U povodu Dana priznanja Hrvatske, zajednica udruga
HVIDR-a Zagreb i županijska HVIDR-a organizirali su
tribinu pod naslovom "Kako dalje". Organizator Ante
Tandara kaže da su 1991. znali kamo i kako dalje:
"Zemlja je bila napadnuta, imali smo jasnog i odlučno
predsjednika, imali smo dobrog ministra, ustrojili
vojsku, obranili i oslobodili zemlju. Naš cilj je bio
jasan. Znali smo i 1995. kad su krenuli Bljesak i Oluja,
a danas smo na nekim razmeđima i zato smo pozvali umne
ljudi da na Dan međunarodnog priznanja Hrvatske govore o
toj temi".
"Naslov tribine sugerira da smo našli
u nekom bespuću", kaže u uvodu Raspudić. "U stanju smo
razočaranosti i beznađa, na nekom križanju gdje
trebamo odlučiti kamo i kako dalje. Ako se u mislima
vratimo u 1990. ili 1991. i razmislimo da nam je netko
rekao da ćemo 2015. kad je Hrvatska samostalna država,
članica NATO pakta i Europske unije, biti u ovoj
situaciji, da ćemo razmišljati kamo i kako dalje, ne
bi vjerovali. Paradoksalno je da smo tad znali kako i
gdje idemo, a danas dvojimo o izboru. Kako je to
moguće?".
Lustracija je hrvatska riječ stoljeća
"Četvrt stoljeća nakon prvih
parlamentarnih izbora mi još uvijek vučemo korijene
jednopartijskog sustava. Isti ljudi koji su bili stup
onog sustava i danas upravljaju Hrvatskom, od
direktora nacionalne televizije do ključnih političkih
figura. Treba reći da tragovi i pečati tog sustava
ostali i na mnogima koji su bili protiv tog sustava,
koji su patili za vrijeme komunizma. Totalitarni
sustav preživio je u većini naših političkih stranaka,
a još uvijek nemamo autentično hrvatsko civilno
društvo", istaknuo je Raspudić upitavši: "Što smo
naučili nakon, možemo li odgovor na pitanje kako dalje
tražiti iz ovih predsjedničkih izbora , možemo li
izgrađivati određene demokratske institucije i
institucije civilnog društva?".
"Sjetite se agencija za istraživanje
javnom mijenja. Ne postoji u normalnom svijetu ni
jedna agencija čije istraživanje prenosi nacionalna
televizija a da su promašili rezultate 13 ili 14
posto. Paradoks je u tome da nacionalna televizija i
dalje objavljuje rezultate tih istih agencija koje
opet katastrofalno pogriješe. Ii nikom ništa. Sjetite
se GONG-a, nevladine udruge koja modelira društvo u
samo jednom ideološkom smjeru. Oni su se prilikom
referenduma o ustavnoj definiciji braka jasno odredili
kako i gdje pripadaju, a opet nam se žele nametnuti
kao neutralni promatrač", naglasio je te dodao:
"Devedesetih godina u Hrvatskoj nije bilo svijesti o
razvoju civilnoj društva jer je naglasak bio na
izgradnji države, policije, vojske i obrane zemlje.
Nedostajalo je ono što se zove kulturna hegemonija, i
razvoj civilnog društva - sveučilište, školstvo,
mediji i druge točke na kojima se odlučuje što je
prihvatljivo, što nije, što je civilizirano, a što
ne".
Pojasnio je kako smo u Hrvatskoj,
nakon odlaska Tuđmana, imali nekoliko promjena vlasti,
ali kako treba razlikovati dvije stvari: tko je na
vlasti od onoga tko vlada Hrvatskom.
"I danas se manje borbe vode oko
promjene vlasti, a više oko javnosti, civilnog
društva, medija. U tom smislu su se počeli događati
pomaci što smo vidjeli na ovim izborima kad je udruga
Promatrač koja je vezana uz pokret 'U ime obitelji',
na izborima imala više promatrača nego Gong.
Svojedobno sam predlagao da se napravi Udruga HONG -
Hrvati organizirano nadziru izbore, kao protuteža
SDP-ovom GONG-u. Ta udruga se odredila i u Saboru,
gdje imaju predstavnika, ne bi smjeli biti u kvoti
civilnih udruga nego u kvoti SDP-a", rekao je dodavši:
"Stvorili smo društvu, stvorili smo institucije, ali
nismo još uvijek jaki na području civilnog društva,
medija i agencija. Rezultati izbora samo vrh sante
leda, procesi se događaju negdje dublje, brojni su
procesi pokrenuti i uvjeren sam da će se rezultati će
se vidjeti u sljedećim godinama. Kako na političkoj
sceni tako na području ekonomije".
