Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
asopis DO
Hrvatska
Vaa pisma
Knjige
  Iz vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   

 

PLEMSTVO U ŠVICARSKOJ       (12.09.2018.)

Zvali su se von Reding, de Chambrier, von Waldkirch ili von Salis -

I upravljali sudbinom Švicarske oko 500 godina. No, uloga brojnih švicarskih plemićkih obitelji u povijesnim knjigama gotovo je potpuno zanemarena. Pogled na povijest zahtijeva ispravak (reviziju, rekle bi antife u Hrvatskoj): Konfederacija nije bila samo narodna republika seljaka i obrtnika. Umjesto toga, Švicarska je bila pod vladavinom aristokratske elite od Habsburgovaca do propasti Stare Konfederacije. Njihovi su potomci napravili karijeru u politici, diplomaciji, vojsci, poslovanju i znanosti.

U upravo tiskanoj knjizi Andresa Z'Graggena „Plemstvo u Švicarskoj“ objavljeni su intervjui, obiteljske priče i anegdote, opisane su uloge plemkinja, simboli dominacije, francuski dvor kao uzor i samostani kao ustanove za zbrinjavanje suvišnih članova obitelji.


Povodom toga napravljen je intervju s jednom od ženskih potomaka, Helenom von Gugelberg. Na njenom posjedu vino se uzgaja više od tisuću godina. Vlasnica je najstarije vinarije u Europi - Schloss Salenegg sa svojih 11,5 hektara vinograda, ali usprkos toga Helene von Gugelberg više voli ostati u pozadini, vjerna motu svoga oca "oni koji žive povućeno, dobro žive". Nije joj baš drago što je u knjizi oslovljena kao barunica. „Imam problema s poviješću plemstva: Od usvajanja Saveznog ustava 1848. godine, naše povlastice su ukinute. Danas radimo kao i svaka druga obitelj."


Ali, 59-godišnjakinja ne živi baš kao i svaka druga obitelj. Dvorac Salenegg, čiji su kamen temeljac postavili redovnici iz Pfäfers SG oko 950. godine, raspolaže ogromnom vinskom prešom, vinskim podrumom i 79 soba koje uključuju 152 prozora, koji se redovito čiste. "79 uključujući svaki ormar za metle", relativizira gospodarica dvorca. Po ulasku u muzejski djelujuće sobe, škripe drveni podovi. Samo osam soba nastanjene su tokom čitave godine. U dvorcu živi domaćica i njezin partner, te vrtlar sa svojom obitelji. Tu je i kućepazitelj. I naravno, ovdje živi pored dvorskog duha i pas dvorca, brazilska doga.


Salenegg se nalazi iznad vinorodnog sela Maienfeld u Grisonsu. Obitelj von Gugelberg u posjedu je imanja više od 360 godina. Hans Luzi Gugelberg von Moos, predak iz 16. stoljeća, bio je gradonačelnik Chura i jedan od vojnih čelnika kada su osvojili Veltlin 1512. godine. Predak je pao u borbi kod Marignana.


Kad je 1997. nakon smrti oca preuzela Salenegg, asortiman vina se sastojao od tradicionalnog Pinot Noir i Marca. Kao prvoj ženi u dugoj obiteljskoj povijesti, u kojoj su postojali samo muški vinari, ali ne i ženski, uspjela je proširiti ponudu vinskih vrsta. Proizvodi vina sazrela u hrastovim bačvama, barrique vina, pjenušavo vino, Chardonnay, bijeli Cuvee i Rosé. Helene von Gugelberg oslanja se na svog majstora vinskog podruma, ali i sama je stekla puno znanja.


Helena von Gugelberg završila je hotelsku školu u Lausanni, a potom je htjela upoznati svijet i preselila se s cijelom obitelji najprije u Sydney, zatim u Melbourne i konačno u Canberru. No, plemstvo ipak obvezuje, sredinom devedesetih godina vratila se sa svojom obitelji natrag u Švicarsku i preuzela zajedno sa suprugom upravljanje hotelom Schweizerhof u St. Moritzu. Hotel s četiri zvjezdice također je obiteljski posjed.


"Od grožđa danas proizvodimo uz vino i ocat, a iz sjemena grožđa hladno prešano ulje", kaže gospodarica dvorca. Za 4 godine očekuje da će 150 stabala oraha donijeti prinos kako bi se istisnulo orahovo ulje. "Nadam se da će se prodaja octa i ulja proširiti, tako da će Salenegg moći samostalno živjeti. Ako to ostvarim, onda sam ispunila svoj zadatak." Uz daljnji zadatak, uzgoj svilenih gusjenica koje uzgaja već tri godine, Helena von Gugelberg želi pomoći u oživljavanju proizvodnje svile u Švicarskoj.

Čini mi se da su dvije činjenice vrijedne biti posebno naglašene. Plemičke obitelji brinu za obiteljsku imovinu i svojim radom je žele sačuvati za nasljednike. I, žele ostati anonimni, ne razbacuju se svojim bogatstvom postavljajući fotografije svojih vila, automobila, itd. Za razliku od novonastalih bogataša, ne samo onih u Hrvatskoj! 

 

 

 

Više o ovoj svestranoj i vrijednoj ženi, pogledajte u dokumentarnom filmu švicarske televizije OVDJE.

 

 

Knjiga "Plemstvo u Švicarskoj"

 

 

Priredila Dunja Gaupp, Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj

www.hkz-kkv.ch

162- 2018

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: