Prva prestupna godina bila je prije 2254. godine

U starom Egiptu samo su svečenici-astronomi znali izračunati vrijeme redovne godišnje poplave Nila. Kada je faraon Ptolomej III godine 238. prije Krista predložio da se, poradi jednostavnijeg računanja, godini od 365 dana svake 4 godine doda jedan prestupni dan, svečenici su se suprostavili.

Tek je Julije Cesar realizirao tu ideju 45. godine prije Krista, kako bi reformirao kaotičan rimski kalendar. Jer, Zemlja ne treba 365 dana i 6 sati da obiđe oko sunca, nego nekoliko minuta manje. Tako je julijanski kalendar "šepao" iza Sunca, pa se do 1582. nakupilo 10 dana manje nego je stvarno bilo. Da nije bilo korekture kalendara, jednoga bismo dana Božić slavili u ljeti.

Papa Grgur XIII je 1576. angažirao astronome da izrade nacrt reforme kalendara. Nakon što je napravljeno istraživanje, Papa Grgur XIII najavio je 1582. slijedeće:

Da bi se kalendar prilagodio godišnjim dobima, ove će godine biti izostavljeno 10 dana. Nakon četvrtka 4. listopada 1582. slijedi je petak, 15 listopad. U budućnosti će regulacija prestupne godine biti promijenjena - sve godine čiji je broj djeljiv sa sto, imati će samo 365 dana, iako bi trebale biti prijestupne godine. Dok će godine čiji je broj djeljiv s 400 i dalje biti prijestupne.

Novi kalendar, kojeg prema papi Gregoru XII nazivamo gregorijanskim kalendarom, bliži je sunčanoj godini od 365,2422 dana nego su to bili prijašnji kalendari. Tek 3300-te godine odstupiti će za jedan dan od snčane godine.

Dunja Gaupp, www.hkz-kkv.ch