Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

DONATORSTVO KAO SUDBINA      (11.05.2018.)

Izlo┼żbe u povodu 120 godina ro─Ĺenja A. T. Mimare, Muzej Mimara i Strossmayerova galerija, 7. IVÔÇô20. V.

Gradovi poput Rima, Pariza, Berlina, M├╝nchena, razni europski centri, zemlje izvan staroga kontinenta, samo su bili putokazi u potrazi za blagom koje ─çe narasti na zavidnu brojku eksponata koju bi po┼żeljeli mnogi kolekcionari

Oni koji su ga imali prilike upoznati ka┼żu da ga pamte kao osobu ugodna karaktera, zanimljiva i inteligentna sugovornika, ─Źovjeka bogata iskustva, ali i vrlo jasnih stajali┼íta u kojima nije bilo ba┼í mnogo prostora za kompromise.

Mi ostali pamtimo ga sa zahvalno┼í─çu po ostav┼ítini ÔÇ×hrvatskom narodu i svojoj domoviniÔÇť, kako se Ante Topi─ç Mimara (1898ÔÇô1987) sam izrazio u pismu namjere, dokumentu kojim je svoj cjelo┼żivotni rad darovao nama. Iako je pro┼ílo dosta vremena, vi┼íe od trideset godina, kako se na Rooseveltovu trgu otvorilo Muzej Mimara, to ni izbliza nije tako davno kao Mimarino prepoznavanje vlastite vokacije, dok je jo┼í kao dje─Źarac u─Źio od don Frane Buli─ça i spoznao kako ─çe umjetnost biti njegova vje─Źna ljubav. Ni ratovi ni ┼żivotne neda─çe nisu ga omele na tom putu slikara, restauratora, vrijednoga sakuplja─Źa umjetnina. Gradovi poput Rima, Pariza, Berlina, M├╝nchena, razni europski centri, zemlje izvan staroga kontinenta, samo su bili putokazi u potrazi za blagom koje ─çe narasti na zavidnu brojku eksponata koju bi po┼żeljeli mnogi kolekcionari. Od ─çilima i staklenih posuda do oltarnih pala i golemih platna, poznatih i nepoznatih majstora, broj eksponata popeo se na nekih 3750 djela. U suradnji s mnogim kustosima, odjelima i ministrima biv┼íe dr┼żave, Mimara je desetlje─çima ─Źuvao zbirke, ┼żive─çi i rade─çi po Europi, gotovo dva desetlje─ça u Maroku, kako bi se napokon nastanio u Salzburgu prije negoli je do┼íao u Basari─Źekovu ulicu u Zagrebu. Tad se intenzivirala ideja o tome kako je nu┼żno na─çi prostor za svu tu koli─Źinu raznorodnih djela koja su zahtijevala primjeren prostor. Na┼żalost, nakon kona─Źnoga dogovora i izbora Mimara nije do─Źekao da vidi velebno mjesto o kojem je sanjao.

Sje─çam se sebe kao mlade studentice 1987, kada je Muzej Mimara otvoren javnosti, s kojim sam ushi─çenjem kro─Źila u prostorije, sretna zbog mogu─çnosti da svakodnevno mogu promatrati djela iz vremena Rembrandta, Rubensa, Brueghela, pa makar to bile i samo majstorske radionice ili ┼íkole (krugovi) istih velikana. Mogu tek samo zamisliti ponos tada┼ínje kustosice, danas ravnateljice Lade Ratkovi─ç Bukov─Źan, koja se nalazila na popisu zajedno s ostalih troje kolega ┼íto ih je na popis ─Źuvara uvrstio sam Ante Topi─ç Mimara. Ista ekipa uz druge stru─Źnjake zdu┼íno se bacila na odgovorni posao jer su se pretpostavljene atribucije mnogih djela morale pomnije istra┼żiti. U ostav┼ítini donatora danas je uspostavljen red, razja┼ínjene su mnoge nejasno─çe, to─Źnije dijagnosticirane atribucije, imena, pobli┼że odre─Ĺena datiranja. U svemu tome najva┼żnija je bila nakana koju je Mimara dao kao zada─çu svima onima koji ─çe se baviti njegovim zbirkama, da ih ┼íto transparentnije i intenzivnije uklju─Źe u kulturni ┼żivot hrvatskog naroda, da bude predlo┼żak za istra┼żivanja i u─Źenja generacijama koje dolaze.

