|
Matvejević je bio klevetnik i nije radio za hrvatske interese
Nakon duge i teške bolesti preminuo je književnik svjetskog ugleda i hrvatskog, talijanskog i bosanskohercegovačkog porijekla Predrag Matvejević u četvrtak u 14 sati u Zagrebu, u 85-oj godini.
"Predrag Matvejević bio je vrlo kontoverzna osoba", rekao je u razgovoru za direktno.hr pravnik i predsjednik Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta Zvonimir Šeparović osvrćući se na značaj lika i djela preminulog bosanskohercegovačkog pisca koji je imao hrvatsko i talijansko državljanstvo. |
Kako nam je rekao Šeparović, s Matvejevićem se upoznao 80-ih godina prošlog stoljeća u PEN-u no smatra kako se nije snašao u novim prilikama početkom 90-ih kad se stvarala neovisna Hrvatska. "Mi smo 1993. godine u Dubrovniku usred rata govorili o potrebama slobode za hrvatski narod, na kojem je sudjelovao Prosperov Novak i nova ekipa gdje smo održali svjetski kongres PEN-a. Predraga Matvejevića više nije bilo u našem krugu", istaknuo je Šeparović. "Nakon stvaranja Republike Hrvatske Matvejević je uvijek bio na na drugoj strani. Posebno je progonio Milu Pešorda s kojim se prepucavao oko nacionalnih vrijednosti i pitanja", podsjetio je naš sugovornik.
Podsjetimo, Predrag Matvejević je u zagrebačkom Jutarnjem listu 2001. objavio tekst pod nazivom Naši talibani. U tomu novinarskom članku je zahtijevao da neki sud "stroži od Haaškoga tribunala", poput komunističkih "sudova koji su sudili kolaborantima fašizma" presudi književnicima Dobrici Ćosiću, Matiji Bećkoviću, Momi Kaporu, Rajku Petrovu Nogu, Gojku Đogu, Ivanu Aralici, Anđelku Vuletiću i Mili Pešordi kao "kvislinškim piscima" odgovornima za zločine počinjene u agresiji na BiH.
Pešorda je u tjedniku "Fokus" Matvejevićeve tvrdnje nazvao verbalnim političkim atentatom i jedini je od svih tužio Matvejevića Općinskom sudu u Zagrebu za klevetu i započeo parnicu u ožujku 2003. Matvejević je 2005. proglašen krivim za zlodjelo klevete i uvrede Mile Pešorde i osuđen na petomjesečnu uvjetnu kaznu, objavu presude u Jutarnjem listu o svom trošku te plaćanje 5000 kuna sudskih troškova. Presuda je u prosincu 2005. postala pravomoćna, a njezinu zakonitost potvrdio je 2009. Vrhovni sud Hrvatske i odbio zahtjev glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske da poništi presudu.
Kako je istaknuo Zvonimir Šeparović, Mile Pešorda se od velikih Matvejevićevih kleveta nikada nije oporavio. "U tom sporu dao sam potpunu podršku Mili Pešordi koji se preko 'Hrvatskog slova' gdje je imao kolumnu i na druge načine borio za hrvatske nacionalne interese. U sudskom sporu Predrag Matvejević bio je optužen i proglašen kao klevetnik. Stari Latini su imali dobro načelo 'O mrtvima sve dobro' zato ja više o tom čovjeku povodom njegove smrti ne želim reći ništa. On je bio etički optužen pred Hrvatskim nacionalnim etičkim sudištem, ali smrt ga je sklonila od toga da bude postupak dovršen", poručio je pravnik i predsjednik Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta Zvonimir Šeparović.
Predrag Matvejević, jedan od najpoznatijih publicista u jugoistočnoj Europi Predrag Matvejević, rođen je u Mostaru 1932. godine. Tu je završio pučku i srednju školu, a na Filozofskom fakultetu u Sarajevu studirao romanistiku. Završio je taj studij u Zagrebu. Na pariškom sveučilištu Sorbonne doktorirao je komparativnu književnost i estetiku 1967, a 1994. stekao pravo redovne profesure.
Jedan je od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu. Mediteranski brevijar tiskan je u 27 izdanja, preveden na 21 europski jezik te na arapski, hebrejski, turski, japanski i – esperanto. Samo u Italiji prodan je u više od 300.000 primjeraka. Član je Akademije nauka i umjetnosti BiH od 2002. godine i Savjeta lijevo orijentiranoga časopisa Novi Plamen.
Počasni je i doživotni potpredsjednik Međunarodnoga PEN kluba u Londonu. Predsjednik je Znanstvenoga vijeća Mediteranskoga laboratorija u Napulju. Bio je savjetnik za politiku spram Sredozemlja Europskoga povjerenstva. Nositelj je odličja koje su mu dodijelili predsjednici nekoliko država – Stjepan Mesić mu je 2001. dodijelio Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, u Francuskoj je dobio najveće priznanje Nacionalni red Legije časti.
Posljednjega dana u srpnju 2013. Gradsko vijeće Grada Sarajevo Predraga Matvejevića proglasilo je počasnim građaninom. U obrazloženju je navedeno kako je "kao književnik i esejist učinio nemjerljiv doprinos stvaranju ambijenta u svjetskim okvirima za protok istine o agresiji na BiH".
Predrag Matvejević odrastao je uz oca Vsevoloda Matvejeviča, rođenog u ukrajinskoj luci Odesi, koji je bio boljševičkih uvjerenja. Nakon povratku iz zarobljeništva u Njemačkoj 1945. Godine, Vsevolod je bio sudac u Mostaru. Hvalio je SSSR iako su mu otac i brat umrli od gladi u Gulagu. Majka Predraga Matvejevića Angelina, rođena Pavić, je Hrvatica, bila je gorljiva katolkinja. Njeno katolištvo nije bitno utjecalo na sinov odgoj.
Marija Pandžić, direktno.hr
|
