Priča o armenskim korijenima dubrovačkog parca svetog Vlaha poznata je svakom štovatelju svetoga Vlaha u Gradu i izvan njega

Mnogo je manje onih koji znaju da je slavni liječnik i zaštitnik grada i u 21. stoljeću povezao Dubrovčane sa suvremenim Armencima koji su prije desetak godina utemeljili Hrvatsko-armensko društvo prijateljstva u Zagrebu, a ubrzo zatim i njegovu dubrovačku "podružnicu" koja danas broji oko 50 članova. Osnivačica dubrovačkog Društva Armenaca, mlada klaviristica Naira Asatryan koja od 2007. živi i radi u Dubrovniku, prisjeća se nastanka udruge koja je glazbenim mostom povezala hrvatski sredozemni grad s državom u južnom Kavkazu:

Počelo je s koncertom Bagliviju

Prije šest godina na poziv Matice hrvatske u Dubrovniku i dubrovačke Opće bolnice u Sponzi sam održala koncert armenske glazbe posvećen Đuru Armenu Bagliviju, poznatom dubrovačkom liječniku armenskog podrijetla. Nakon koncerta, dubrovački povjesničar dr. Vinicije Lupiš, sadašnji dopredsjednik društva, upoznao me s vezama Dubrovnika i Armenije koje bez prekida traju do početka 20. stoljeća, kad je moja domovina izgubila izlaz na more kao posljedicu genocida i progonstva Armenaca koje su Turci protjerali s ognjišta. Procijenila sam kako je stotinjak godina kasnije došlo vrijeme za obnovu povijesnih veza s Dubrovnikom. Osim toga, željela sam podučiti Dubrovčane o zemlji njihova zaštitnika biskupa iz Sebaste u Maloj Armeniji - ističe Naira Asatryan.

Njoj i njezinim sunarodnjacima mnogo znači što je Grad Dubrovnik prepoznao važnost zbližavanja Hrvata i Armenaca, dvaju malih kršćanskih naroda koji su u prošlosti preživjeli mnoga stradanja. Korak dalje u uspostavi prijateljskih odnosa obilježio je prvi posjet armenskog biskupa Narega Alemeziana, dužnosnika Armenske apostolske pravoslavne crkve Dubrovniku, gdje je 2010. sudjelovao na Fešti sv. Vlaha na njezin i poziv dr. Lupisa. Iste je godine u Gradu nastupio armenski violinist s belgijskom putovnicom Khachatur Almazian, a dobre kritike Nairi bile su dodatna motivacija za produbljivanje veza Jadrana i Kavkaza.

Blaži vizni režim

Dubrovčani su zahvaljujući njezinim poznanstvima u svijetu glazbe ugostili tri studenta armenskog Konzervatorija na armenskim narodnim instrumentima duduk i canon te Etno Vokal Trio pod vodstvom pjevačice Anne Mayilyan. Prošle godine u Crkvi Male braće nastupio je KOMITAS, jedan od najstarijih kvarteta u svijetu, izvodeći djela Komitasa, najvećeg armenskog skladatelja, čije ime sada nosi i Konzervatorij u Erevanu. Za nastupajuću feštu 1. veljače u Katedrali dubrovački će Armenci tako ugostiti poznatu armensku mezzosopranisticu iz Geneve Juliettu Galstian uz pratnju dubrovačkih simfoničara pod ravnanjem Mladena Tarbuka. O događaju će izvijestiti profesorica na Sveučilištu Lomonosov u Moskvi, glavna urednica časopisa ZHAM (u prijevodu SAT) Anna Givargizyan.

- Biti neslužbeni posrednik između naših dvaju naroda nije lako, nedostatak konzularnih ureda otežava dolazak Armenaca u Hrvatsku. Protokol Grada Dubrovnika dosad je omogućavao da se viza može dobiti na granici, ali to nije trajno rješenje. Nadam se da će jednog dana i dubrovački umjetnici češće posjećivati Armeniju, na što intenzivno radimo u društvu - kaže Naira.

Zemlja Agassija, Cher i Aznavoura

Armenija je domovina brojnih slavnih osoba iz svijeta sporta i estrade poznatih diljem svijeta. Kavkaskim korijenima tako se mogu pohvaliti američki tenisač Andre Agassi i šahovski velemajstor Gari Kasparov, francuski pjevač Charles Aznavour, glumica i pjevačica Cher i skladatelj Aram Hačaturijan. Što se svetog Vlaha tiče, za napomenuti je kako se sv. Vlaho ili Blaž, liječnik i mučenik, rodio u Sebasti, današnjem Sivasu u središnjoj Turskoj koji se na razmeđu između 3. i 4. stoljeća nalazio na području tadašnje Male Armenije kojom je upravljalo Rimsko Carstvo.

Piše: Gabrijela Bijelić, www.hkz-kkv.ch