Visokopozicionirani gosti internacionalne političke i
privredne scene sastaju se da bi prodiskutirali aktuelne
teme europske integracije. Do danas su to bili dr.
Richard Freiherr von Weizsäcker (bivši njemački
predsjednik), dr. Henry Kissinger (bivši američki
ministar vanjskih poslova), Alexander Kwasnieski
(poljski predsjednik), Mikulas Dzurinda (slovački
premijer), Zoran Đinđić (srpski premijer), dr. Helmut
Kohl (bivši premijer Njemačke), Valery Giscard d'Estaing
(bivši predsjednik Francuske), Lord Owen (bivši
britanski ministar vanjskih poslova), Andrej Olechowski
(bivši poljski ministar vanjskih poslova), Sir Edward
Heath (bivši britanski premijer), Vaclav Klaus (češki
premijer), Laszlo Kovacs (mađarski ministar vanjiskih
poslova), i mnogi istaknuti švicarski političari.
Ove godine poziv na "Churchil Conference" dobio je
dr. Ivo Sanader, premijer Republike Hrvatske, te je
07.02.2008. održao predavanje "Hrvatska na putu u EZ".
Dekan pravnog fakulteta prof. Dr. Tobias
Jaag pozdravio je uvaženog gosta dr. Ivu Sanadera i njegovu suprugu prof. dr.
Mirjanu Sanader, predstavnike hrvatske diplomacije u Švicarskoj, predstavnike
vlasti kantona Zuerich i ostali auditorij, a onda je najavio dr. Erica
Honeggera, direktora Europskog instituta.
Dr. Honegger je priznao da je i njemu,
premda je povjesničar, poznata samo najnovija hrvatska
povijest, stoga želi kratkim pogledom u hrvatsku
prošlost upoznati slušatelje. Zašto ovaj povijesni
pogled unatrag, upitao je? Put kojim neka država želi
ići u budućnost, može se razumijeti jedino u kontekstu
s njenom prošlošću. Tu maksimu najbolje je oblikovao
Winston Churchill u čijem znaku se današnje predavanje
održava. Njegove su analize bile obilježene dubokim
razumijevanjem povijesti i vizionarskim mislima o
integraciji Europe. Nije slučajnost da su Churchillove
zamisli o federalističnoj Europi nastale neposredno
nakon 2. sv. rata kao izraz želje za mirnom Europom.
Koju ulogu u tome ima Hrvatska koja je
prolazila kroz burna razdoblja, a što bi o tome rekao
Churchil, to neznamo, ali večeras imamo priliku iz
prve ruke jednog izvanrednog predavača saznati više o
Hrvatskoj i njenom putu u Europu. Pozdravljam još
jednom hrvatskog premijera dr. Ivu Sanadera. Iz
njegovog životnog puta lako ćemo zaključiti da je dr.
Sanader jedna svestrano angažirana osoba, sa, za
jednog političara, neobičnom akademskom pozadinom,
rekao je dr. Honegger. Uslijedio je kratki životopis
našeg premijera.
Dr. Ivo Sanader se zahvalio dr. Honeggeru na pozivu
i rekao da mu je velika čast što svoje izlaganje smije
održati upravo na Europskom institutu i u okviru
"Churchil Converence".
U Hrvatskoj je demokracija učvršćena,
o čemu svjedoče nekoliko izmjena vladajućih stranaka u
Hrvatskoj od osamostaljenja 1992. do danas. Njegova je
stranka HDZ izgubila na izborima 2000. godine. Analiza
gubitka dovela je do saznanja da je nužno potrebno
reformirati stranku. Rezultat toga bila je ponovna
pobjeda 2003. godine, od kada je on premijer, a
njegova zemlja od 2004. zvanični kandidat za pristup
Europskoj zajednici. Dr. Sanader je mišljenja da će
ova godina (2008.) biti odlučujča, i nada se da će
Hrvatska 2009. godine postati članica EZ. Trenutačno
se nalazimo na polovici puta sa 16 otvorenih poglavlja
pristupa, rekao je Sanader. Svjestan je da bi tempo
mogao biti i brži, ali za ples (tango) je potrebno
dvoje, čime je apelirao na EZ da na Hrvatsku ne gleda
kao na jedan dio skupine istočno-europskih kandidata,
nego da s njome individualno pregovara.