Matulić: ništa u komunizmu vrijedno
nije bilo - to je najveće zlo koje se na licu zemlje
dotad nije pokazalo
Dr. Tonči Matulić izlaganje je počeo
podsjećanjem na Đuru Glogoškog i činjenicu da je
ministar Matić objavio visinu njegovih invalidskih
primanja. "Taj ministar htio je izazvati zgražanje nad
činjenicom da on prima 25 tisuća kuna. Pitao sam
jednog mladića bi li pristao da mu stučem mali prst i
da do kraja života prima 50 tisuća kuna mjesečno. Bi
li tko na to pristao? Bi li se tko mijenjao s
invalidima u kolicima za bilo kakve materijalne
vrijednosti?", upitao je te dodao: "Platio sam 80 kuna
da bih gledao kako se gazi po tom, pjesnički ću ga
nazvati jadničku Đuri, čovjeku bistra uma, sigurnom,
glagoljivom, samouvjerenom, ali bespomoćnom. Gledam te
napade, gledam to ograđivanje, da bi sutra rekli ima i
drugih branitelja kojima treba. Gledam stopostotne
ratne invalide i mislim kako ni naša patnja nije ništa
manje. Lakše je biti bogalj i živjeti u miru nego
stopostotno zdrav čovjek a živjeti u nemiru, rigati
gorčinu i nezadovoljstvo, bez sna, udaran lažima i
napadima na svetinje".
Pojasnio je kako nam vlastodršci
svakodnevno s tv ekrana poručuju da se treba odreći
retorike 90-ih. "Jedna šinjorina poručuje to novoj
predsjednici, a ja njoj kažem: 'Ne, šinjorina, Ti se
trebaš odreći retorike 80.-ih i 70-ih. I retorike 45.
koja je pogubna za naš narod", naglasio je te dodao:
"Kome trebamo zahvalit što danas možemo popovat,
hrvatovat, sdpeovat, komunjarit? Sve to možemo
zahvalit hrvatskim braniteljima. Samo i isključivo
hrvatskim braniteljima. Oni bi nas vratili u 50. ili
60. Kažu da je bilo bolje u vrijeme komunizma. Došla
je voda, televizor i pisoar. Ne, ništa u komunizmu
vrijedno nije bilo. To je najveće zlo koje se na licu
zemlje dotad nije pokazalo".
"Da bi znali kako idemo moramo znati
odakle dolazimo. Nismo došli iz komunizma, kako nam
razne šinjorine poručuju s tv ekrana, stvoreni smo na
Božju sliku i priliku, imamo pravo svoju ovozemnu
Domovinu urediti kao i svi drugi narodi svijeta, i
znati da je ona put prema vječnoj domovini na
nebesima", poručio je Matulić.
Nino Raspudić smatra da je lustracija
jedna od važnijih potreba hrvatske države:
"Lustracija je možda hrvatska riječ
stoljeća, a podaci pokazuju da je lustracija izravna
povezana s gospodarskim i političkim razvitkom zemlje.
Pod lustracijom se ne misli da svatko tko je bio
obični član partije treba trpiti neku kaznu, pod
lustracijom se misli da oni koji su bili izravni
represivni element jednog režima ne mogu više
obavljati funkcije u novom sustavu. Onaj tko je bio na
čelu partijske televizije 70.-ih ne može biti na čelu
nacionalne televizije 2015.", kaže Nino te naglašava:
"Danas se stječu preduvjeti za
demontažu titoizma u hrvatskom društvu. Respektirajući
sav nesretan kontekst u kojem se hrvatski narod našao
u Drugom svjetskom ratu, gdje su se ljudi našli na
različitim stranama, to treba prevladati i napraviti
novu revalorizaciju Domovinskog rata. Danas svjedočimo
da nam se kroz režimske medije stalno vraća Drugi
svjetski rat, stalno nas se gura u poražene bleiburške
kolone, na simboliku tog rata. Izbjegava se Domovinski
rat kao pravi temelj hrvatske države".
Raspudić: zaspeš u Domovini probudiš
se u regiji
"Domovinski rat višestruko je vrijedan
ne samo zato što nam je najbliži, to je pobjednički
rat, to je čist rat koji nas je ujedinio na
zajedničkim temeljima. Umjesto Domovinskog rata potura
nam se laž o titoizmu kao ravnopravnom temelju
hrvatske države, zaboravlja se da se Tito nije borio
za demokratsku Hrvatsku nego se borio za komunističku
Jugoslaviju", rekao je te dodao kako su nam se
posljednjih godina nametnuli nesretni pojam regija.
