Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
    

  

 
Neue Seite 1
O nama
Èasopis DO
Hrvatska
Va¹a pisma
Knjige
  Iz ©vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden
 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg
 

 

 

 
   
   
   
 

TRAGEDIJA HRVATSKOG NARODA U SRPSKOJ NARODNOJ SKUPÅ TINI  20. LIPNJA 1928.     (23.06.2013.)

85 obljetnica tragiÄnog dogaÄ‘aja

Ima samo jedna sloboda, a to je sloboda pojedinca, a sloboda naroda zbroj je sloboda tih pojedinaca. U Hrvatskoj stoje suÄelice dvije misli koje se bore i koje moraju da se bore do kraja: misao apsolutizma i misao demokratska. Pobijedit će kao svagda i svugdje svijet novi, misao slobodna, demokratska narodna! - Stjepan Radić

(Prenosimo iz DruÅ¡tvenih obavijesti broj 101, 2008. g.)

Prije toÄno osamdeset godina u jugoslavenskoj je skupÅ¡tini izvrÅ¡en atentat na hrvatske izaslanike u kojem je smrtno ranjen i Stjepan Radić. Ubojstvo je bilo najavljeno, pa je i Stjepan Radić o tome pisao na naslovnici Doma, ali vlast nije pokuÅ¡ala sprijeÄiti atentatora, poslanika vodeće srpske Radikalne stranke PuniÅ¡u RaÄića.


Na meti atentatora bilo je i cijelo vodstvo HSS-a u parlamentu. Na mjestu su ubijeni ideolog HSS-a Pavle Radić, urednik Hrvatske zaÅ¡tite dr. Duro BasariÄek, a ranjeni su Stjepan Radić, dr. Ivan Pernar i Ivan GranÄ‘a. Od dobivenih rana Stjepan Radić umire u Zagrebu 8. kolovoza 1928. godine.


Atentat je bio udar na one hrvatske politiÄare koji su se borili ne samo za hrvatske nacionalne interese, nego i za prava Äovjeka, prava na slobodu izražavanja i slobodu novinstva.

Radić je bio politiÄar i politiÄki mislilac, te iskreni pacifista svoga vremena. Bio je protiv svih vrsta politiÄkog nasilja, kako revolucionarnog tako i ratnog. Nasilje je smatrao opravdanim samo u krajnjoj nuždi samoobrane. Pitao se meÄ‘utim, kakav meÄ‘unarodni sustav može osigurati trajni mir? "Kada svaki narod bude imao svoju politiÄku kuću, državu ili neÅ¡to sliÄno, kad se svaki narod iznutra preporodi i harmonizira, nastat će i sklad meÄ‘u narodima. ÄŒovjeÄnost će postati jaÄa od nacionalnosti."

Radić vidi narode prirodno razdijeljene u veće "obitelji", Slavene, Romane, Germane itd. "Mi Slaveni smo bogomdana avangarda mirovnog preporoda", bio je uvjeren Radić. On navodi jednog francuskog pravnika koji kaže: "Slaveni bi već propali da ih nema tako mnogo; a propali bi zato jer je u njih ÄovjeÄnost jaÄa od narodnosti, humanizam razvijeniji od nacionalizma".

Na kojim se to izvorima vrijednosti nadahnjivao Stjepan Radić u svom politiÄkom i novinarskom radu?

U svom "PolitiÄkom životopisu" pisao je o djelima koja su najviÅ¡e utjecala na njega te, izmeÄ‘u ostalih, navodi "Spis o slobodi" Å¡to ga je napisao engleski filozof John Mill (1826. - 1873.). On je postavio temelje slobodarskoj teoriji na kojoj je izrasla suvremena teorija komuniciranja dvadesetog stoljeća. U programskom dokumentu Hrvatske opozicije 1902. (Radić je bio njihov tajnik), stoje zahtjevi: "...da se donesu zakoni o slobodi Å¡tampe, o zaÅ¡titi osobne slobode, domaćeg praga, listovne tajne i zaÅ¡tite seljaÄkog posjeda".

