Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
Èasopis DO
Hrvatska
Va¹a pisma
Knjige
  Iz ©vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

RATNI HEROJ IVAN ANÄELIĆ - DOKTOR      (25.11.2015.)

Rukama je vadio gelere iz tijela

Prije nekoliko mjeseci poÄelo je snimanje dokumentarnog filma o vukovarskom ratnom heroju iz Tovarnika Ivanu AnÄ‘eliću - Doktoru.

RijeÄ je o jednom od istinskih ratnih heroja koji se neviÄ‘enim žarom borio na nekoliko ratiÅ¡ta i pokazao veliku snalažljivost i hrabrost kakva je karakteristiÄna samo za izuzetne ljude voÄ‘ene idealom borbe za neovisnost vlastite zemlje.

"Organizirali smo se putem mjesnih zajednica. Zapovjednik sela Tovarnik bio je Marijan Popović, a Ivica Lasić bio je v.d. predsjednik lokalnog HDZ-a i s njim sam najviÅ¡e komunicirao, jer je HDZ preko Tomislava MerÄepa dobivao zapovjedi. Nakon Å¡to su 2. svibnja naÅ¡i policajci nastradali u Borovom Selu, u dogovoru s MerÄepom postavili smo barikade u Tovarniku. Dana 15. lipnja dobili smo obavijest da se u Vukovaru osniva Zbor narodne garde i da se svi mlaÄ‘i od 35 godina mogu prikljuÄiti. MeÄ‘u prvima sam otiÅ¡ao tamo, a obuÄavali su nas sadaÅ¡nji generali Ante Roso i Miljenko Filipović, koji su doÅ¡li sa svojih 30 ljudi. Imao sam tada sreÄ‘en život, dvoje djece koji su iÅ¡li u prvi i Äetvrti razred osnovne Å¡kole, napravio sam novu kuću... Ali znao sam da nema nazad. Znao sam da nam slijedi borba za opstanak, borba za slobodu Hrvatske. Bili smo okupljeni da naÄinimo temelj obrane grada Vukovara, jedini smo mi bili organizacijski sposobni da se suprostavimo ÄetniÄkim napadima", prisjeća se AnÄ‘elić.

U to vrijeme jugovojska je bila tampon zona izmeÄ‘u hrvatskih branitelja i Äetnika, no cijevi takozvane JNA bile su uperene prema hrvatskim položajima. Dolaskom dragovoljaca iz Zagreba, NaÅ¡ica, Vinkovaca, Äakova, kao i satnije HOS-a, Ivan AnÄ‘elić - Doktor postao je zamjenik zapovjednika Ivice Arbanasa na SajmiÅ¡tu.

"Pod zapovjedniÅ¡tvom Ivice Arbanasa sruÅ¡ena su prva Äetri aviona u Domovinskom ratu. SruÅ¡io ih je pokojni Luka Andrijanić, a uniÅ¡teno je i deset oklopnih vozila. Tada je jugovojska izgubila kompas te su u drugoj polovini kolovoza krenuli u otvoreni napad i osvajanje Vukovara", prisjeća se Doktor, i danas kaže: "Bio sam spreman poginuti za svoju domovinu. I da treba sve bih ponovio".

Majora Å ljivanÄanina poslao je s Äergom preko Dunava


PoÄetkom listopada 1991. godine, kada je elitni srpski korpus u Vukovaru doživio gubitke, imenom i prezimenom major Veselin Å ljivanÄanin pozvao me je na predaju. Rekao je preko megafona: "Ivane AnÄ‘eliću - Doktore, ja sam profesionalni vojnik, oficir, danima pratimo vaÅ¡ rad, nemate teoretske Å¡anse. IzaÄ‘ite s podignutim rukama, odložite naoružanje, bit će vam suÄ‘eno po jugoslavenskom zakonu. Mnogi će spasiti glavu, ali, na žalost, mnogi će platiti glavom". Motorolom sam mu odgovorio: "Profesionalni vojniÄe, oficire, je*** ti mater ÄetniÄku! Moje ime i prezime znaÅ¡, a ti se predstavljaÅ¡ kao profesionalni vojnik, oficir. Å to se ti ne predstaviÅ¡? Kad te ubijemo podignut ćemo spomenik neznanom junaku. Pakuj tu Äergu i u tri pi**e materine preko Dunava".

Ivan AnÄ‘elić bio je ranjen tri puta. Prvi put to se dogodilo u Vukovaru, 9. listopada 1991. godine. OzlijeÄ‘ena mu je sljepooÄnica, dobio je 12 injekcija u oko, ali nije želio ostati u bolnici. Drugi put ranjen je u Rami, 10. svibnja 1992. Dobio je nekoliko gelera u vrat, a dio krhotina je Äak i sam rukom povadio da mu ne smetaju. U akciji 18. lipnja 1992. u izravnom sukobu s udaljenosti od petnaestak metara ranjen je mitraljeskim rafalom u obje potkoljenice. Na lijevoj nozi zadobio je vanjski prijelom obje kosti, a na desnoj su mu oÅ¡tećeni svi živci i krvne žile. Operiran je u splitskoj bolnici, a nakon neokiko dana prebaÄen je avionom u Zagreb na daljnje lijeÄenje. Danas Ivan živi u Zagrebu, zasnovao je obitelj, ima dvoje odrasle djece i unuka Patrika.

Mario Kokaj, Glas Slavonije, www.hkz-kkv.ch

116-2015

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: