postavio Jadranku Kosor za hadezeovu predsjedni─Źku kandidaticu svi su se smijali, premda je ta razina politi─Źke korupcije za plakati. Izgubiv┼íi izbore, kao i sve na kojima se prije i poslije pojavila, bila je ubrzo nagra─Ĺena za sudjelovanje u namje┼ítaljki. Sanader ju je monarhisti─Źkim pravom postavio za ┼íeficu stranke i vlade.

Ne znam kako ─çe Plenkovi─ç platiti Prgometu za budu─çi poraz na izborima za gradona─Źelnika Zagreba. Kad potro┼íi vjerodostojnu nevjerodostojnost europskih ÔÇ×okviraÔÇť i ÔÇ×dimenzijaÔÇť mogu─çe ─çe mu prepusti ─Źelno mjesto stranke. Bilo bi to u duhu strana─Źke povjesnice posttu─Ĺmanovskoga doba.


─îinjenica je da HDZ ve─ç jako dugo nije lansirao nijedno vjerodostojno, strana─Źko ili nezavisno ime za zagreba─Źkoga gradona─Źelnika. Parcijalni interesi i HDZ-a i SDP-a odli─Źno su se u Zagrebu ostvarivali i preko Bandi─ça. U Zagrebu Bandi─ç nije dirao u jugoslavenske bogove. Uredno je mijenjao pregorjele ┼żarulje, gradio fontane, asfaltirao ceste ljeti, posipao ih solju zimi. Njegova dugovje─Źnost dokaz je kako se u dvije najve─çe stranke provodi negativna selekcija kadrova. Ona im je glavna kadrovska politika.


Bruna Esih probudila HDZ i SDP


I uo─Źi ovih izbora, i Zajednica i Partija otezale su s imenom kandidata sve dok svoju kandidaturu nije istaknula ─Źlanica Kluba HDZ-a nezavisna Bruna Esih. HDZ-u je ve─çi protivnik bilo tko na demokr┼í─çanskom ili prava┼íkom valu od istinskih politi─Źki i svjetonazorski dijametralno suprotnih predznaka, ─Źemu svjedo─Źi i nervozna Plenkovi─çeva reakcija na njezinu kandidaturu. SDP nikako da kadrovski dohvati socijaldemokraciju. Poduprla je haenesovu kandidaticu Mrak-Tarita┼íevu, koja ponosno isti─Źe kako je tr─Źe─çi nosila ┼ítafetu s dobrim ┼żeljama za izmi┼íljeni ro─Ĺendan Velikom Vo─Ĺi jugoslavenskih naroda i narodnosti.


Prgomet je vjerodostojan Plenkovi─çev izbor poput Obuljenove i Dali─çeve. Samo se uklopio u nizanku suprotivu izbornoj volji i nacionalnim potrebama, za koju sam krivo mislio da ─çe poslije imenovanja kontroverznoga sastava Povjerenstva za suo─Źavanje s ÔÇ×nedemokratskim re┼żimimaÔÇť stati barem dok ne zavr┼íe lokalni izbori. Da je HDZ kandidirao Brunu Esih izbori bi bili samo pu─Źka formalnost sa zajam─Źenom pobjedom. Jedini pozitivni argument Prgometove kandidature jest status hrvatskoga branitelja.

S druge strane Mrak-Tarita┼íeva ima medijsku potporu kakvu je svojedobno u┼żivao drug Tito. A po Esihovoj je zapo─Źelo neselektivno bombardiranje iz svih raspolo┼żivih sredstava: Plenkovi─ç prijeti, ankete ju pre┼íu─çuju, dru┼ítvenopoliti─Źki radnici tra┼że njezinu ostavku na funkcije u civilnom dru┼ítvu, o─Źekuje se i u ku─çnom savjetu, potom slijedi seciranje obitelji, mo┼żda bude optu┼żena za plagijat, ┼ívercanje u tramvaju, a sigurno ─çe ┼żenskom bira─Źkom tijelu biti sugerirano da ne prati modne trendove odijevanja, ┼íminkanja, friziranja... Prona┼íla se u ┼żrvnju suvremenoga agitpropa s elementima proizvodnje pristanka na izbor Bandi─ç ili Mrak. Tarita┼í, dakako. U toj igri Prgomet slu┼żi samo kao zec za odvla─Źenje glasova. Ta uloga ima svoju cijenu.