Dakle, ve─ç u poslijeratnim godinama (1948.) Mimara je jasno dao do znanja za koga zapravo radi taj mukotrpni posao, za koga skuplja svoju kolekciju. Iako je trebalo pro─çi gotovo dva desetlje─ça do realizacije prve donacije Mimarinih umjetnina od osamdesetak radova, koje je darovao Strossmayerovoj galeriji, bilo je to odavanje priznanja samom biskupu J. J. Strossmayeru, Vitezovi─çu i drugim velikanima istih pobuda, ali i naznaka onoga ┼íto ─çe slijediti poslije, kada je radio na oboga─çivanju zbirke i tra┼żenju adekvatnog prostora u Zagrebu koji bi bio dom za njegovu kolekciju. Godine 1973. nastao je ugovor kojim je obznanio da mu je cilj pridru┼żiti se gore spomenutim prethodnicima, najve─çim hrvatskim donatorima, ┼íto je ujedno pravni dokaz o utemeljenju budu─çeg Muzeja Mimara. Potom kre─çe pohod na dom za njegove umjetnine. Nakon ┼íto se odustalo od novoadaptiranih prostora Klovi─çevih dvora u kojima je Mimara, zajedno s dugogodi┼ínjim ravnateljem Galerije Klovi─çevih dvora Antom Sori─çem, priredio nekoliko zapa┼żenih izlo┼żbi, me─Ĺu kojima je jedna od najrasko┼ínijih bila ona kineske umjetnosti, potraga je krenula u nekoliko smjerova, dok se na kraju nije iz privremenog galerijskog prostora u kojem je bio smje┼íten dio zbirke (1983.) u Vili Prekri┼żje (tada┼ínjoj Vili Zagorje) preselila na dana┼ínju lokaciju tzv. ┼ákolskog foruma.

Dvije izlo┼żbe

Ovo podu┼że informativno podsje─çanje na najva┼żnije trenutke i faktografiju vezanu uz lik i djelo Ante Topi─ça Mimare i njegovu pojavu na hrvatskoj kulturnoj sceni donacijom koja tvori jedno od najopse┼żnijih mjesta objedinjavanja djela europskog i svjetskog podrijetla, uvod je za prikaz dvije va┼żne izlo┼żbe otvorene u prostorima Muzeja Mimare. Jedna je prire─Ĺena kao spomenar u povodu 120. obljetnice ro─Ĺenja donatora, a druga je izbor njegovih darova Strossmayerovoj galeriji.

U podrumu zgrade na Rooseveltovu trgu 5 u Zagrebu izlo┼żeno je 25 radova razli─Źitih ┼żanrova, tehnika i razdoblja, od portreta stvarnih likova poput Louisa XIV, nepoznatih ljepotica i javnih tu┼żitelja do morskih bo┼żanstava, Madonne, seoskih ambijenata, sakralnih motiva, vratnica sa svecima, veduta, pejza┼ża i drugih tematika, izbor koji su priredili kustosi Strossmayerove galerije Ljerka Dulibi─ç, Iva Pasini Tr┼żec, Borivoj Popov─Źak i Ivan Feren─Źak u suradnji s kolegicama iz Muzeja Mimare Ladom Ratkovi─ç Bukov─Źan i Ivom Firm.