"Pisao sam tekst pod naslovom 'Zaspeš
u Domovini probudiš se u regiji'. Kad sam, kao mladi
student slušao predsjednika Tuđmana kako govori da nas
ponovno žele vratiti u regiju, mislio sam da
pretjeruje, da je opsjednut nepostojećim prijetnjama,
a danas vidim koliko je Stari bio u pravu. U
predizborno ni jedna stranka nije imala orijentaciju
prema regiji, svi govore o Europi, ali kad osvoje
vlast evo ih na skupovima zemalja Zapadnog Balkana",
pojasnio je te dodao: "Ne samo SDP ili HNS nego je čak
i u Sanaderovo vrijeme ministar vanjskih poslova
Hrvatske na konferencijama sjedio na mjestima
rezerviranim za političare iz regije Zapadni Balkan.
Sramotni su bili govori i premijera i predsjednika
države na dan ulaska Hrvatske u EU. Kao im je bilo žao
što smo uši u EU, kao da u EU nije ušla Hrvatska nego
dio regiona, a mi ćemo sve učiniti da i ostali dio
regije uđe u EU".
"Na dan ulaska Hrvatske u Europsku
uniji zjapila je jedna velika praznina, a to je bio
izostanak Angele Merkel, njemačke kancelarke koja nije
došla zbog velike sramote oko lex Perković. Ako je
nešto negativno balkansko onda je to bio taj potez
hrvatske vlasti da je zadnji radni dan prije ulaska u
EU usvojila taj zakon. To su stari udbaši koji su
željeli spriječiti izručenje optuženih za teška
kaznena djela", naglasio je Raspudić dodavši kako
treba prekinuti retorički odnos prema regiji.
"Tko je to odredio da regija počinje
20 kilometara sjeverno od Zagreba i pruža se tisuću
kilometara na jugoistok? Zašto je regija Banja
Koviljača, Niš i Priština, a ne Graz, Trst ili
Salzburg? Treba se maksimalno zalagati za dobre
bilateralne odnose sa svim susjedima, brinuti o
nacionalnim interesima, ali nisam vidio ni jednu
ekonomsku analizu koja bi opravdala hrvatsko
usmjerenje prema regiji. Koji su to pokazatelji da se
Hrvatska i Srbija proizvode neki složeni proizvod od
koga imamo obostranu korist? Priča o regiji je ideja
velikih trgovaca i prekupaca koji na taj način šire
tržite i jedino oni od toga bolje žive - nema tu
Hrvatska nikakav nacionalni interes", poručio je.
"Kako dalje? Moje mišljenje je da
treba usvojiti zakon u lustraciji, okaniti se priča o
regiji i usmjeriti prema srednjoj Europi. Ovo što smo
čuli o novoizabrane predsjednice - obnova odnosa s
Njemačkom kao prirodnim saveznom je dopadljivo i
poželjno jer je Njemačka jedina gospodarska snaga koja
može investirati u Hrvatsku", rekao je.
Raspudić: bi li bilo mobitela bez
Tuđmana?
"Drugovi se zaigraju pa kako su u
komunizmu silno napredovali, da su zahvaljujući
komunizmu izgrađene ceste, da smo se modernizirali i
industrijalizirali. Pa mi smo tek nedavno dobili
autocestu između dva najveća hrvatska grada. Kako bi
izgledala danas Hrvatska, poglavito Lika i srednja
Dalmacija, da su ceste izgrađene prije 50 godina, kad
je bilo logično da budu napravljene", upitao je
Raspudišć te dodao: "Kod nas se učinci tehničkog
napretka, koji je došao svugdje u svijetu pa bi došao
i kod nas, uspoređuju s učincima komunističkog režima.
Kao da bez Tita, Kardelja i Bakarića ne bi došli
televizori, hladnjaci i rock and roll. Ja im onda
kažem to kao da ne bi bilo mobitela i interneta da
nije bilo Frnje Tuđmana".
Nekoliko je stožernih točaka od kojih
Rapudić vidi početak napretka u Hrvatskoj: Lustracija,
reafirmacija Domovinakog rata, okretanje prema
srednjoj Europi i Njemačkoj umjesto regiji,
reafirmacija i aktivan odnos prema dijaspori (koju
aktualna vlast prezire), primjereniji odnos prema
braniteljima, ulaganje u pamet i obrazovanje, razvitak
medija i civilnog društva - od Sveučilišta i
obrazovanja do nadzora nad izborima i drugim
demokratskih procesima.
Izvor:
narod.hr
(104) |