Papa Benedikt XVI. danas je, kao i svake godine na početku korizme, primio rimske župnike zajedno s rimskim vikarom kardinalom Agostinom Vallini i pomoćnim biskupima. Ovogodišnji Papin korizmeni susret, koji je bio vrlo srdačan, privukao je kao i svi njegovi nastupi posljednjih dana izvanredno zanimanje i značenje. Zahvalio je rimskim svećenicima za njihovu ljubav prema Crkvi i Papi. "Posebno mi je drago, što prije napuštanja Petrove službe mogu još jednom vidjeti moje svećenstvo i rimski kler", rekao je Papa i primijetio kako ga "veseli vidjeti da je Crkva u Rimu živa.

Postoje pastiri koji u duhu vrhovnog Pastira, vode Gospodnje stado. To je stvarno katolički univezalan kler, jer dolazi sa svih strana svijeta. To odgovara bitnosti rimske Crkve, koja donosi univerzalnost, katoličanstvo svim ljudima, rasama i kulturama". Rim mora međutim pronaći i vlastiti kler i postati grad s vlastitom, čvrstom vjerom, iz koje će proizaći i zvanja, rekao je Papa, uvjeren da će pomoću Božjom iznići i u toj velikoj biskupiji nova svećenička zvanja.

Preporučio im je da na grobu apostola Petra u Godini vjere ispovijede svoju vjeru i obećao im je da će im biti duhom blizu, iako će ostati skriven svijetu te ispričao kao nije mogao pripremiti ozbiljan govor,koji su svećenici vjerojatno očekivali. Ispričao im kako je 1959 bio imenovam profesorom na sveučilištu u Bonnu, gdje su studirali studenti i bogoslovi koelnske biskupije i tako je došao u vezu s kardinalom Fringsom.

Genovski kardinal Siri je 1961. organizirao niz konferencija s različitim europskim kardinalima o Koncilu te je, među ostalima, pozvao i kardinala Fringsa, koji je trebao obraditi temu "Koncil i svijet moderne misli". Frings je pozvao, iako je on bio najmlađi profesor, da mu sastavi nacrt tog predavanja, ali mu se tako svidjelo da ga je u cijelosti pročitao pred sudionicima skupa.

Papa je sinoć, zbog zdravstvenih razloga, predvodio starodrevni obred pepeljenja u Bazilici sv. Petra, a ne na Aventinu kao što je to činio proteklih godina. Korizma je vrijeme ne samo za pokoru, već i za ramišljanje o povredama Crkve. Pred članovima Rimske kurije i desetak tisuća vjernika Papa je istaknuo kako ima previše zala, koji iznakažuju lice Crkve. Tu su u prvom redu unutarnje podjele, individualizmi, sebičnosti i suparništva. Toga ima čak i među kardinalima, što otežava vjerodostojnost kršćanske poruke u očima svijeta. Rane su duboke i štete crkvenom tkivu, zatamnjujući, oslabljujući i gaseći iskre njezine djelatnosti.

Potaknuo je nazočne na pokoru, pokazujući im duhovni put, kojim će prepoznati vlastite girjehe i pogreške. Papa je također izrazio želju da protuevanđeoska svjedočanstva koja je doživio tijekom svog osmogodišnjeg pontifikata budu popravljena.

Izvor: IKA