Manipulacije i zavo─Ĺenje populista


Za gradona─Źelnike i na─Źelnike opet ─çemo imati kandidate koji ve─ç nekoliko mandata u sedlu nisu u stanju, primjerice, preimenovati ulice jugoslavenskoga mar┼íala Tita. I nije to─Źno da imenovanje i preimenovanje ulica i trgova nije komunalno pitanje. Tito je prvorazredno komunalno, kulturalno i civilizacijsko pitanje 21. stolje─ça. Istodobno, HDZ bi se uz pomo─ç nekakvoga povjerenstva navodno htio obra─Źunati s ÔÇ×nedemokratskim re┼żimimaÔÇť. Ispada kako je komunizam bio dobar, ali, evo, imao je nekih sitnih propusta pri organizaciji vi┼íestrana─Źkih izbora. Ina─Źe je sve drugo bilo ok.


Ne, nije bilo ok. Komunisti─Źka Jugoslavija je stvorena na zlo─Źinu. Zlo─Źin su po─Źinili zlo─Źinci. Zlo─Źinci su izvr┼íavali zapovijedi Partije. Partijom je zapovijedao Kominternin agent, jugoslavenski mar┼íal Tito. I Zagreb, kad smo ve─ç kod kandidature za zagreba─Źkoga gradona─Źelnika, po─Źiva na kostima ┼żrtava. U njegovoj okolici ima oko 120 masovnih grobnica. U u┼żem sredi┼ítu ─Źetrdesetak. Po zapovjednoj i moralnoj odgovornosti za smaknu─ça bez suda i evidencije kriv je Mar┼íal Jugoslavije, drug Josip Broz Tito. Izgleda kako je to jasno jedino kandidatici Bruni Esih. Njezinu kandidaturu, kao ro─Ĺeni Zagrep─Źanec, do┼żivljavam kao oslobo─Ĺenje grada od totalitarne ostav┼ítine tzv. osloboditelja i preduvjet rekroatizacije i reeuropeizacije Zagreba. Zato pri┼żeljkujem i masovni izlazak na izbore. Smislio sam i predizborni slogan: Vra─çaj se Zagrebe sebi.


Bandi─ç ne dira u Trg mar┼íala Tita, ┼ítovi┼íe, kad ne hodo─Źasti po marijanskim pro┼íteni┼ítima nosi bed┼ż s Titovim likom. I veli da ┼żivi socijaldemokraciju. Prgomet o Trgu mar┼íala Tita nema svoje stajali┼íte koje je spreman braniti. I veli da je branitelj. Mrak-Tarita┼íeva isti─Źe kako je pu┼íila travu, ali i redovito nosila ┼ítafetu Mar┼íalu Jugoslavije. I to je osobina narodnjaka, liberalnih demokrata!? Sve troje populisti su na svoj na─Źin. Manipuliraju i zavode zagreba─Źku katoli─Źku ve─çinu, braniteljsko-dr┼żavotvorno-gra─Ĺansku ve─çinu i njihovo potomstvo s pravom glasa.


Tito je po─Źasni gra─Ĺanin Zagreba


Ne znam je li samozvani mar┼íal Tito pu┼íio travu nakon ┼íto je s veseljem preuzeo Ankinu ┼ítafetu sebi u ─Źast, ali se sje─çam da su mu krvave tekovine revolucije poslu┼żile da posljednja desetlje─ça svojega do┼żivotnoga ┼íefovanja Jugoslavijom, SKJ-otom i JNA-om posveti specifi─Źnim oblicima radni─Źkoga samoupravljanja i nesvrstanosti. Kubanskim cigarama, panamskim ┼íe┼íirima, bijelim pudlicama, maserkama zavidnih oblina, egzoti─Źnim automobilima, krstarenjima (bojao se, naime, zrakoplova, iako je bio trostruki narodni heroj i nositelj Ordena za hrabrost), lovu i strastvenom kolekcionarenju doma─çih i inozemnih ordena. Pro┼íao je po svim jugoslavenskim ┼íumama i gorama, obi┼íao cijeli svijet, jedino u Jasenovcu nije bio. E, tamo je zaslu┼żio trg. Trg ┼żrtava komunisti─Źkoga re┼żima 1945. ÔÇô 1951.


Tito je, me─Ĺutim, po─Źasni gra─Ĺanin Zagreba. Od 1945., pa do, evo, 2017. Trideset i sedam godina po smrti. Dvadeset i pet godina od raspada SFRJ i od otkri─ça maceljskih grobi┼íta, potom i Hude jame, Jazovke, ┼áirokoga, Dakse, Ko─Źevskoga Roga... po─Źasni gra─Ĺanin glavnoga grada svih Hrvata, pa i onih za ─Źiju je smrt odgovoran. Da nije bilo Oluje Korenica bi se i danas zvala Titova Korenica. Gdje je jo┼í Staljin po─Źasnim gra─Ĺaninom? Ili Ceausescu, koji je Tita odlikovao sa ┼íest ordena?