Cilj je izlo┼żbe ne samo slavljenje obljetnice dviju institucija kojima, to nije prva zajedni─Źka suradnja ve─ç i potvrda izvr┼íavanja obe─çanja Anti Topi─çu Mimari kako ─çe se na taj na─Źin promicati i oboga─çivati svijest o umjetni─Źkoj vrijednosti starih majstora te prenositi poruka uzajamnosti u njegovanju djela koja tvore hrvatsku kulturnu ba┼ítinu. U vitrini se nalaze autenti─Źni fotoalbumi slika iz kolekcije, Mimarinih posveta i fotografija Slikarskog ateliera (izlo┼żeno djelo) Balthasara van den Bosschea, koji je bio predlo┼żak za naslovnicu kataloga i plakata izlo┼żbe Odabrana djela iz donacije Ante Topi─ça Mimare Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU. Ista ekipa autora postava te ravnateljica opse┼żno su potkrijepili izlo┼żbu tekstovima koji govore o va┼żnosti izlo┼żbe, donaciji, potkrepi autenti─Źnosti potvr─Ĺenih djela te daljim nastojanjima da se zbirka oboga─çuje istra┼żivanjima dostupnim suvremenim metodama kojima ─çe svako djelo napokon dobiti uz inventarni broj i legendu s potvr─Ĺenom datacijom i atribucijom.

Druga izlo┼żba otvorena je u lijevom krilu prizemlja, u kojem se uz brojnu pisanu dokumentaciju i panele s biografskim podacima, nacrtima zgrade, skicom predlo┼íka za postav djela iz zbirke Mimarine umjetnosti, katalozima pojedinih samostalnih izlo┼żbi i drugim pisanim artefaktima, u nekoliko prostorija nalazi stotinjak djela primijenjene umjetnosti, najve─çim brojem posuda od stakla. Od egipatskog razdoblja do novijih vremena u staklenim su vitrinama izlo┼żene posude, figure, uporabni predmeti, a po zidovima su rasprostrti tepisi iz Irana, Sirije i Indije, od ─Źega je najbogatija zbirka vrhunskoga venecijanskog stakla s otoka Murana. Izlo┼żena su i mnoga djela dalekoisto─Źne umjetnosti iz fundusa.

Pustolovni lovac na umjetnine

Obje izlo┼żbe potkrijepljene su videozapisima o ┼żivotu donatora, od kojih je intervju s Antom Topi─çem Mimarom osobito zanimljiv jer se iz njega mogu saznati mnogi detalji o na─Źinu na koji je dolazio do djela. Svojevrsni je kuriozitet da je Mimara, za razliku od mnogih svjetskih kolekcionara, bez posrednika, sam, tra┼żio i birao djela. U nesigurnim vremenima birao je gradove koji su mu bili najpouzdaniji za ─Źuvanje ostav┼ítine, kako je zavr┼íio u Maroku, ┼íto mu je bilo najzanimljivije, na ┼íto je obra─çao pa┼żnju pri prikupljanju djela te koji su mu bili afiniteti, mo┼że se pogledati iz tridesetak godina stara intervjua iz arhive HRT-a. ┼Żiva rije─Ź Ante Topi─ç Mimare druk─Źija je od opisivanja portreta nekog ─Źovjeka, osobito ┼íto se u razgovoru mo┼że osjetiti kakva je osoba bio.

Zahvaljuju─çi njemu, ali i njegovoj vjernoj suputnici Wiltrud, koja je otvorila Muzej 1987, Mimara je postao sinonim za avanturizam u pustolovini lova na umjetnine, koji je od nejaka dalmatinskog dje─Źaka, te┼íko ranjena mladi─ça u Prvom svjetskom ratu, postao ikona za zaljubljenike u umjetnost, osoba koju ─çemo pamtiti kao velika ljubitelja hrvatskog naroda, a ─Źiju se naklonost mo┼że potvrditi fundusom od gotovo ─Źetiri tisu─çe eksponata dostupnih i doma─çoj i stranoj publici svakog dana tijekom cijele godine. Na dan kada je ro─Ĺen, 7. travnja, otvorene su spomenute dvije izlo┼żbe. I da je s nama, bi li mogao po┼żeljeti ljep┼íi ro─Ĺendanski dar od ispunjenja sna, da su prostorije Muzeja Mimare pune ljudi, a najvi┼íe onih mladih, radi kojih je zadu┼żio svoje ─Źuvare da budu─çnost daruju nara┼ítajima koji ─çe na njegovoj ostav┼ítini stjecati nove poglede na svijet umjetnosti.

Snje┼żana Samac, Vijenac 630

www.hkz-kkv.ch

157- 2018

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU