Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

MILANOVIĆ JE PRIJETNJA  - ZANEMARIO JE SVOJU PRIMARNU ZADAĆU:    (17.10.2015.)

stabilnost i sigurnost Hrvatske

Zoran Milanović se prema izbjegličko-migrantskom valu s Bliskog istoka ne ponaša kao premijer slučajne države. Ne ponaša se niti kao slučajni premijer slučajne države. Zoran Milanović se ponaša kao slučajni skretničar na bespravnom poljskom putu.

Izgubivši kontrolu nad krizom, Milanovićeva je vlada bankrotirala već prvog dana kada je izbjegličko-migrantski val počeo nadirati iz Srbije preko potpuno otvorenih hrvatskih granica.

Dočekali su ih s potpuno krivim procjenama o njihovu broju, ignorirajući upozorenja koja su dolazila iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Bruxellesa kako Hrvatska ne može biti izbjeglički koridor... Organizacijski nepripremljen za prihvat izbjeglica/migranata, hrvatski je premijer zanemario svoju primarnu zadaću: stabilnost i sigurnost Hrvatske.

U ovom trenutku čak i nije presudno čini li to Zoran Milanović samo zbog vlastite nekompetencije ili se možda igra i malog hrvatskog Tsiprasa, koji će zajedno sa svojim većim grčkim uzorom, a u suradnji sa saveznicima iz interesa Erdoganom, Putinom, Vučićem i Nikolićem iz inata napuniti zapadnu Europu izbjeglicama/migrantima s Bliskog istoka, pretežito muslimanima, liječeći svoje europske frustracije.

U ovom je trenutku presudno prevenirati da Zoran Milanović u tjedan dana dugoročno pretvori Hrvatsku u europski sabirni centar za izbjeglice/migrante s Bliskog istoka, koje neće imati kamo vratiti niti ih kamo poslati. Dakle o održivosti, stabilnosti i sigurnosti države je riječ.

I u tom se prvom kaosu pokazalo koliko je važno što je na Pantovčaku Kolinda Grabar-Kitarović, koja zna što su stabilnost i sigurnost zemlje, poznaje procedure NATO-saveza u kriznim situacijama, koja je prva prepoznala razmjere krize i davala presudne impulse kako bi se kriza stavila pod nadzor: od sazivanja Vijeća za nacionalnu sigurnost i podizanja spremnosti vojske do nuđenja koncepta koji će omogućiti primjerenu humanitarnu akciju prema izbjeglicama/migrantima, ali i čuvati stabilnost i sigurnost zemlje.

Sigurnosni izazov ovog velikog izbjegličko-migrantskog vala neki američki konzervativni komentatori poput Billa O'Raillyja sasvim otvoreno nazivaju najvećom "masovnom invazijom muslimana na Europu", dok ga u europskoj politici i mainstream javnom mnijenju omraženi, ali među europskim stanovništvom sve popularniji mađarski premijer Viktor Orban od samo početka definira kao "prisilnu islamizaciju Europe".


Humanitarni ulaz za džihadiste


Hrvatski premijer Milanović pristupa, pak, tom izazovu još uvijek kao isključivo humanitarnom pitanju, kao da mu sigurnosnu politiku vode babe, rode i srodne ptice. No ovaj izbjeglički val ima i svoju pozitivnu stranu: on će prisiliti EU da redefinira svoj politički korektni novogovor i da se suoči sa svom kompleksnošću islamističkih projekata koji se već više desetljeća provode na njezinu tlu. EU to mora učiniti želi li očuvati svoje vrijednosti. I to neće moći učiniti bez suradnje s domicilnim muslimanskim zajednicama u Europi.

Floskule o humanosti bez granica, o poštovanju/mržnji prema drugom i drukčijem nisu samo neadekvatne i suviše plitke da bi se preko njih tumačila kompleksnost ove izbjegličke krize, već su upravo takve pojednostavnjene interpretacije kanali preko kojih se širi(o) virus islamizmizacije zapadnim svijetom. Jedan od najboljih primjera je Bosna i Hercegovina. I veliki BBC ljetos obznanjuje na sva zvona kako je BiH u ratnim devedesetim godinama prošlog stoljeća postala kolijevka modernog europskog džihada (vojni analitičar Marc Urban).

