|
Priča o armenskim korijenima dubrovačkog parca svetog
Vlaha poznata je svakom štovatelju svetoga Vlaha u
Gradu i izvan njega
Mnogo je
manje onih koji znaju da je slavni liječnik i
zaštitnik grada i u 21. stoljeću povezao Dubrovčane
sa suvremenim Armencima koji su prije desetak godina
utemeljili Hrvatsko-armensko društvo prijateljstva u
Zagrebu, a ubrzo zatim i njegovu dubrovačku
"podružnicu" koja danas broji oko 50 članova.
Osnivačica dubrovačkog Društva Armenaca, mlada
klaviristica Naira Asatryan koja od 2007. živi i
radi u Dubrovniku, prisjeća se nastanka udruge koja
je glazbenim mostom povezala hrvatski sredozemni
grad s državom u južnom Kavkazu: |
Počelo je s koncertom Bagliviju
Prije šest godina na poziv Matice
hrvatske u Dubrovniku i dubrovačke Opće bolnice u
Sponzi sam održala koncert armenske glazbe posvećen
Đuru Armenu Bagliviju, poznatom dubrovačkom
liječniku armenskog podrijetla. Nakon koncerta,
dubrovački povjesničar dr. Vinicije Lupiš, sadašnji
dopredsjednik društva, upoznao me s vezama
Dubrovnika i Armenije koje bez prekida traju do
početka 20. stoljeća, kad je moja domovina izgubila
izlaz na more kao posljedicu genocida i progonstva
Armenaca koje su Turci protjerali s ognjišta.
Procijenila sam kako je stotinjak godina kasnije
došlo vrijeme za obnovu povijesnih veza s
Dubrovnikom. Osim toga, željela sam podučiti
Dubrovčane o zemlji njihova zaštitnika biskupa iz
Sebaste u Maloj Armeniji - ističe Naira Asatryan.
Njoj i njezinim sunarodnjacima mnogo znači što je Grad Dubrovnik
prepoznao važnost zbližavanja Hrvata i Armenaca, dvaju malih kršćanskih naroda
koji su u prošlosti preživjeli mnoga stradanja. Korak dalje u uspostavi
prijateljskih odnosa obilježio je prvi posjet armenskog biskupa Narega
Alemeziana, dužnosnika Armenske apostolske pravoslavne crkve Dubrovniku, gdje je
2010. sudjelovao na Fešti sv. Vlaha na njezin i poziv dr. Lupisa. Iste je godine
u Gradu nastupio armenski violinist s belgijskom putovnicom Khachatur Almazian,
a dobre kritike Nairi bile su dodatna motivacija za produbljivanje veza Jadrana
i Kavkaza.
Blaži vizni režim
Dubrovčani su zahvaljujući njezinim
poznanstvima u svijetu glazbe ugostili tri studenta
armenskog Konzervatorija na armenskim narodnim
instrumentima duduk i canon te
Etno Vokal Trio pod vodstvom pjevačice Anne
Mayilyan. Prošle godine u Crkvi Male braće nastupio
je KOMITAS, jedan od najstarijih kvarteta u svijetu,
izvodeći djela Komitasa, najvećeg armenskog
skladatelja, čije ime sada nosi i Konzervatorij u
Erevanu. Za nastupajuću feštu 1. veljače u Katedrali
dubrovački će Armenci tako ugostiti poznatu armensku
mezzosopranisticu iz Geneve Juliettu Galstian uz
pratnju dubrovačkih simfoničara pod ravnanjem
Mladena Tarbuka. O događaju će izvijestiti
profesorica na Sveučilištu Lomonosov u Moskvi,
glavna urednica časopisa ZHAM (u prijevodu SAT) Anna
Givargizyan.
- Biti neslužbeni posrednik između
naših dvaju naroda nije lako, nedostatak konzularnih
ureda otežava dolazak Armenaca u Hrvatsku. Protokol
Grada Dubrovnika dosad je omogućavao da se viza može
dobiti na granici, ali to nije trajno rješenje.
Nadam se da će jednog dana i dubrovački umjetnici
češće posjećivati Armeniju, na što intenzivno radimo
u društvu - kaže Naira.
Zemlja
Agassija, Cher i Aznavoura
Armenija je domovina brojnih slavnih osoba iz svijeta sporta i estrade
poznatih diljem svijeta. Kavkaskim korijenima tako se mogu pohvaliti američki
tenisač Andre Agassi i šahovski velemajstor Gari Kasparov, francuski pjevač
Charles Aznavour, glumica i pjevačica Cher i skladatelj Aram Hačaturijan. Što se
svetog Vlaha tiče, za napomenuti je kako se sv. Vlaho ili Blaž, liječnik i
mučenik, rodio u Sebasti, današnjem Sivasu u središnjoj Turskoj koji se na
razmeđu između 3. i 4. stoljeća nalazio na području tadašnje Male Armenije kojom
je upravljalo Rimsko Carstvo.
Piše: Gabrijela Bijelić,
www.hkz-kkv.ch
|