Svakog 5. prosinca Hrvatska se sjeća prosinačkih žrtava
- 15 poginulih i više od 20 ranjenih domoljuba koji su
pali kao prve žrtve surovosti režima velikosrpske
Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. No, manje je
poznato da je paljbu na rodoljube zapovjedio i time se
poslije čak javno hvalio jedan Hrvat - dr. Budislav Grga
Anđelinović.
Tko pisne, uhićen je
Da bi se pokazalo da žitelji glavnoga
hrvatskog grada tobože oduševljeno podupiru
ujedinjenje s Kraljevinama Srbijom i Crnom Gorom,
Narodno vijeće Države SHS je organiziralo u Zagrebu 5.
prosinca prije podne proslavu ujedinjenja i misu u
katedrali. Režimska proslava protekla je, uz ostalo, u
vrijeđanju Hrvata i svega hrvatskog. To je izazvalo
bijes javnosti. Popodne je na Trg stigla povorka
ogorčenih građana na čelu s pripadnicima 25. i 53.
pješačke domobranske pukovnije. Klicali su hrvatskoj
republici, ali i boljševičkoj revoluciji. Kad je
povorka došla na Jelačićev trg, na njih su iz okolnih
zgrada otvorili vatru mornari, sokolaši i drugi
dragovoljci - pristaše Narodnog vijeća. Na užas
građana, Trg se napunio mrtvima i ranjenima. Navečer
je zagrebački garnizon razoružan, a oružanu vlast je
preuzela srpska vojska. Dvije prevratničke pukovnije
su raspuštene. Ubrzo je uvedeno pravo izvanredno
stanje - lokalima je ograničeno radno vrijeme,
zabranjeno je javno okupljanje i oglašavanje, a svatko
tko je nešto pisnuo protiv novog režima, bio je
uhićen.
Dok su povjesničari kasnije ponekad
više isticali nacionalnu, a ponekad socijalnu notu
prosvjeda 5. prosinca, danas je stajalište da je osim
nedvojbenog protivljenja polunasilnom ujedinjenju u
Kraljevinu SHS i težnji za hrvatskom samobitnosti,
raspoloženje prosvjednika bilo slojevito. Naime, nakon
završetka Prvoga svjetskog rata u Srednjoj Europi su
bili česti prosvjedi i pobune vojnika i građana.
Narod protiv monarhije
Boljševičke i socijalističke ideje
nadahnute Oktobarskom revolucijom i pod dojmom
antiratnog raspoloženja prodrle su među vojnike čitave
Države Slovenaca Hrvata i Srba (Slovenija, Hrvatska,
BiH i Vojvodina). Ljude je oduševila ideja
republikanizma, simbolizirajući ideju o državi bez
vojske, rata, siromaštva i poreza, pa su široki
narodni slojevi bili uopće nastrojeni protiv bilo
kakve nove monarhije.
Ipak, prosinačke su žrtve s pravom
ostale u povijesti kao prvi organizirani bunt protiv
podređenog položaja Hrvatske u novoj jugoslavenskoj
državi, koja je već pokoljem 5. prosinca pokazala
svoje pravo lice, a dalje je bilo sve gore. Uslijedilo
je političko, gospodarsko i svako drugo nasilje,
praćeno neprekidnim ponižavanjem Hrvata.
No, vratimo se Grgi Anđelinoviću.
Rođen je u Sućuraju na Hvaru 1886. U Zagrebu je
doktorirao pravo, a tu je završio i studij povijest i
zemljopis. U početku je bio pravaš i vatreni hrvatski
domoljub, pa je pokrenuo ili uređivao listove poput
Mlade Hrvatske, Hrvatske krune i Hrvatske države.
Tijekom 1913. bio je i predsjednik splitskog NK
Hajduk. Za prvoga svjetskog rata Austrija ga je
zatvarala. Tada Grga Anđelinović radi veliki zaokret.
Još kao član Narodnog vijeća SHS i jedan od glavnih
zagovornika bezuvjetnog ujedinjenja pod srpskom
dominacijom, zajedno sa Svetozarom Pribićevićem
prijetio je Stjepanu Radiću ubojstvom, huškajući na
njega ulicu i prijeteći mu linčom. Prosinac 1918.
Anđelinović dočekuje kao povjerenik Narodnog vijeća
SHS za javnu sigurnost u Zagrebu. U tom svojstvu
zapovijedio je pokolj na Jelačićevu trgu.
Ponosan, krvavih ruku
Pristupio je već 1919. novoosnovanoj
Jugoslavenskoj demokratskoj stranci i u njoj ostao do
1928. Od ujedinjena na dalje Anđelinović je istaknuti
orjunaš i režimski političar, za što je bio nagrađivan
visokim dužnostima. Tako je nakon pokolja u skupštini
1928. postao ministar, a kasnije veleposlanik u Pragu
i Beču. Nakon raspada Jugoslavije 1941. otišao je u
emigraciju i priključio se četničkim krugovima, pišući
i u kanadskom Srpskom glasniku i četničkom listu
Novosti. Navodno je surađivao i s četničkim vojvodom
popom Đujićem. Vratio se u Hrvatsku 1945., a umro je
1. svibnja 1946.
Inače, njegov mlađi brat Danko
Anđelinović bio je istaknuti književnik i prevoditelj,
ali kao i Grga, veliki jugoslavenski unitarist.
A evo što je doktor Grga Anđelinović
sam rekao o svojoj ulozi u pokolju 5. prosinca.
Zagrebački časopis "Riječ" u broju od 30. travnja
1921. prenio je njegov govor u beogradskoj Skupštini
održan 26. travnja iste godine. Oštro napadajući
hrvatske pravaše da nerado gledaju na ujedinjenu
Kraljevinu SHS i da pokušavaju isprovocirati nove
nerede u Hrvatskoj, Anđelinović se isprsio: "Ako bi
Hrvatska jednog dana postala Irska, mi ćemo opet biti
žandari!" Na to mu je glas iz publike, aludirajući na
prosinačke žrtve, dobacio: "Vi u tome imate prakse."
Anđelinović je odgovorio: "Po svojoj dužnosti smatrao
sam da treba prvi da počnem i ja se tim krvavim rukama
ponosim!"
Hrvoje Dečak, Večernji list
![](images/prosinacke_zrtve_02.jpg)
06.12.2010. |