Aznavourov otac, Mihael Aznavurjan, rođen je u gradiću Ahalcih, blizu Tbilisija (Gruzija), a majka, Knar Bagdasarjan, potječe iz trgovačke obitelji u Turskoj. Djed Misak Aznavurjan, po očevoj liniji, bio je poznati kuhar guvernera u Gruziji koji je preminuo u Parizu 1938. god.
Roditelji su mu bili umjetnici. Gluma im nije pružala dovoljno sredstava za život i Aznavourov otac otvara u Parizu restoran s istočnom (kavkaskom) hranom, ali početkom 1930-ih godina zbog krize restoran zatvara. Aznavour je pohađao umjetničku školu za djecu, a kasnije centralnu školu TSF u Parizu. Počeo je pjevati i glumiti na pozornici kad je imao devet godina, a već je 1936. god. prvi put nastupio u kinu. U početku je nastupao u duetu sa skladateljem Pierreom Rocheom, a zatim ih je otkrila Édith Piaf. Godine 1946. s njom je bio na turneji po Francuskoj i Americi. Godine 1947. dobiva Grand prix de la chanson za pjesmu J'ai bu. Od 1955. god., nakon mnogobrojnih nastupa u Olympiji i Maulin Rougeu, postaje vrlo popularan šansonijer u Francuskoj. Već 1957. god. Aznavoura su svi znali i voljeli. Njegovi su nastupi na koncertima diljem Europe postali svjetski događaj. Pjevao je na sedam jezika. S vremenom Aznavour postaje i izvrstan pjesnik, skladatelj, tekstopisac i glumac.
Aznavour se je tri puta ženio. Prvi put se je 1946. god. vjenčao s Michelin Rjugelj, drugi put 1955. s Eveline Plessis i treći put sa Šveđankom Olle Torselj. S Torselj se je vjenčao u armenskoj crkvi u Parizu. Iz triju brakova ima šestero djece.
Njegove pjesme su pjevali Bob Dylan, Costello i Domingo, a prema časopisu Time i CNN (1998.) postao je najpopularniji zabavljač 20. st. Aznavour je napisao približno tisuću i trista pjesama, glumio u šezdeset filmova i prodao više od sto milijuna ploča. Od 2009. god. je veleposlanik Armenije u Švicarskoj i stalni predstavnik ove države u OUN. Stalno je živio u zadnje vrijeme u Švicarskoj. Odlikovan je brojnim francuskim i stranim nagradama i priznanjima.
Aznavour nikada nije zaboravljao da je podrijetlom Armenac. Nakon potresa u Spitaku (Armenija) 1988. god. organizirao je društvenu udrugu "Aznavour za Armeniju" koja je novčano pomagala stanovnicima grada. Tijekom teških godina uvijek je bio zajedno s Armenijom. Odvojeno je ili sa svojim rođakom te suautorom Georgesom Garvarencem napisao nekoliko pjesama na armensku tematiku. U središtu Jerevana nalazi se trg koji nosi njegovo ime. Godine 2008. postao je armenski državljanin.
Charles Aznavour je bio i ostat će veliki sin armenskoga naroda koji je svojim neponovljivim i zvonkim glasom činio sretnima milijune i milijune ljudi diljem svijeta. Neka mu je vječna hvala za ono što je za svojega dugoga zemaljskoga života davao Armeniji i svima nama. Njegovo ime neka bude zapisano ne samo u baštini svjetske kulture i našem sjećanju negoli, što je mnogo važnije, i u Božjem srcu!
Pripremio: Artur Bagdasarov, hkv.hr
|