Te suvremene europske ideje Radić razraÄ‘uje u Obzoru 3. prosinca 1902., u Älanku "Liberalizam", u kojem popularizira ideje Emila Faqueta, francuskoga književnika i akademika. Radić istiÄe ideju da se država ne smije mijeÅ¡ati u slobodu govora, udruživanja i Å¡tampe, te piÅ¡e da "...svaka zemlja koja te slobode nema, nosi u sebi klice propasti. Samo iz slobode govora i Å¡tampe, obuÄavanja i sudstva može se razviti napredak i sreća jednog naroda".

Zastupao je stajaliÅ¡te da se samo u javnoj raspravi mogu naći najbolja rjeÅ¡enja i da ne može biti nekih pitanja o kojima se ne bi smjelo javno raspravljati. Citirao je misao engleskog politiÄara i povjesniÄara Johna Dalberga Actora da "...svaka vlast korumpira, a apsolutna vlast apsolutno korumpira". Zauzimao se za poÅ¡tivanje miÅ¡ljenja svakog pojedinca jer: "Nije narod jato gusaka koje sve jednako gaÄu".


Njegova je stranka 26. lipnja 1921. donijela Nacrt Ustava neutralne seljaÄke republike Hrvatske kojim se ukida smrtna kazna, teÅ¡ka tamnica i strogi zatvor. Vlast ne može zabraniti ni jedan sastanak ni skupÅ¡tinu. Zauzimajući se za punu slobodu tiska, u Nacrtu ustava stoji: "Cenzura se ne smije nikako odrediti, a ni jedan list se ne može ni u kom sluÄaju obustaviti... Svi politiÄki Älanci i biljeÅ¡ke i svi sastavci gdje se neko poimence spominje, moraju biti potpisani punim imenom i prezimenom. Za izdavanje novina nije potrebna oblasna dozvola...Za uvredu poÅ¡tenja poÄinjenu tiskopisom ima se posebnim zakonom uvesti najkraći postupak".


Atentat na zastupnike HSS-a u beogradskoj SkupÅ¡tini 20. lipnja 1928. g. izvrÅ¡en je u tijeku rasprave o korupciji, kriminalu u državnoj upravi i pljaÄki Hrvatske u Kraljevini SHS. Raspravljalo se i o tajnim fondovima kojima je velikosrpski režim korumpirao politiÄare, stranke i pojedine novine.

Priredila Dunja Gaupp

Društvene obavijesti br. 101, 2008.

 

 

ORIGINALNA VIJEST 20. lipnja 1928.
Suvremeni novinarski izvještaji, P.P.H. str. 339 - 346, Josip Horvat - str. 342

NaÅ¡ parlamentarni izvjestitelj u Beogradu, koji je sinoć doletio aeroplanom, bio je prisutan zloÄinu izvrÅ¡enom sa strane radikalnog zastupnika PuniÅ¡e RaÄića nad hrvatskim zastupnicima i ovako opisuje taj krvavi dogaÄ‘aj:


Atmosfera odmah u poÄetku danaÅ¡nje sjednice bila je neobiÄno burna. Sjednica je poÄela negdje oko 10 s. i odmah se primjetila velika nervoza ne samo na licima narodnih poslanika nego i predsjednika SkupÅ¡tine i ministara, koji su bili prisutni.


Poslije govora g. PribiÄevića nastala je velika graja i lupa. ÄŒuju se izrazi iz grupe vladinih poslanika: "Opozicija sprijeÄava rad". Opozicioni poslanici revoltirani viÄu: "Nije istina. Vlada sprijeÄava rad".


Dolazi do užasne lupe i nereda, te predsjednik prekida sjednicu. Poslije prekida dobiva rijeÄ PuniÅ¡a RaÄić na liÄno objaÅ¡njenje.
Nakon već opisanog incidenta, koji se dogodio za vrijeme govora PuniÅ¡e RaÄića, u trenutku kada je RaÄić iz klupe na desnici doÅ¡ao na govornicu, maÅ¡io se rukom za džep gdje mu je stajao revolver i okrenuo se predsjedniku dru Periću izjavivÅ¡i mu: "Ako me vi ne zaÅ¡titite, sam ću se zaÅ¡tititi".


