Sedlar za Direktno o novom filmu:
- Gospodine Sedlar, koji je bio neposredan povod za snimanje filma na tu temu?
Film je nastao da se ne zaboravi 100. obljetnica stvaranja jedne umjetne države koja se zvala Jugoslavija. Mislim da smo kao narod skloni zaboravu, a najgroznije stvari za hrvatski narod dogaÄ‘ale su se upravo u prvoj i drugoj Jugoslaviji. Stoga sam smatrao da je tu obljetnicu dobro obilježiti, a najbitniji dio cijele priÄe o Jugoslavijama jest srbijanski teror koji se u njima provodio nad Hrvatima u Hrvatskoj i Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Naravno, pritom nisam zaboravio ni na Hrvate koji su u tom srbijanskom teroru sudjelovali ili su ga podržavali. Naime, nisu nama Srbi najveći krivci za naÅ¡e nedaće i stradanja... I sami smo tome pridonijeli odnosno uÄinile su to odreÄ‘ene grupe i pojedinci o kojima takoÄ‘er u ovom filmu govorimo. Jedna instrumentalizirana grupa Srba, ali i Hrvata u Hrvatskoj i dan danas Äini sve kako bi omalovažili hrvatsku državu i onemogućili nam normalan život u njoj.
- Tko je autor teksta u filmu i koliko je njegovo snimanje trajalo?
Dogovorio sam se s novinarom i publicistom Nenadom PiskaÄem u ožujku ove godine i on je napisao tekst, a samo snimanje filma trajalo je oko Å¡est mjeseci.
- Jeste li se prilikom snimanja filma konzultirali s povjesniÄarima?
Gospodin PiskaÄ je izuzetno obrazovan Äovjek s dobrim povijesnim znanjem. Isto tako, u filmu su prikazani dogaÄ‘aji koji se znaju, to su povijesni fakti. Temom se nismo bavio na 'impresionistiÄki naÄin' nego smo govorili o faktografiji koje ima za pet sati filma, a ne za sat koliko naÅ¡ traje, ali mi smo to napravili u dinamiÄnoj formi da gledateljima ne bude dosadno. RijeÄ je o Äistom dokumentarcu u kojem su naratori Sanja Marin i JoÅ¡ko Å evo. Nismo priÄu Å¡irili svjedoÄanstvima, jer bi to bio skroz drugi koncept i priÄa.
- Hoće li u filmu biti prikazan materijal ili snimke koje javnost možda nije imala priliku vidjeti do sada?
Dobar dio snimki u filmu nisu nikad prikazane, pogotovo ne one iz starije povijesti, odnosno iz Drugog svjetskog rata.
- Kako ste do njih došli i o kojim se snimkama radi?
Kopali smo po raznim arhivima, primjerice imamo snimke u boji završetka Prvog svjetskog rata koje su uistinu bile raritetne i nismo za njih znali prije travnja ove godine. Tu su i snimke u boji prijestolonasljednika Ferdinanda neposredno prije smrti u Sarajevu. Imamo dosta snimaka koje su filmski vrlo zanimljive.
- Jeste li u financijskom smislu imali potporu države odnosno Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) kao javne ustanove koja se bavi poticanjem proizvodnje audiovizualne djelatnosti jer je rijeÄ o filmu koji se bavi poviješću hrvatskog naroda?
Na žalost, s njima nemam nikakav odnos. HAVC je ustanova koja takvu vrstu filmova ne financira i bavi se stvarima koje su po mom miÅ¡ljenju, izvan svake pameti. Stoga sam se i ovaj put obratio 'svom HAVC-u' a rijeÄ je o ljudima kao Å¡to su Anton KikaÅ¡, Marko Franović, Nikola Babić, Frank Lulić i ostali, Äija su imena na odjavnoj Å¡pici filma.
- Jednom ste prilikom izjavili da Vas kao autora najviÅ¡e zanima ispriÄati neispriÄanu priÄu. Pripada li i 'Sto godina srbijanskog terora u Hrvatskoj' u tu kategoriju, odnosno mislite li da se o tome nedovoljno ili malo zna?
