U ovogodišnje vrijeme korizme stigla je presuda Europskog suda za ljudska prava iz Starsbourga na zadovoljstvo katolicima širom Europe, tako i u Hrvatskoj. Sud u Starsbourgu je u drugostupanjskoj i konačnoj presudi dosudio kako "isticanje raspela u učionicama javnih škola" nije u suprotnosti s ljudskim pravima i pravima roditelja na odgoj djece, što je bio osnov tužbe koju je pokrenula talijanska građanka finskog podrijetla Soilei Lautusi.

No, vijest o konačnoj presudi Europskog suda za ljudska prava hrvatski su mediji posve zapostavili. Večernji list 18. ožujka primjerice tu vijest donosi u tri suhoparne rečenice, za razliku od izjave bivšeg predsjednika Mesića kad je u kolovozu 2009. g. zatražio uklanjanje raspela iz javnih prostora.

Kako križ nije samo vjerski simbol, nego i simbol zapadne kulture, tada je te zahtjeve komentirao teolog prof. dr. Adalbert Rebić kao "vrlo opasan čin" te usporedio: "Sličilo bi to na Staljina i njegove poteze" (Večernji list, 12.08.2009.). Rebić je kao odgovor Mesiću naglasio da je 'sloboda križa' kod nas jedna od tekovina Domovinskog rata i zaključio: "Naši branitelji su s krunicama i križem išli u rat i izvojevali ga. Kako zapovjednik te vojske sada ide bacati križ".

Prvostupanjska presuda suda u Starsbourgu bila je posve suprotna konačnoj presudi. Tim povodom budimpeštanski nadbiskup kardinal Peter Erdö potvrdio je da se otvorila nada ne samo za kršćane nego i za sve europske građane, vjernike i laike, koji su se osjetili duboko povrijeđeni i zabrinuti zbog procesa istiskivanja kršćanske kulture i naslijeđa. Kardinal smatra da je razmatranje prisutnosti križa u javnom prostoru kao kršenje ljudskih prava ustvari jednako nijekanju same Europe. "Bez križa Europe kakvu danas poznajemo ne bi bilo", izjavio je budipeštanski kardinal Peter Erdö (Glas Koncila, 27. ožujka 2011.).

A kakva bi bila Hrvatska bez križa? Treba podsjetiti kako Hrvatska ima posebno znakovit Hrvatski zavjetni križ koji uvjerljivo svjedoči našu katoličku vjeru kroz stoljetnu povijest. Tome u prilog i osvrt objavljen u Vjesniku od 29. kolovoza 2005. od autora ovog teksta. Od ondašnjih 6 izdanja knjige fra Svetislava Stjepana Krnjaka Hrvatski zavjetni križ (Zagreb, 2011.) ona je do sada doživjela ukupno 16 izdanja. Sve bez ikakve medijske pozornosti.

Knjiga ističe vrijednost hrvatskog zavjetnog križa kao temelj hrvatske vjere i značajnih nadnevaka o svjedočanstvima katoličke vjere, ufanja i nade u našoj povijesti. Hrvatski zavjetni križ ujedno potvrda naše opstojnosti, indentiteta i ponosa. Po svojim obilježjima i po svom značenju Hrvatski zavjetni križ jedinstven je u svijetu! Podsjetio je na to i kardinal Franjo Kuharić pri predstavljanju hrvatskog zavjetnog križa kad je uskliknuo: "Hrvatski zavjetni križ u svaku hrvatsku katoličku kuću!" Doista više ne bi trebalo dvoumiti: Hrvatski zavjetni križ treba biti vidljiv ne samo u našim domovima, već i u uredima hrvatskih dužnosnika, političara, znanstvenika, javnim institucijama, a posebno u školama i na fakultetima, svugdje gdje se drži do istine, domoljublja, nacionalne opstojnosti i poštenog rada. Njega treba znati tumačiti i obrazložiti - koliko držimo sami do sebe, do svoje povijesti, do križa i do Boga, toliko će i Europa držati do nas. To bi trebalo biti naše nacionalno opredjeljenje.

Očito je to znao i general Gotovina. On je dan poslije oslobođenja Knina, 6. kolovoza 1995. g. na sastanku poznatog s video-snimka, od svojim podređenih zapovjednika pored ostalog tražio i vidljivost raspela. Uzrujan i bijesan zbog nedovoljne provedbe stege i reda, general Gotovina ne zaboravlja križ: "Jedan, samo jedan križ je teško naći ovdje. Jedan kriiiž!!! Škoriću, gdje je križ?"

Potvrda je to neospornog domoljublja, ali posebno generalove vjere u Boga u tek oslobođenom Zvonimirovom gradu. Deset godina kasnije, predsjednik Mesić zatražio je uskraćivanje mirovine generalu Gotovini uz izjavu, kako Ante Gotovina nema patriotizma!

"Dosadašnji pozivi, da sam ode pred Haaški sud, nisu vrijedili ništa, pa je stoga jasno da Gotovina mora biti uhićen i predan Haagu", izjavio je Mesić 21. veljače 2005. g. u emisiji Hrvatskog radija "S predsjednikom na kavi".

Umirovljenje nekih hrvatskih generala i njihovo prepuštanje sudu u Haagu dio su iste politike prozvane "izlazak iz izolacije". Kakva god bila presuda hrvatskim generalima u Haagu, križ ostaje naše trajno ufanje i nada u opstojnost Hrvatske. Talijanski europski parlamentarac Mario Mauro izjavio kako je Europski sud u Starsbourgu "dao za pravo onima koji su uvijek smatrali da nije moguće nastojati graditi Europu naroda tako da se religija odbacuje i da se potiskuje u privatni prostor, čime se poništavaju kulturne različitosti zemalja te se na taj način oživotvoruje birokratski i ideološki centralizam koji podsjeća na povijesna iskustva totalitarističkih zemalja" (Glas Koncila, 27. ožujka 2011.).

Dakle, izjave bivšeg predsjednika Mesića o uklanjanju raspela u javnim prostorima mogu se zaključiti europskom ocjenom takvih nastojanja - ideološki centralizam iz vremena totalitarističkih zemalja.

Damir Borovčak

GK 17. travnja 2011.