Većinu svog života treća Račanova supruga provela je u
inozemstvu. Njezini su se roditelji iselili najprije u
Njemačku, pa u Kanadu a potom je Dijana doktorirala u
SAD-u nakon što je u mladosti proputovala cijelu
Sjevernu Ameriku i Indiju. Pema dosad objavljenom,
Pleština je 2001. prodala svoju kuću u Ohiju, prije nego
što je preselila u Zagreb.
Prikupljajući građu za knjigu "Kondo, kondo"
istraživala sam američki život bivše prve hrvatske
dame. Tako sam otkrila da je Pleština u SAD-u osim u
Ohaju živjela u više saveznih država: Michiganu, New
Jerseyu, Vermontu a u jednom registru spominje se i
kalifornijska Santa Monica. Neposredno prije
preseljenja u Zagreb živjela u Arbor ulici u Woosteru,
u blizini Božićnog parka.
Njezina
trosobna kuća s garažom, prema podacima iz javnih
registara, građena je 1940. godine. Porezno je
procijenjena na 79.610 dolara. Pleština ju je 1991.
platila 75.000 dolara a prodala 27. rujna 2002. godine
za 116.000 dolara. Zanimljivo, kada je Račan odlazio s
dužnosti ovaj novčani iznos nije nigdje upisan ni pod
štednju u rubriku imovina bračnog druga. Prema
službenim podacima, u imovinskoj kartici Račan je
2003. prijavio samo suvlasništo stana u Zagrebu,
vikendice na Braču i Kamanju te 260 dionica umaškog
Arena turista. I premda je na dužnost stupio 2000.
godine, a Dijana prodala kuću u Woosteru tek krajem
2002. godine prihod od prodaje inozemne nekretnine
izostavljen je s popisa. Inače zakonski je propisano
upisivanje svih prihoda i imovinskih transakcija.
Pleština je u odmah na početku mandata svog pokojnog
supruga postala savjetnica za protuminsko djelovanje u
Ministarstvu vanjskih poslova. Nakon što se pojavila
mogućnost izbijanja afere zbog toga, odriče se plaće i
privilegija ali ostaje savjetnicom. Tek kada su
Sanader i HDZ potkraj 2003. pobijedili na izborima
Pleština i dalje ostaje savjetnik u hrvatskom MVP-u,
ali prima plaću kao i svi zaposleni.
Jedan zanimljiv podatak pronašla sam i u sudskim
registrima. Na civilnom sudu u Ohaju ime Dijane
Pleštine upisano je dva puta u registru, premda se
zapravo radi o istom predmetu. Naime, Pleština je
najprije imala status tužene a potom dužnice. Radilo
se o novčanoj tužbi dviju banaka, Firstmerit i
Landmark, protiv Nore Vasseve i Dijane Pleštine. Tužba
je podignuta 22. siječnja 2003. a zaključena 18.
travnja iste godine, dakle kad je Pleština bila prva
dama Hrvatske. Pretragom preko interneta otkrila sam
na Facebooku profil Nore Vasseve koja je studirala u
Woosteru, tako da je najvjerojatnije riječ o
studentskom kreditu za koji je Pleština bila jamac pa
joj se sada isti "obio o glavu".
Pretragom
registra izgubljene imovine naišla sam na ime Ivana
Račan. Njega potražuje zbog povrata poreza Ohio Bell
telefonska kompanija zbog iznosa manjeg od 100 dolara.
Radi se o starijem sinu Ivice Račana iz braka s Agatom
Račan koji je studirao u Woosteru sredinom devedesetih
i tada živio kod svoje pomajke Dijane. Danas je Ivan
Račan jedan od glavnih stratega hrvatskog SDP-a te
zastupnik te stranke u Zagrebačkoj skupštini. Osim u
Woosteru Račan je u Americi bio prijavljen i u Akronu
u Ohaju.
Inače, kao i u svemu i u hrvatskoj politici postoji
podjela na dobre i loše dečke. Ivica Račan u većini
medija i javnosti izborio se za života i nakon smrti
2007. godine za status "dobrog i skromnog dečka". Ista
je aura medijski pripala i njegovoj udovici Dijani
Pleštini. Privilegij takvog statusa je imunitet od
bilo kakvog medijskog ili javnog inzistiranja na
dosljednosti. U konkretnom slučaju to znači da je
besmisleno čak i pitati zašto je bivša prva dama
Hrvatske "sakrila" 116.000 dolara od prodaje američke
kuće u imovinskoj kartici svoga supruga. Naime, Račan
taj novac nije nigdje prijavio ni poslije isteka
premijerskog mandata a ni kada je postao SDP-ov
saborski zastupnik 2003. godine. Da su to Račan i
Pleština napravili, principijelni glas koji ih bije,
bio bi istinski autentičan.
Irena
Divković Milanović,
poglavlje iz knjige "Kondo, kondo"
P.S. Svi podaci prikupljeni su legalnim putem iz
američkih javnih registara ili s interneta.
Objavljeni prilozi služe i kao dokazi iznešenih
tvrdnji. Za svaku javnu prezentaciju obvezno je
poštivanje pravila navedenih pod Copyright.
COPYRIGHT: Informacije su dijelovi
iz prve regionalne interaktivne knjige "Kondo, kondo"
zagrebačke novinarke Irene Divković Milanović. Ukoliko
se isti publiciraju (u cjelosti ili dijelovima),
obvezno je navođenje izvora, autora i knjige. Svaka
povreda smatrat će s kršenjem autorskih prava.
Plasiranjem pojedinih dijelova nastoji se potaći
aktere na reakcije koje će biti uvrštene u finalnu
verziju knjige.
Račanov sin Ivan s
Josipovićem |