Nastaje velika graja, a PuniÅ¡a RaÄić, koji tvrdi da ga je Pernar uvrijedio, viÄe: "Tko stane izmeÄ‘u mene i Pernara ubit ću ga!" U tom momentu on je zbilja potegao revolver. Ministar VujiÄić, koji sjedi iza njega u ministarskoj klupi, hvata ga za ruku u nakani da ga sprijeÄi da puca. U istom momentu priskoÄi i Obradović, ali RaÄić fiziÄki silno jak Äovjek odgurne ruku Obradovića i strahoviti pucanj iz parabeluma odjeknuo je u dvorani.

Prvi hitac pogodio je Pernara i to jedan centimetar iznad srca. Pernar se u tom momentu sruÅ¡io na klupu, poslanik GranÄ‘a skaÄe da zaÅ¡titi Stjepana Radića, BasariÄek preko stenografskog stola juri prema Radiću. RaÄić se munjevitom brzinom okreće i sa jednim metkom pogaÄ‘a BasariÄeka u slabine. Hitac je izaÅ¡ao na lijevu lopaticu. BasariÄek takoÄ‘er odmah pada.

PuniÅ¡a RaÄić puca dalje sa stoiÄkom mirnoćom i pogaÄ‘a poslanika GranÄ‘u u ruku, koji je svojim tijelom Å¡titio Stjepana Radića. ÄŒim je GranÄ‘a pao, Radić je ostao nezaÅ¡tićen u klupi, te RaÄić ispaljuje na njega hitac, koji ga pogaÄ‘a u trbuh. Kad je to vidio Pavle Radić skaÄe prema PuniÅ¡i RaÄiću. RaÄić dobacuje neÅ¡to Pavlu Radiću, izgledalo je kao da mu kaže: "Tebe sam tražio!" Te sa petim metkom pogaÄ‘a smrtonosno Pavla Radića i to jedan centimetar ispod srca. Pavle je odmah pao na zemlju.


Nakon toga potrÄalo je nekoliko lijeÄnika poslanika i priskoÄilo u pomoć ranjenima. Stjepan Radić iÅ¡ao je neko vrijeme do hodnika sam, tu je posrnuo i sruÅ¡io se, te su ga njegovi poslanici prvim autom prevezli u bolnicu. Ministri koji su bili u klupama, od koji su neki sagnuli glave pod klupe kao i veći dio poslanika ostali su zapanjeni, tako da je PuniÅ¡a RaÄić nakon krvavog djela s revolverom u ruci iÅ¡ao iz SkupÅ¡tine kroz ministarsku sobu. U skupÅ¡tinskoj dvorani ostali su ležati Pavle Radić i BasariÄek, dok su ranjenici izneseni napolje. GranÄ‘a kojeg je rana jako bolila lagano je stenjao.


BasariÄek je ležao izmeÄ‘u stenografskog stola i prvih poslaniÄkih klupa. Odmah kraj njega ležao je Pavle Radić, prema malom izlazu koji dijeli ljevicu od desnice. Njega su poslanici SDK iznijeli u kola za spasavanje, a posljednji je iznesen BasariÄek, kod kojega je lijeÄnik, koji je doÅ¡ao odmah iz bolnice mogao da konstatira samo smrt. Pavle Radić je ležao u dubokoj nesvjestici, te je izne-sen u ambulantna kola i odvezen u bolnicu gdje je u 12,10 sati izdahnuo.


Stjepan Radić je odmah Äim je u bolnicu prenesem operiran, te kako lijeÄnici izjavljuju njegovo stanje nije teÅ¡ko i crijeva mu nisu povrijeÄ‘ena. Jedino je opasnost obzirom na njegove godine da će ovakovu jednu teÅ¡ku povredu dosta teÅ¡ko preboljeti.

 

 

 

 
Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: