|
Predstavljen Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik Marka
Samardžije
Predstavljanje knjige Srpsko-hrvatski objasnidbeni
rječnik uglednoga hrvatskog jezikoslovca i leksikologa
Marka Samardžije održano je u Matici hrvatskoj 1.
ožujka. O novu Matičinu izdanju, koje je izazvalo
velik interes javnosti, govorili su predsjednik Matice
hrvatske akademik Stjepan Damjanović, jezikoslovka
Marija Znika, recenzentica knjige, te sam autor. |
Prisutne je pozdravila i glavna urednica Matice hrvatske
Romana Horvat uvodno podsjetivši na Matičina izdanja o
temi odnosa hrvatskoga i srpskoga jezika, objavljena u
posljednjih osamdesetak godina.
Matičin predsjednik Samardžiju je
predstavio kao vrsna leksikologa i leksikografa koji je o tom području
jezikoslovlja objavio više stručnih knjiga te srednjoškolski udžbenik otisnut u
sedam izdanja. "On dakle, da se sportski izrazim, ima više utakmica u nogama i
to se u Srpsko-hrvatskom objasnidbenom rječniku vidi."
Damjanović je naglasio da autor polazi
s gledišta da su razlike u leksiku između srpskoga i
hrvatskoga rezultat odjelita razvoja dviju jezičnih i
etničkih zajednica, da te razlike imaju svoja vjerska
i civilizacijska ishodišta i posljedica su različitih
standardizacijskih procesa. U tom smislu osobito je
istaknuo autorov stav "da se standardni jezik ne
izgrađuje niti komu za ljubav niti komu za inat, nego
ga svaka zajednica izgrađuje po mjeri vlastitih
potreba". Dodao je da se leksičke razlike između
hrvatskoga i srpskoga nalaze i u općem leksiku, ali
još više u strukovnom i znanstvenom nazivlju.
Zaključno je citirao Samardžijin predgovor u kojem
stoji da je rječnik zamišljen kao praktično pomagalo
pripadnicima hrvatske jezične zajednice da bi što
bolje razumjela srpski jezik, napose mlađem naraštaju,
koji u dodiru sa srpskim standardom osjeća da velik
dio leksika razumije, ali dio mu je nepoznat i
nerazumljiv.
Recenzentica Marija Znika knjigu je
ocijenila "pouzdanim djelom o srpskim riječima" koje
sadržava 6300 natuknica te stotinjak frazema
uobičajenih u srpskome. Apostrofirala je "da rječnik
ne pretendira na isticanje razlika između dvaju
jezika, nego na međusobno upoznavanje različitosti
koje bi trebalo olakšati sporazumijevanje i
onemogućiti pogrešno razumijevanje".
Navela je primjere Samardžijine
metode. S jedne strane, rekla je, namjera je autora
bila zabilježiti očite leksičke razlike za isto, dakle
ono što u srpskom ima posve drugi naziv za isti
referent u hrvatskom. Primjerice: duvak - mladenkin
veo, zarezač - šiljilo, prenebregavati - zanemarivati.
S druge strane, nakana je bila upozoriti na riječi
koje u obama jezicima imaju isti ili sličan oblik, ali
različito značenje: poručiti - srp. naručiti, rastvor
- otopina, zarez - usjek, ožiljak.
Autor je na koncu naglasio kako
njegova knjiga ni koncepcijom, ni sadržajem, nije
razlikovni rječnik, nego je namjera bila pripadnicama
i pripadnicima hrvatske jezične zajednice objasniti
stanovit broj leksema srpskoga jezika. Kazao je da je
građa za rječnik prikupljana razmjerno dugo, pretežito
iz vrela objavljenih u 20. stoljeću, a izvori su
uglavnom bili srpska prijevodna, lijepa, dijelom i
stručna literatura, jezik suvremenoga novinstva te
elektronička građa. Na kraju je zahvalio izdavaču,
svim suradnicima i urednicima, ali i medijskim
dušebrižnicima i kvazikritičarima koji su pomogli
njegovu, kako je jedan od njih napisao, a Samardžija
ga u duhovitu tonu citirao, knjigočudovištu, da
dosegne rekordnu prodaju.
Goran Galić, Vijenac
www.hkz-kkv.ch |