![](images/marko_samardzija_objasnidbenirjecnik.jpg)
|
Predstavljen Srpsko-hrvatski objasnidbeni rjeÄnik Marka
Samardžije
Predstavljanje knjige Srpsko-hrvatski objasnidbeni
rjeÄnik uglednoga hrvatskog jezikoslovca i leksikologa
Marka Samardžije održano je u Matici hrvatskoj 1.
ožujka. O novu MatiÄinu izdanju, koje je izazvalo
velik interes javnosti, govorili su predsjednik Matice
hrvatske akademik Stjepan Damjanović, jezikoslovka
Marija Znika, recenzentica knjige, te sam autor. |
Prisutne je pozdravila i glavna urednica Matice hrvatske
Romana Horvat uvodno podsjetivÅ¡i na MatiÄina izdanja o
temi odnosa hrvatskoga i srpskoga jezika, objavljena u
posljednjih osamdesetak godina.
MatiÄin predsjednik Samardžiju je
predstavio kao vrsna leksikologa i leksikografa koji je o tom podruÄju
jezikoslovlja objavio viÅ¡e struÄnih knjiga te srednjoÅ¡kolski udžbenik otisnut u
sedam izdanja. "On dakle, da se sportski izrazim, ima više utakmica u nogama i
to se u Srpsko-hrvatskom objasnidbenom rjeÄniku vidi."
Damjanović je naglasio da autor polazi
s gledišta da su razlike u leksiku između srpskoga i
hrvatskoga rezultat odjelita razvoja dviju jeziÄnih i
etniÄkih zajednica, da te razlike imaju svoja vjerska
i civilizacijska ishodiÅ¡ta i posljedica su razliÄitih
standardizacijskih procesa. U tom smislu osobito je
istaknuo autorov stav "da se standardni jezik ne
izgrađuje niti komu za ljubav niti komu za inat, nego
ga svaka zajednica izgrađuje po mjeri vlastitih
potreba". Dodao je da se leksiÄke razlike izmeÄ‘u
hrvatskoga i srpskoga nalaze i u općem leksiku, ali
još više u strukovnom i znanstvenom nazivlju.
ZakljuÄno je citirao Samardžijin predgovor u kojem
stoji da je rjeÄnik zamiÅ¡ljen kao praktiÄno pomagalo
pripadnicima hrvatske jeziÄne zajednice da bi Å¡to
bolje razumjela srpski jezik, napose mlađem naraštaju,
koji u dodiru sa srpskim standardom osjeća da velik
dio leksika razumije, ali dio mu je nepoznat i
nerazumljiv.
Recenzentica Marija Znika knjigu je
ocijenila "pouzdanim djelom o srpskim rijeÄima" koje
sadržava 6300 natuknica te stotinjak frazema
uobiÄajenih u srpskome. Apostrofirala je "da rjeÄnik
ne pretendira na isticanje razlika između dvaju
jezika, nego na meÄ‘usobno upoznavanje razliÄitosti
koje bi trebalo olakšati sporazumijevanje i
onemogućiti pogrešno razumijevanje".
Navela je primjere Samardžijine
metode. S jedne strane, rekla je, namjera je autora
bila zabilježiti oÄite leksiÄke razlike za isto, dakle
ono Å¡to u srpskom ima posve drugi naziv za isti
referent u hrvatskom. Primjerice: duvak - mladenkin
veo, zarezaÄ - Å¡iljilo, prenebregavati - zanemarivati.
S druge strane, nakana je bila upozoriti na rijeÄi
koje u obama jezicima imaju isti ili sliÄan oblik, ali
razliÄito znaÄenje: poruÄiti - srp. naruÄiti, rastvor
- otopina, zarez - usjek, ožiljak.
Autor je na koncu naglasio kako
njegova knjiga ni koncepcijom, ni sadržajem, nije
razlikovni rjeÄnik, nego je namjera bila pripadnicama
i pripadnicima hrvatske jeziÄne zajednice objasniti
stanovit broj leksema srpskoga jezika. Kazao je da je
graÄ‘a za rjeÄnik prikupljana razmjerno dugo, pretežito
iz vrela objavljenih u 20. stoljeću, a izvori su
uglavnom bili srpska prijevodna, lijepa, dijelom i
struÄna literatura, jezik suvremenoga novinstva te
elektroniÄka graÄ‘a. Na kraju je zahvalio izdavaÄu,
svim suradnicima i urednicima, ali i medijskim
duÅ¡ebrižnicima i kvazikritiÄarima koji su pomogli
njegovu, kako je jedan od njih napisao, a Samardžija
ga u duhovitu tonu citirao, knjigoÄudoviÅ¡tu, da
dosegne rekordnu prodaju.
Goran Galić, Vijenac
www.hkz-kkv.ch |