Apsolutno. U mediju filma to je neispriÄana priÄa, jer joÅ¡ nitko nije napravio neÅ¡to sliÄno; nitko joÅ¡ nije sažeo i prikupio sve relevantne podatke i napravio presjek svih najvažnijih dogaÄ‘aja i kljuÄnih osoba i figura u jednom filmu kada je rijeÄ o Jugoslavijama i srbijanskom teroru u Hrvatskoj u posljednjih sto godina. To je priÄa koja je uvijek djelomiÄno ispriÄana i ovo je prvi put da se na jednom mjestu nalazi sve ono Å¡to je Äini mi se, važno, da bi se uopće razumjelo o Äemu se tu radi. Jer ljudi zaboravljaju, a posebice mlade generacije koje to nisu imale priliku gdje Äuti i nauÄiti. Zato mislim da je taj film bitan jer će u sat vremena biti kristalno jasna sva ta strava u kojoj su sve te godine živjele generacije Hrvata.
- U filmu ste se bavili i akterima politiÄke, medijske i druÅ¡tvene scene koji su vladali i vladaju Hrvatskom od raspada Jugoslavije do danas?
Naravno, i velikosrpskom agresijom na Hrvatsku i Domovinskim ratom ukljuÄujući i sve figure koje su provodile velikosrpsku politiku i teror u koji je bio ukljuÄen i dobar dio Hrvata i nakon '90., a posebice nakon 2000. godine. Nismo izostavili nikog od politiÄara pa sve do novinara koji su kao Hrvati sudjelovali u toj velikosrpskoj agresiji.
- Možete li navesti neka imena u tom kontekstu?
Od RaÄana i Sanadera do Josipovića i Mesića, zatim cijelu plejadu novinara od Tomića, PaviÄića, Jergovića, Drage Hedla i drugih, uz neizostavnog Milorada Pupovca i njegovih Novosti. Dakle, rijeÄ je o cijeloj jednoj bulumenti, jednom hranidbenom lancu koji je napravio sve da im bude lijepo u ovoj državi, a cijelo vrijeme su rovarili i rovare protiv nje. U naÅ¡oj priÄi je mjesto i onim politiÄarima u Hrvatskoj koji se nisu borili protiv velikosrpske i jugoslavenske ideologije nego su je dopustili ili je Äak promovirali. Kako ćete vi primjerice izuzeti jednog Ivu Sanadera koji je prvi ustoliÄio Milorada Pupovca na takvu poziciju da o njemu ovisi sudbina Hrvatske? Kako izostaviti novinare kojima i danas pogled stalno Äeznutljivo bježi prema Beogradu i istoku?
- OÄekujete li negativne reakcije ili napade nakon prikazivanja ovog filma, a možda i optužbe u smislu da stigmatizirate Srbe, da potiÄete meÄ‘unacionalne napetosti i sl.?
Nikad u životu nisam radio film protiv nekoga, nego sam uvijek želio pokrenuti stvari. Ovo je jedna priÄa koju treba ispriÄati. To je povijest. Napadi će biti opravdani jedino ako mi netko dokaže da ta priÄa nije toÄna, Å¡to je nemoguće, jer je rijeÄ o povijesnim Äinjenicama. Ne oÄekujem niÅ¡ta. Meni je samo važno da ljude koje zanima istina i ono Å¡to se dogaÄ‘alo to imaju i mogućnosti vidjeti u jednoj dokumentarnoj formi. Napadat će me oni kojima smeta istina kada je rijeÄ o Hrvatskoj. No nije me briga, radim po svojoj savjesti i nikome nisam niÅ¡ta dužan, osim istini.
- Ako ne stignemo na premijeru, gdje ćemo moći pogledati film?
Nakon premijera u Zagrebu, Splitu i Zadru, film će biti prikazan u SAD-u i Kanadi. Ako vam to nije usput, film ćete moći pogledati na DVD-u...
- Hoćemo li ga moći gledati i na Hrvatskoj televiziji, jeste li ga uopće ponudili našoj javnoj televizijskoj kući?
Pa ja ću im poslati film, ali s obzirom na situaciju na HTV-u ne vjerujem da će biti iÅ¡ta od toga. Hrvatska televizija je jedan zaÄahureni hranidbeni lanac, ta je televizijska kuća sve prije negoli hrvatska televizija. Na to, na žalost, ne mogu utjecati.
Danijela Dujmović Ojvan, direktno.hr
|