Svjestan je da se na Hrvatsku gleda ne
samo kao na lijepu zemlju na jugoistoku Europe, nego
se od nje očekuje da pomogne drugim državama toga
područja. "Želimo kooperaciju umjesto konfrontacije"
rekao je Ivo Sanader u svezi sa burnom prošlošću
obilježenom ratom u bivšoj Jugoslaviji. Put
kooperacije vidi posebno, ali ne isključivo, u
europskoj integraciji. "Za nas je pristup Europskoj
zajednici i NATO-u jednako važan. Obje te organizacije
zastupaju vrijednosti koje su i Hrvatskoj važne:
demokraciju, mir, ljudska prava i tržišnu privredu".
Što se tiče onoga na čemu sami moramo
poraditi, ne očekujemo nikakav popust. Hrvatska će se
napregnuti, posebno u reformi pravosuđa, javne uprave
i borbi protiv korupcije. U pravosuđu se ubuduće ne
smije događati da sposoban advokat kaznene slučajeve
dovede u zastaru. Korupcija mora biti zamjenjene
transparencijom. Još ove godine širom Hrvatske uvesti
će se sistem koji javnosti dozvoljava pratiti stanje
kaznenih sudskih predmeta, a sudac će biti izabran
putem kompjutera na bazi slučajnog odabira.
Puno je toga već napravljeno što EZ
definira kao preduvijet za pristup, primjerice razvoj
privrede. Sanaderovoj vladi uspjelo je spustiti
državni deficit ispod 3 % (što je Maastricht
kriterij), a rast privrede iznosi 6 %. Za 2008. godinu
računa sa manjim porastom od oko 4.5 % zbog hlađenja
konjukture u svijetu, usprkos toga neće dozvoliti da
bude ispod 3 %. Cilj je smanjiti nezaposlenost od
trenutačnih 11 na 7 %. Budućnost Hrvatske privrede
ovisi i o pristupu EZ, jer najbolja garancija za
inozemne investitore je upravo članstvo u EU i NATO.
Svoja izlaganja predavači obično
završavaju nekim osobnim zaključkom ili vizijom.
Helmut Kohl je zaključio rečenicom: "Oni koji su
sanjali i bili dovoljno jaki ostvariti svoje snove, u
konačnici su bili pravi realisti". Dr. Sanader je
svoje izlaganje završio rečenicom: "Ja ne poznam niti
jednog pesimista, koji je ostvario svoj cilj!"
Nakon burnog pljeska, dr. Honegger se
zahvalio na interesantnom izlaganju. Saznao je da dr.
Sanadera zanima nogomet i da ga dobro igra, pa mu
poklanja orginalnu nogometnu loptu Europskog prvenstva
2008. Poželio mu je da Hrvatska nogometna
reprezentacija postane prvak Europe, ali naravno
jedino u slučaju da Švicarska ispadne iz konkurencije.
Najveće zadovoljstvo te večeri
doživjela sam kada je dr. Honegger, govoreći o novijoj
povijesti Hrvatske, rekao da je Hrvatska vodila
oslobodilački rat. Naime, opće je mišljenje u
Švicarskoj da je to bio građanski rat. Opovrgavajući
tu tvrdnju i naglašavajući da se radilo o agresiji na
Hrvatsku, kod nekih sam Švicaraca naišla na
nerazumijevanje, a neki su mi rekli da sam, kao
Hrvatica, pristrana i preporučili mi da se informiram
na internetu na kojem svi pišu o kako je to bio
građanski rat.
Kada je na izborima u studenome 2003.
ponovno na vlast došao HDZ, švicarska sredstva
informiranja bila su vrlo nesklona toj promjeni.
Između ostaloga moglo se pročitati i slijedeće:
"Stvarno suočavanje sa autokratskim naslijeđem
dugogodišnjeg šefa stranke i države Franje Tuđmana,
Sanader je izbjegao. Stranka je također odbila
ispričati se zbog ratnih zločina koje je počinila
hrvatska vojska tokom rata protiv Bosne i Srbije". Da
sam imala priliku, upitala bih dr. Honeggera kako je
došlo do te promjene, što ga je navelo da da promijeni
mišljenje.
Autor: Dunja Gaupp, www.hkz-kkv.ch
|