Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

SANADER U EUROPSKOM INSTITUTU U ZUERICHU      (09.02.2008.)

Dozvolimo da Europa nastane

U svome govoru studentima Univerziteta u Zürichu, u rujnu 1946. godine, Sir Winston Churchill se zauzeo za europsko jedinstvo u slobodi i miru, te svoj govor završio riječima: "Dozvolimo da Europa nastane".

1996. godine, povodom 50-e godišnjice njegovog povjesnog govora, održana je prva "Churchill Conference". Od tada se ta konferencija održava svake godine. Organizira je Europski Institut Zürich, u suorganizaciji s britanskim veleposlanstvom u Bernu, Švicarskim Institutom za istraživanje inozemstva i financijsku podporu Coutts Banke.


Visokopozicionirani gosti internacionalne političke i privredne scene sastaju se da bi prodiskutirali aktuelne teme europske integracije. Do danas su to bili dr. Richard Freiherr von Weizsäcker (bivši njemački predsjednik), dr. Henry Kissinger (bivši američki ministar vanjskih poslova), Alexander Kwasnieski (poljski predsjednik), Mikulas Dzurinda (slovački premijer), Zoran Đinđić (srpski premijer), dr. Helmut Kohl (bivši premijer Njemačke), Valery Giscard d'Estaing (bivši predsjednik Francuske), Lord Owen (bivši britanski ministar vanjskih poslova), Andrej Olechowski (bivši poljski ministar vanjskih poslova), Sir Edward Heath (bivši britanski premijer), Vaclav Klaus (češki premijer), Laszlo Kovacs (mađarski ministar vanjiskih poslova), i mnogi istaknuti švicarski političari.


Ove godine poziv na "Churchil Conference" dobio je dr. Ivo Sanader, premijer Republike Hrvatske, te je 07.02.2008. održao predavanje "Hrvatska na putu u EZ".

 

 

Dekan pravnog fakulteta prof. Dr. Tobias Jaag pozdravio je uvaženog gosta dr. Ivu Sanadera i njegovu suprugu prof. dr. Mirjanu Sanader, predstavnike hrvatske diplomacije u Švicarskoj, predstavnike vlasti kantona Zuerich i ostali auditorij, a onda je najavio dr. Erica Honeggera, direktora Europskog instituta.

Dr. Honegger je priznao da je i njemu, premda je povjesničar, poznata samo najnovija hrvatska povijest, stoga želi kratkim pogledom u hrvatsku prošlost upoznati slušatelje. Zašto ovaj povijesni pogled unatrag, upitao je? Put kojim neka država želi ići u budućnost, može se razumijeti jedino u kontekstu s njenom prošlošću. Tu maksimu najbolje je oblikovao Winston Churchill u čijem znaku se današnje predavanje održava. Njegove su analize bile obilježene dubokim razumijevanjem povijesti i vizionarskim mislima o integraciji Europe. Nije slučajnost da su Churchillove zamisli o federalističnoj Europi nastale neposredno nakon 2. sv. rata kao izraz želje za mirnom Europom.

Koju ulogu u tome ima Hrvatska koja je prolazila kroz burna razdoblja, a što bi o tome rekao Churchil, to neznamo, ali večeras imamo priliku iz prve ruke jednog izvanrednog predavača saznati više o Hrvatskoj i njenom putu u Europu. Pozdravljam još jednom hrvatskog premijera dr. Ivu Sanadera. Iz njegovog životnog puta lako ćemo zaključiti da je dr. Sanader jedna svestrano angažirana osoba, sa, za jednog političara, neobičnom akademskom pozadinom, rekao je dr. Honegger. Uslijedio je kratki životopis našeg premijera.
Dr. Ivo Sanader se zahvalio dr. Honeggeru na pozivu i rekao da mu je velika čast što svoje izlaganje smije održati upravo na Europskom institutu i u okviru "Churchil Converence".

U Hrvatskoj je demokracija učvršćena, o čemu svjedoče nekoliko izmjena vladajućih stranaka u Hrvatskoj od osamostaljenja 1992. do danas. Njegova je stranka HDZ izgubila na izborima 2000. godine. Analiza gubitka dovela je do saznanja da je nužno potrebno reformirati stranku. Rezultat toga bila je ponovna pobjeda 2003. godine, od kada je on premijer, a njegova zemlja od 2004. zvanični kandidat za pristup Europskoj zajednici. Dr. Sanader je mišljenja da će ova godina (2008.) biti odlučujča, i nada se da će Hrvatska 2009. godine postati članica EZ. Trenutačno se nalazimo na polovici puta sa 16 otvorenih poglavlja pristupa, rekao je Sanader. Svjestan je da bi tempo mogao biti i brži, ali za ples (tango) je potrebno dvoje, čime je apelirao na EZ da na Hrvatsku ne gleda kao na jedan dio skupine istočno-europskih kandidata, nego da s njome individualno pregovara.