Kakav to gradona─Źelnik Zagreba treba biti a ┼żmiriti na oba oka nad masovnim uni┼ítenjem Zagrep─Źana? I ne zahtijevati da se grad oslobodi Titove la┼żne pozlate? Mo┼że li gradona─Źelnik koji ne voli Zagrep─Źane voljeti Zagreb? Mo┼że li netko tko ┼ítuje Mar┼íala Jugoslavije po┼ítovati Zagreb i hrvatsku dr┼żavu? Mo┼że! Ali, taj (i takvi) ili debelo u┼żiva blagodati izostanka lustracije, ili je moralni invalid, ili ostatak Titova intelektualnoga proletarijata uz pomo─ç kojega je gradio novoga ─Źovjeka i novo dru┼ítvo uni┼ítavaju─çi gra─Ĺansko i demokratsko.


┼áto su sve dosada┼ínji GUP-ovi dopustili da se gradi na masovnim strati┼ítima u Gra─Źanima, Dotr┼í─çini, Maksimiru, Vrap─Źu - od Sljemena do Save i od Zapre┼íi─ça do Sesveta? Koliko je trgova─Źkih doma─çih i inozemnih sredi┼íta izgra─Ĺeno na masovnim grobi┼ítima? Koliko benzinskih crpki? ┼ákola i dje─Źjih vrti─ça?


Proces suo─Źavanja odozdo prema gore


A da je Titov velezlo─Źin na vrijeme podastrijet javnosti, znanstveno osvijetljen i moralno osu─Ĺen, pitanje je bi li se dogodila Ov─Źara, Velepromet, Srebrenica... i onih preko 150 masovnih grobnica koje je u Hrvatskoj ostavio velikosrpski agresor. No, mi nismo u dovoljnoj mjeri osvijetlili ni to velikosrpsko divlja┼ítvo od prije dvadesetak i ne┼íto godina, kamoli Titov velezlo─Źin, najve─çi masakr u Europi poslije Drugoga svjetskoga rata. Velikosrpska agresija je u pogledu masovnih zlo─Źina vjerna kopija komunisti─Źkoga ÔÇ×oslobo─ĹenjaÔÇť.


Ne samo da s razine sredi┼ínje vlasti, dr┼żave, nismo u─Źinili civilizacijski iskorak iz komunizma, mi smo i ono malo ┼íto je otkriveno, primjerice u Maclju, uspje┼íno blokirali. Bili na vlasti ovi ili oni. Mo┼żda je sazrjelo doba kad bismo, budu─çi da ne ide odozgo prema dolje, suo─Źavanje s pro┼ílo┼í─çu mogli pokrenuti odozdo prema gore. Od lokalnih razina. No, na koga se u tom pogledu mo┼że ra─Źunati? SDP se poziva na neki svoj interni dokument u kojemu su se ÔÇ×ispri─ŹaliÔÇť za nedemokratsko pona┼íanje u razdoblju od 1945. do 1990. I misle da je time sve rije┼íeno. Kad su u poziciji onda u pravilu raspu┼ítaju povjerenstva za istra┼żivanje komunisti─Źkih zlo─Źina. HDZ na to iz oporbe ne┼íto promrmlja, a kad do─Ĺe na vlast onda blokadu provodi mek┼íim metodama s istim ciljevima i rezultatima. Preostaju nezavisni poput Brune Esih u Zagrebu.


Uo─Źi predstoje─çih lokalnih izbora Zagreb je u osobi Brune Esih dobio kandidaticu koja razumije problematiku suo─Źavanja s pro┼ílo┼í─çu i kao znanstvenica i kao vi┼íestruka izaslanica Predsjednice Republike za pitanja potrebita suo─Źavanja. Logi─Źno je o─Źekivati da bi s njezinom izbornom pobjedom Zagreb mogao iskora─Źiti u 21. stolje─çe i zapo─Źeti s europskim procesom rje┼íavanja mra─Źne ostav┼ítine 20. stolje─ça, osobito komunisti─Źkoga re┼żima, kao jedinoga dosad nedirnutoga. Ako pak u tom poslu ne bi dobila potporu dr┼żavnih vlasti, Zagreb (s njom na ─Źelu) je dovoljno financijski mo─çan da plati me─Ĺunarodno povjerenstvo nezavisnih stru─Źnjaka ÔÇ×europskih dimenzijaÔÇť sa zadatkom da istra┼żi lokaciju po lokaciju. Na temelju javno objavljenih rezultata istra┼żivanja onda bi se moglo zauvijek izbaciti Tita i njegovu zlo─Źina─Źku organizaciju na deponij komunalnog otpada. Pravac Jaku┼íevac.


Nenad Piska─Ź, hkv.hr

www.hkz-kkv.ch

140 - 2016

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU