Hrvatski narod junačke Cetinske krajine porazio je godine 1715. osmanlijsku vojsku, koja je u osvajačkom pohodu pokušala osvojiti Sinjsku tvrđavu

Povodom 300-te obljetnice otvoren je Muzej Sinjske alke kao spoj prošlosti i sadašnjosti. Najatraktivniji dio muzeja je alkarska povorka od 10 konja i 14 figura ljudi - vojvoda, alkari i momci. Sve je napravljeno od drveta i u prirodnoj veličini, a odjenuti su u tradicionalno ruho, odnosno opremu.

Hrvatska viteška igra, Sinjska alka, održava se svake godine u kolovozu na godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima. 14. kolovoza 1715. 700 hrvatskih vojnika iz Sinja uspjelo je odbiti navalu vojske turskog seraskera Mehmed-paše Čelića koja je brojila 60.000 vojnika. Sinjani su utemeljili Alku kao vječni zavjet odanosti i poštovanja Gospi Sinjskoj, koja je uslišila njihove molbe i otjerala Osmanlije. Vječna je to uspomena na junaštvo pradjedova i poticaj naraštajima da čuvaju kako ratoborni duh branitelja protiv neprijatelja, tako i natjecanja u plemenitosti, poštenju i radu. Igra je to koja se tijekom višestoljetne tradicije utkala u narod, postala njegov nepobitni činitelj, nositelj narodnog ponosa, nadahnuće i izvorište stvaralaštva u pričama i pjesmama, slikama, skulpturama i skladbama.

Jahači (alkari) na konju, u punom galopu, oko 3 metra dugačkim kopljem gađaju željeznu alku obješenu na konopu preko trkališta. Alkar mora biti rođeni Cetinjanin, imati oko sokolovo i čvrstu desnicu, a ponajviše mora biti častan i pošten čovjek. Alkarsko natjecanje počinje svečanom povorkom koju predvodi harambaša i odabrana četa alkarskih momaka, za kojima slijede buzdovandžije, štitonoša koji nosi trofejni turski štit, te vodiči edeka.

Alkarsku četu predvodi barjaktar (nosi zastavu Viteškog alkarskog društva, uz koju je i lik Gospe Sinjske) s pobočnicima i alkarski vojvoda (zapovjednik alkarske povorke) s ađutantom. Za njima u dvoredu jaše četa alkara s kopljima. Na začelju povorke je alajčauš (zapovjednik čete alkara kopljanika). U alkarskoj povorci sudjeluje najmanje 11, najviše 15, a iznimno 17 alkara kopljanika.

Alka je nastala u vrijeme kad su u Europi postojale mnoge slične viteške igre. Sve su danas prepuštene zaboravu. Sinjska alka je 15. studenoga 2010. upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.

Pogledajte (klik na sliku)

Alkarski ponos - Ana Rucner