Rektorsku dužnost preuzeo je 24. veljaÄe 1989., a mandat je zavrÅ¡io 24. travnja 1991., upravo u godinama kada se stvarala politiÄki samostalna Republika Hrvatska. Za njegova rektorskoga mandata obilježena je 320. obljetnica osnutka SveuÄiliÅ¡ta, ujesen 1989., kada je potaknuto i osnivanje AMAC-a, udruge bivÅ¡ih studenata odnosno alumna, vraćen je rektorski lanac.
Nakon rektorskoga mandata uÅ¡ao je u politiku i diplomaciju. SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu iznjedrilo je i dalo naÅ¡oj diplomaciji inteligentne i sposobne ljude koji su Hrvatsku doveli do meÄ‘unarodnoga priznanja, a poslije i Älanstva u Europskoj uniji. Prof. emer. Zvonimir Å eparović bio je prvi u nizu postavÅ¡i ministar vanjskih poslova 1991. u Vladi nacionalnoga jedinstva pod vodstvom Franje Gregurića i ministar pravosuÄ‘a 1999. godine, kada je podnio hrvatsku tužbu protiv SR Jugoslavije za genocid pred MeÄ‘unarodnim sudom u Haagu. Godine 2000. bio je predsjedniÄki kandidat.
Bio je veleposlanik pri Ujedinjenim narodima, suutemeljitelj i predsjednik Svjetskoga žrtvoslovnoga druÅ¡tva. Predavao je na SveuÄiliÅ¡tu J. J. Strossmayera u Osijeku te na viÅ¡e poslijediplomskih studija u Zagrebu i Rijeci. Bio je autor radova iz podruÄja kaznenoga prava, kriminologije, medicinskoga prava, bioetike i viktimologije.
DugogodiÅ¡nji profesor kaznenoga prava i bivÅ¡i rektor SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu u prijelomnim vremenima poÄetkom 1990-ih, cijenjeni diplomat i politiÄar, professor emeritus Zvonimir Å eparović preminuo je 30. sijeÄnja u Zagrebu u 94. godini.
Priredila D. Gaupp
|
