Švicarska je tijekom Prvog svjetskog rata odmah bila izložena pritisku: kopneni putevi bili su blokirani. Da bi nabavila hranu iz inozemstva, savezna vlada je morala najamiti teretni prostor na sjevernoameričkim parobrodima po astronomski visokim cijenama. Čim je potpisan ugovor, SAD su ušle u rat - i njezini su brodovi postali cilj njemačkih podmornica. Početkom Drugog svjetskog rata zaprijetila je još jedna kriza opskrbe. Federacija je zakupila 15 grčkih brodova - i ponovno se našla između dva fronta. Tada se Švicarska proglasila pomorskom državom i grčke brodove stavila pod zaštitu neutralne švicarske zastave. Nisu izostali internacionalni prosvjedi. Savezna vlada počinje kupovati vlastite brodove. Uskoro Švicarska ima 14 teretnih brodova, a do kraja rata njena će flota preko mora prevesti 925.000 tona hrane, goriva i hrane za životinje.
Zastava neutralne Švicarske nudi zaštitu. Na primjer, britanske kraljevske zrakoplovne snage nikada nisu bombardirale luku Genova kad švicarski brodovi tamo istovaruju svoj teret. Ali ipak, mornari na brodu izloženi su opasnostima. Zabunom je 7. rujna 1943. ispred Korzike pod bombama britanske eskadrile potonula i "Maloja". Tri mornara umiru. Nešto više od godinu dana kasnije, Al-bula je potonula u luci Marseilles kada su njemački okupatori 20. kolovoza 1944. godine u zrak dignuli pristaništa. Tijekom rata legendarni morski kapetan Fritz Gerber iz Grossaffolterna BE sa svojim teretnim brodom St-Cergue spasio je s torpednih brodova više od 300 mornara iz različitih zemalja.
U Švicarskoj je flota simbol političke neovisnosti. Premda savezna vlada svoje brodove prodaje 1953. brodarskim kompanijama iz Švicarske, Bern nastavlja jamčiti za gubitke i podržava kupnju dodatnih teretnih brodova. Zauzvrat, zadržava si prvenstvo korištenja u kriznim situacijama. Flota neprestano raste. U lipnju 2007, savezna vlada je produžila kreditnu liniju za garancije na 1,1 milijardu CHF. No, 2008. globalna financijska kriza potresa tržišta, a industrija pomorskog prometa također je sve više u problemima.
Danas Švicarska još uvijek ima najveću trgovačku marinu od svih kopnenih zemalja, s trenutno 30 brodova. Od 709 mornara na brodovima, samo su dva iz Švicarske. Svoju ratnu funkciju u doba globalizacije flota je izgubila. 2032. godine istječu garancije savezne vlade. Tada će povijesna flota morati ovladati surovim morem pomorske svjetske trgovine bez državne pomoći - ili biti likvidirana.
Priredila Dunja Gaupp, HKZ
|