Svjestan je da se na Hrvatsku gleda ne samo kao na lijepu zemlju na jugoistoku Europe, nego se od nje očekuje da pomogne drugim državama toga područja. "Želimo kooperaciju umjesto konfrontacije" rekao je Ivo Sanader u svezi sa burnom prošlošću obilježenom ratom u bivšoj Jugoslaviji. Put kooperacije vidi posebno, ali ne isključivo, u europskoj integraciji. "Za nas je pristup Europskoj zajednici i NATO-u jednako važan. Obje te organizacije zastupaju vrijednosti koje su i Hrvatskoj važne: demokraciju, mir, ljudska prava i tržišnu privredu".

Što se tiče onoga na čemu sami moramo poraditi, ne očekujemo nikakav popust. Hrvatska će se napregnuti, posebno u reformi pravosuđa, javne uprave i borbi protiv korupcije. U pravosuđu se ubuduće ne smije događati da sposoban advokat kaznene slučajeve dovede u zastaru. Korupcija mora biti zamjenjene transparencijom. Još ove godine širom Hrvatske uvesti će se sistem koji javnosti dozvoljava pratiti stanje kaznenih sudskih predmeta, a sudac će biti izabran putem kompjutera na bazi slučajnog odabira.

Puno je toga već napravljeno što EZ definira kao preduvijet za pristup, primjerice razvoj privrede. Sanaderovoj vladi uspjelo je spustiti državni deficit ispod 3 % (što je Maastricht kriterij), a rast privrede iznosi 6 %. Za 2008. godinu računa sa manjim porastom od oko 4.5 % zbog hlađenja konjukture u svijetu, usprkos toga neće dozvoliti da bude ispod 3 %. Cilj je smanjiti nezaposlenost od trenutačnih 11 na 7 %. Budućnost Hrvatske privrede ovisi i o pristupu EZ, jer najbolja garancija za inozemne investitore je upravo članstvo u EU i NATO.

Svoja izlaganja predavači obično završavaju nekim osobnim zaključkom ili vizijom. Helmut Kohl je zaključio rečenicom: "Oni koji su sanjali i bili dovoljno jaki ostvariti svoje snove, u konačnici su bili pravi realisti". Dr. Sanader je svoje izlaganje završio rečenicom: "Ja ne poznam niti jednog pesimista, koji je ostvario svoj cilj!"

Nakon burnog pljeska, dr. Honegger se zahvalio na interesantnom izlaganju. Saznao je da dr. Sanadera zanima nogomet i da ga dobro igra, pa mu poklanja orginalnu nogometnu loptu Europskog prvenstva 2008. Poželio mu je da Hrvatska nogometna reprezentacija postane prvak Europe, ali naravno jedino u slučaju da Švicarska ispadne iz konkurencije.

Najveće zadovoljstvo te večeri doživjela sam kada je dr. Honegger, govoreći o novijoj povijesti Hrvatske, rekao da je Hrvatska vodila oslobodilački rat. Naime, opće je mišljenje u Švicarskoj da je to bio građanski rat. Opovrgavajući tu tvrdnju i naglašavajući da se radilo o agresiji na Hrvatsku, kod nekih sam Švicaraca naišla na nerazumijevanje, a neki su mi rekli da sam, kao Hrvatica, pristrana i preporučili mi da se informiram na internetu na kojem svi pišu o kako je to bio građanski rat.

Kada je na izborima u studenome 2003. ponovno na vlast došao HDZ, švicarska sredstva informiranja bila su vrlo nesklona toj promjeni. Između ostaloga moglo se pročitati i slijedeće: "Stvarno suočavanje sa autokratskim naslijeđem dugogodišnjeg šefa stranke i države Franje Tuđmana, Sanader je izbjegao. Stranka je također odbila ispričati se zbog ratnih zločina koje je počinila hrvatska vojska tokom rata protiv Bosne i Srbije". Da sam imala priliku, upitala bih dr. Honeggera kako je došlo do te promjene, što ga je navelo da da promijeni mišljenje.

Autor: Dunja Gaupp, www.hkz-kkv.ch

   

007-2008

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch