|
U ovogodišnje vrijeme korizme stigla je presuda
Europskog suda za ljudska prava iz Starsbourga na
zadovoljstvo katolicima širom Europe, tako i u
Hrvatskoj. Sud u Starsbourgu je u drugostupanjskoj i
konačnoj presudi dosudio kako "isticanje raspela u
učionicama javnih škola" nije u suprotnosti s ljudskim
pravima i pravima roditelja na odgoj djece, što je bio
osnov tužbe koju je pokrenula talijanska građanka
finskog podrijetla Soilei Lautusi.
No, vijest o
konačnoj presudi Europskog suda za ljudska prava
hrvatski su mediji posve zapostavili. Večernji list
18. ožujka primjerice tu vijest donosi u tri suhoparne
rečenice, za razliku od izjave bivšeg predsjednika
Mesića kad je u kolovozu 2009. g. zatražio uklanjanje
raspela iz javnih prostora.
Kako križ
nije samo vjerski simbol, nego i simbol zapadne
kulture, tada je te zahtjeve komentirao teolog prof.
dr. Adalbert Rebić kao "vrlo opasan čin" te usporedio:
"Sličilo bi to na Staljina i njegove poteze" (Večernji
list, 12.08.2009.). Rebić je kao odgovor Mesiću
naglasio da je 'sloboda križa' kod nas jedna od
tekovina Domovinskog rata i zaključio: "Naši
branitelji su s krunicama i križem išli u rat i
izvojevali ga. Kako zapovjednik te vojske sada ide
bacati križ". |
Prvostupanjska presuda suda u Starsbourgu bila je posve
suprotna konačnoj presudi. Tim povodom budimpeštanski
nadbiskup kardinal Peter Erdö potvrdio je da se otvorila
nada ne samo za kršćane nego i za sve europske građane,
vjernike i laike, koji su se osjetili duboko povrijeđeni
i zabrinuti zbog procesa istiskivanja kršćanske kulture
i naslijeđa. Kardinal smatra da je razmatranje
prisutnosti križa u javnom prostoru kao kršenje ljudskih
prava ustvari jednako nijekanju same Europe. "Bez križa
Europe kakvu danas poznajemo ne bi bilo", izjavio je
budipeštanski kardinal Peter Erdö (Glas Koncila, 27.
ožujka 2011.).
A kakva bi bila Hrvatska bez križa? Treba podsjetiti
kako Hrvatska ima posebno znakovit Hrvatski zavjetni
križ koji uvjerljivo svjedoči našu katoličku vjeru
kroz stoljetnu povijest. Tome u prilog i osvrt
objavljen u Vjesniku od 29. kolovoza 2005. od autora
ovog teksta. Od ondašnjih 6 izdanja knjige fra
Svetislava Stjepana Krnjaka Hrvatski zavjetni križ
(Zagreb, 2011.) ona je do sada doživjela ukupno 16
izdanja. Sve bez ikakve medijske pozornosti.
Knjiga ističe vrijednost hrvatskog
zavjetnog križa kao temelj hrvatske vjere i značajnih
nadnevaka o svjedočanstvima katoličke vjere, ufanja i
nade u našoj povijesti. Hrvatski zavjetni križ ujedno
potvrda naše opstojnosti, indentiteta i ponosa. Po
svojim obilježjima i po svom značenju Hrvatski
zavjetni križ jedinstven je u svijetu! Podsjetio je na
to i kardinal Franjo Kuharić pri predstavljanju
hrvatskog zavjetnog križa kad je uskliknuo: "Hrvatski
zavjetni križ u svaku hrvatsku katoličku kuću!" Doista
više ne bi trebalo dvoumiti: Hrvatski zavjetni križ
treba biti vidljiv ne samo u našim domovima, već i u
uredima hrvatskih dužnosnika, političara,
znanstvenika, javnim institucijama, a posebno u
školama i na fakultetima, svugdje gdje se drži do
istine, domoljublja, nacionalne opstojnosti i poštenog
rada. Njega treba znati tumačiti i obrazložiti -
koliko držimo sami do sebe, do svoje povijesti, do
križa i do Boga, toliko će i Europa držati do nas. To
bi trebalo biti naše nacionalno opredjeljenje.
Očito je to
znao i general Gotovina. On je dan poslije oslobođenja
Knina, 6. kolovoza 1995. g. na sastanku poznatog s
video-snimka, od svojim podređenih zapovjednika pored
ostalog tražio i vidljivost raspela. Uzrujan i bijesan
zbog nedovoljne provedbe stege i reda, general
Gotovina ne zaboravlja križ: "Jedan, samo jedan križ
je teško naći ovdje. Jedan kriiiž!!! Škoriću, gdje je
križ?"
Potvrda je to
neospornog domoljublja, ali posebno generalove vjere u Boga u tek oslobođenom
Zvonimirovom gradu. Deset godina kasnije, predsjednik Mesić zatražio je
uskraćivanje mirovine generalu Gotovini uz izjavu, kako Ante Gotovina nema
patriotizma!
"Dosadašnji pozivi, da sam ode pred
Haaški sud, nisu vrijedili ništa, pa je stoga jasno da Gotovina mora biti uhićen
i predan Haagu", izjavio je Mesić 21. veljače 2005. g. u emisiji Hrvatskog
radija "S predsjednikom na kavi".
Umirovljenje nekih hrvatskih generala i njihovo prepuštanje sudu
u Haagu dio su iste politike prozvane "izlazak iz izolacije". Kakva god bila
presuda hrvatskim generalima u Haagu, križ ostaje naše trajno ufanje i nada u
opstojnost Hrvatske. Talijanski europski parlamentarac Mario Mauro izjavio kako
je Europski sud u Starsbourgu "dao za pravo onima koji su uvijek smatrali da
nije moguće nastojati graditi Europu naroda tako da se religija odbacuje i da se
potiskuje u privatni prostor, čime se poništavaju kulturne različitosti zemalja
te se na taj način oživotvoruje birokratski i ideološki centralizam koji
podsjeća na povijesna iskustva totalitarističkih zemalja" (Glas Koncila, 27.
ožujka 2011.).
Dakle, izjave bivšeg predsjednika Mesića o uklanjanju raspela u
javnim prostorima mogu se zaključiti europskom ocjenom takvih nastojanja -
ideološki centralizam iz vremena totalitarističkih zemalja.
Damir
Borovčak
GK 17. travnja 2011.
|