To baš nije sasvim točno. Organizirane kolijevčice džihadista tad su već postojale u iseljeničkim predgrađima Londona, Pariza i drugih europskih gradova u kojima su radikalni bliskoistočni klerici poput Abu Hamze al Masria i sličnih vjerski pripremali mlade muslimane za bitku za pobjedu islama u svijetu. U vojnim logorima u srednjoj Bosni oni su samo stjecali dodatnu vojnu obuku. No karakteristično je da je ulaz bio humanitarni. Džihadisti su dolazili u BiH kao (lažni) humanitarci, islamske humanitarne organizacije su bile njihovi financijeri, humanitarno-ratna kriza je bila paravan za njihov dolazak. Uostalom, najveći broj terorističkih napada koje je izvela Al Qa'ida, uključujući i 11. rujna, financiran je preko islamskih humanitarnih organizacija, zbog čega su mnoge od njih stavljene na listu terorističkih organizacija.

Ako ne (pre)poznaju bosanski model infiltracije džihada, Europa i Hrvatska kao njezin istureni dio ugrožavaju vlastitu sigurnost. Ako pak počnu u svakom izbjeglici gledati potencijalnog džihadista, slijede pogrešan trag i odriču se sebe, postajući nepoštene i nehumane prema ljudima u nevolji. Ako pak žele učiti iz tzv. bosanskog modela, onda znaju da najveća sigurnosna prijetnja nisu infiltrirani džihadisti kojih u ovom izbjegličkom valu svakako ima. Oni neće, čim stignu kao izbjeglice u Njemačku, Švedsku, Hrvatsku ili Poljsku, početi bacati bombe po kvartu.

Ali dugoročno, oni potpomognuti radikalnim klericima mogu postati inkubatori za radikalizaciju domicilmnih muslimana i konvertiranje nemuslimana, za odgoj džihadista nove generacije. Baš kao što se to dogodilo u BiH, u kojoj su nakon 45 godina komunističke represije bosanski Muslimani bili vrlo "light" vjernici, da bi 25 godina poslije bili najveći europski izvoznici džihadista po glavi stanovnika na ratišta diljem svijeta i veliki izvoznici vjeroučitelja džihada u Europu. Ili kao što se to dogodilo u Europi, da su među džihadistima sve brojniji konvertiti, kršćani, ljudi drugih vjera ili ateisti koje su agilni vjeroučiteljiučitelji obratili.


'Islamsko buđenje' u Bosni


Želi li se razumjeti način na koji islamisti koriste europske vrijednosti da bi ih razorili i postupno ovladavali europskim društvima, valja upoznati poruke njihovih najutjecajnijih klerika, primjerice Omar Bakri Muhammmada koji je među prvima javno govorio kako je cilj njegova djelovanja da se "crna zastava islama zavijori na Downing Streetu 10" (zgradi britanske vlade). A nakon što ga je Velika Britanija ipak protjerala, na pitanje zašto je zajedno s obitelji koristio britansku socijalnu pomoć, ako toliko mrzi zemlju, odgovorio je: "Zašto ja ne bih koristio njihov novac ako su oni toliko glupi da mi ga daju."

Bosanski model džihadizma bio je potaknut ratom, humanitarnom krizom, a započeo je uvezenim "islamskim buđenjem" bosanskih Muslimana. Rat, humanitarna kriza i izbjegličko-migrantski pohod naprosto tjeraju EU i Hrvatsku kao njezin dio, na europsko buđenje, kada se više projekti islamizacije i sigurnosni izazovi ne mogu gurati pod tepih, kada se rješenja ne mogu naći bez suradnje s domicilnim islamskim zajednicama, u čemu Hrvatska i njezina islamska zajednica mogu biti primjer.

Novu formulu odnosa europske sigurnosti i humanosti tek treba pronaći. Jedan od globalnih preduvjeta je pronaći održivo političko rješenje bliskoistočne krize. Jedan od lokalnih preduvjeta je maknuti Zorana Milanovića s pozicije izvršne vlasti. Jer on se ovih dana pokazao kao najveća sigurnosna prijetnja Hrvatskoj.

Višnja Starešina, Slobodna Dalmacija

(115-2015)

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch