Kao što je i obećavala tijekom kampanje, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izmjestila je bistu Josipa Broza Tita s Pantovčaka. Učinila je to mjesec dana nakon početka svoga mandata, a iz Ureda Predsjednice Republike Hrvatske u srijedu, 18. ožujka, konačno je obavljena primopredaja umjetničkih djela i ostalih artefakata zaostavštine Josipa i Jovanke Broz iz nekadašnje Vile Zagorje. Kako se navodi u priopćenju poslanom iz Ureda Predsjednice, navedena su djela predana na korištenje Muzejima Hrvatskoga zagorja. Uz bistu, s Pantovčaka je muzeju donirano više od stotinu predmeta.

Među umjetničkim djelima poznata su Augustinčićeva bista isklesana u mramoru, jedna Titova bista nepoznatoga autora, dvije slike Titovih portreta ulja na platnu Marina Tartaglie i Omera Mujadžića te pribor za pušenje s pepeljarom od tučenoga bakra. Među 105 Titovih darova su i slonove kljove, razni predmeti i figurice od slonovače, kristala, stakla, maketa Apolla 11 koji je odveo prve ljude na Mjesec, a koju mu je poklonila NASA, kao i 20-ak foto albuma s egzotičnih putovanja Josipa Broza i njegove supruge Jovanke. Mještani Kumrovca navodno su oduševljeni dolaskom djela jugoslavenskog diktatora, njihova sumještanina, u njihovo mjesto jer smatraju kako će to privući još veći broj turista.

Dok jedni pozdravljaju micanje biste s Pantovčaka i ispunjenje danoga obećanja, drugi, pogotovo oni na ljevici, drže kako je Predsjednica ovim potezom 'obezvrijedila antifašizam u koji je vjerovao i dr. Franjo Tuđman'. Povjesničar Tvrtko Jakovina čak joj je poručio da se nada će 'joj sad biti lakše preseliti u Visoku, jer ne će nositi teret biste'. Nadam se samo da si je ostavila bar poneku knjigu s Titovom biografijom, ne bi bilo naodmet da povremeno zaviri u nju, poručio je ožalošćeni Jakovina Predsjednici. Tzv. Savez antifašista odbio je pokroviteljstvo Predsjednice nad proslavom njihova praznika, no gospođa Kolinda Grabar Kitarović ponosno im je poručila im je: 'Žao mi je, ali Tito je bio diktator.' Time je još više dobila simpatije i potporu najvećega dijela hrvatskoga naroda.

Titova bista nije jedino što smeta neistomišljenicima. Naime, u 30 dana svoga mandata predsjednica Kolinda Grabar Kitarović radi sve što nisu njezini prethodnici Stjepan Mesić i Ivo Josipović. Večer nakon pobjede posjetila je branitelje u Savskoj, pozvala ih na sastanak na Pantovčak gdje se raspravljalo o njihovim zahtjevima, obavila je razgovore s predstavnicima Udruge banaka, susrela se s članovima Udruga Franak i Blokirani, razgovarala s ekonomskim stručnjacima, a nakon raznih prepucavanja, na neutralnome se terenu kratko susrela i s premijerom Zoranom Milanovićem, koji nije htio na Pantovčak.

Kolinda Grabar Kitarović za svoj prvi službeni posjet inozemstvu izabrala je BiH, a u Sarajevu se sastala s trojnim predsjedništvom, predsjedavajućim Mladenom Ivanićem i članovima Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem, a razgovarala je i s članovima kolegija obaju domova parlamenta BiH i s predsjedavajućim Vijeća ministra BiH Vjekoslavom Bevandom. Tijekom posjeta BiH Predsjednica je još jednom naglasila da je izabrala susjednu BiH za svoj prvi posjet 'jer je Hrvatska zainteresirana za stabilnost BiH, za njezin ulazak u Europsku uniju i NATO te 'iznad svega za konstitutivnu jednakopravnost svih triju naroda'.

Tijekom prvih 30 dana svoga mandata KGK boravila je i u SAD-u gdje se susrela s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-Moonom i predsjednikom Opće skupštine Samom Kutesom te održala govor u UN-u. Grabara Kitarović susrela se i s hrvatskim iseljenicima te posjetila župe Župu sv. Ćirila i Metoda i sv. Rafaela, gdje je nazočila jutarnjoj misi. Tijekom boravka u SAD-u sudjelovala je i na međunarodnoj konferenciji o ravnopravnosti spolova u organizaciji Zaklade Clinton, koja od 1995. , kada je Hillary Clinton pozvala međunarodnu zajednicu na poštivanje ravnopravnosti spolova, okuplja svjetske i društvene čelnike na raspravu o ravnopravnosti spolova.

Nedavni posjet Njemačkoj, gdje se sastala s njemačkim predsjednikom Joachimom Gauckom i kancelarkom Angelom Merkel, pokazuje kako je Predsjednica odlučna u svojoj namjeri da popravi političke i gospodarske odnose s Njemačkom, a što je istaknula i tijekom svoga inauguracijskog govora na Trgu svetoga Marka. Iako je 30 dana premalo za neke velike pomake i odluke, činjenica kako je neka od obećanja koja je dala tijekom kampanje i za vrijeme inauguracije već ispunila, pokazuju kako je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović doista odlučila odraditi svoj predsjednički posao narednih pet godina.

