![](images/artur_rafaelovic_bagdasarov_003.jpg)
|
Čvrsto uz načelna stajališta
Tako bismo mogli sažeti temeljni dio
nove knjige prof. dr. Artura Bagdasarova izišle u
Rijeci u nakladničkoj kući Maveda. Riječ je o knjizi
koja (opetovano) nije prošla sito sufinanciranja
državnih ustanova, onako kako je prošla, primjerice,
Snježana Kordić sa svojom knjigom u kojoj negira
postojanje hrvatskoga jezika.
Zvuči
gotovo nevjerojatno, ali knjiga uglednoga kroatista
izišla je uz potporu hrvatskoga izvandomovinstva i
uz pripomoć Zaklade Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti. |
Strukturu knjige čine dva ciklusa. Prvi je posvećen
hrvatskim jezikoslovnim temama i dilemama i pršti
aktualitetom. U drugom dijelu autor se bavi armenskim
kulturološkim temama, koje nastoji približiti
hrvatskom čitatelju. Armenskim? Da, autor je, naime,
Armenac. Stoga je izabrani nadnevak izlaska pun
pogodak nakladnika - knjiga je izišla u osvit blagdana
sv. Vlaha (Blaža), globalno najpoznatijega Armenca.
Hrvatsku stručnu javnost najviše će
zanimati prvo poglavlje pod naslovom Iz pera ruskoga
kroatiste. U njemu Bagdasarov donosi stručne članke
prethodno objavljene u Hrvatskoj, intervjue i kratke
osvrte razasute po tiskovinama i internetskim
portalima. Autor u prvom dijelu piše o Danima
hrvatskoga jezika, potrebi poštivanja jezične
baštine, prijevodima vojnih i crkvenih naziva,
srpsko-hrvatskom jezičnom nadomjestku, partijskoj
lingvistici, zbrajanju krušaka i jabuka, hrvatskoj
jezičnoj politici, pravopisnom neredu, zakonu o
hrvatskom jeziku, pravopisnom konsenzusu, pravopisu
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, o
pravopisnoj raspravi i samovoljnim zahvatima u
jezik.
Drugi dio knjige objavljen je pod
naslovom Armenske skice. Radi se doista o skicoznim
člancima, pisanim popularno-informativnim stilom,
bilo da je riječ o važnim osobama armenske povijesti
ili o kulturnim i vjerskim spomenicima ili pak o
povijesnim i kršćanskim svezama Hrvata i Armenaca.
Na kraju knjige nailazimo i na jedan
zanimljiv dodatak. Autor se potrudio prevesti
znamenitu Molitvu optinskih otaca na hrvatski
standardni jezik, objavio ju je zajedno s
prijevodima Molitve više hrvatskih autora na
čakavski i kajkavski dijalekt.
Bagdasarov stručnoj javnosti nije
nepoznat. Dobitnik je godišnje nagrade INE za
promicanje hrvatske kulture u svijetu (2009.),
ponajviše zbog afirmacije kroatistike i hrvatskoga
jezika u Rusiji. Surađuje u više hrvatskih časopisa,
tjednika i portala. Rođen je u Azerbajdžanu (Baku,
1958.). Živi u Moskvi gdje na više fakulteta predaje
hrvatski jezik i sociolingvistiku. Bagdasarov je
jedan od rijetkih inozemnih kroatista koji
kontinuirano pišu (i objavljuju) na hrvatskom
jeziku.
Iz opsežne
bibliografije izdvajamo najvažnija izdanja:
Rusko-hrvatsko-srpski/hrvatsko-srpsko-ruski rječnik
razlika (1998.), Hrvatsko-ruski rječnik (1999.,
2003., 2007.), Hrvatski razgovornik (2006.),
Hrvatska slovnica (2006.), Hrvatski književni jezik
druge polovice 20. stoljeća (2004.), Kratki
gramatički vodič (2006.), Hrvatski književni jezik i
njegove norme (2010.), Hrvatski jezik (2011.),
Elementarna gramatika hrvatskoga jezika (2012.) i
Hrvatsko-ruski rječnik (2013.).
Knjizi Pogled iz Rusije (191 str.), nažalost, kronično nedostaju urednički
zahvati kao i ozbiljniji pristup grafičkom uređenju. Nedostatke odlično
nadomješta aktualan i zanimljiv sadržaj pristupačan ne samo stručnoj javnosti.
Piše: Nenad Piskač
Izvor: www.narod.hr |