Dr. Slaven Letica: Donijela je niz odluka iz kojih naslućujemo da će biti izvrsna predsjednica

Donošenje i ostvarenje odluke o 'preseljenju' - prijenosu, ali i izbacivanju - biste Josipa Broza Tita na samo Josipovo iz Ureda predsjednika RH višestruko je zanimljiva i važna. Prvo: Njome je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović pokazala da se drži predizbornih obećanja, a pokazala je i odvažnost i odlučnost za donošenja odluka koje se svima baš i ne moraju svidjeti.

Drugo: Simboličko 'iseljenje' ili 'izbacivanje' Tita iz Ureda PR istodobno je čin odricanja od onoga dijela Titova nasljeđa koje je nesumnjivo totalitarno (Predsjednica rabi frazu: 'Tito je bio diktator!'), represivno i zločinačko te prepuštanje 'hulje svih hulji' (kako mu je tepao povjesničar i državnik dr. Franjo Tuđman) na milost i nemilost svjetskim i hrvatskim povjesničarima različitih svjetonazora, ali i obiteljskih povijesti i sudbina.

Treće: Odluka KGK o poklanjanju te umjetnine Antuna Augustinčića (onako usput: izradio je jedno brončano poprsje Ante Pavelića i više poprsja i kipova Josipa Broza Tita), uz još stotinjak umjetnina i inih artefakata) Muzejima Hrvatskoga zagorja i Muzeju 'Staro Selo' u Kumrovcu dobro je promišljena i osmišljavana i lako je u njoj prepoznati stručno znanje i 'rukopis' Predsjedničina savjetnika Andre Krstulovića Opare.

Četvrto: Naivno je vjerovati da će to preseljenje ili izbacivanje dovesti do nekoga velikog povijesnog - političkog i povjesničarskoga - sporazuma o Josipu Brozu Titu koji bi se sveo, primjerice, na formulu: 42 posto pozitivno (antifašizam, vraćanje dijelova Istre, Primorja i Dalmacije Hrvatskoj, osiguranje dugotrajnoga mira i 'mekoga totalitarizma'): 58 posto negativno (staljinizam, masovne egzekucije i zločini, totalitarizam, likvidacije svih elita, Goli otok, slom i represija nakon hrvatskoga proljeća, prepuštanje dijelova Boke kotorske Crnoj Gori, Istre Sloveniji, Vojvodine Srbiji itd.).

S mramornom bistom na Pantovčaku i sada bez nje, Tito će i dalje biti predmet žestokih teorijskih, pučkih i teorijskih sporova i sukoba. Povijest je, na žalost, nemoguće spaliti kao krnju. Ili, kako je napisao Milan Kundera: 'Kako bi bilo zanosno zaboraviti Onu koja je isisala snagu naših kratkih života da bi ih podčinila svojim besmislenim ciljevima, kako bi bilo lijepo zaboraviti Povijest.' (Život je negdje drugdje) Sve u svemu, čini mi se da je daleko najduhovitiji vizualni osvrt na Titovo 'preseljenje' dao arhitekt i vizualni umjetnik Branko Silađin u fotomontaži 'Josip Josipu na Josipovo'.

U mjesec dana vladavine predsjednica Kolinda Grabar Kitarović donijela je niz odluka iz kojih se može naslutiti da može biti odlična predsjednica Republike. Mislim da je napravila jako dobar izbor savjetnika. Prvim putovanjima naznačila je konture onoga što je nazvala 'repozicioniranjem vanjske politike'. Umjesto fiksacije na 'Regiju' i 'Region', njezina putovanja u Sarajevo, New York i Berlin simbolički izražavaju nova strateška savezništva i vanjsko-političke prioritete.

Formiranjem posebnoga povjerenstva za donošenje odluke o lokaciji Ureda predsjednika Republike na neki je način 'delegirala' odluku o tome hoće li, kada i kako ostvariti obećanje o preseljenju Ureda PR. Mislim da Predsjednica već kasni u radu na stvaranju zakonskih temelja za korištenje ustavnih ovlasti i dužnosti. Naime, članak 94. Ustava RH propisuje da Predsjednik Republike Hrvatske: 'predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu'. Članak 144. Ustava RH (poglavlje: SUDJELOVANJE U INSTITUCIJAMA EUROPSKE UNIJE) također propisuje da našu zemlju u institucijama EU-a zastupaju predsjednik RH i Vlada RH: 'Republiku Hrvatsku u Vijeću i Europskom vijeću zastupaju, sukladno njihovim ovlastima, Vlada i Predsjednik Republike Hrvatske'.

Međutim, posebni zakon iliti lex specialis koji razrađuje ta predstavljanja i zastupanja - 'Zakon o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima' (izglasan je 28. lipnja 2013.) predsjednika/predsjednicu RH potpuno isključuje iz 'europskih poslova'.

Dakle da bi se provele sasvim konkretne ustavne odredbe, ali i ono što se naziva 'ustavni duh' ili 'duh ustava', nova Predsjednica Republike trebala bi u najkraćem mogućem roku u saborsku proceduru poslati (po mogućnosti Ustavni) Zakon o Predsjedniku Republike Hrvatske kojim bi se precizno uredile ustavne-zakonske ovlasti i obveze Predsjednika/Predsjednice Republike koje se odnose na: 'predstavljanje i zastupanje Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu', a time i u 'europskim poslovima'. Spomenutim bi se zakonom popunila očigledna pravna praznina koja je najlakše vidljiva iz činjenice što postoji posebni 'Zakon o Vladi RH' i 'Zakon o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima', ali ne i srodni i komplementarni zakoni o Predsjedniku RH.

Piše: Andrea Černivec, Hrvatski tjednik

(106)