Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
Èasopis DO
Hrvatska
Va¹a pisma
Knjige
  Iz ©vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

STRAH OD REVIZIONIZMA ILI REVIZIJE?        (18.02.2017.)

Iako je nepovoljno miÅ¡ljenje Državnog ureda za reviziju o radu Hrvatskog audiovizualnog centra u 2015. godini i javno objavljeno izvješće o brojnim nepravilnostima, nakon kojeg su uslijedile i rasprave o sluÄajevima drastiÄnog sukoba interesa, poput onih gdje odluÄujeÅ¡ o dodjeljivanju javnih sredstava svojoj producentskoj firmi, svojoj supruzi ili pak onome tko ih je davao tebi u proÅ¡lom ciklusu, umjesto da proizvedu efekt poklapanja uÅ¡ima kod Älanova te složene “hobotniceâ€, izazvali su veliku dreku i optužbe na raÄun svih onih koji se, na tragu Državne revizije, usuÄ‘uju pitati kome i kako odlazi javni novac.

Izravno upetljani akteri grme, prozivaju i prijete kao da su neovisni pravednici.

Tako su za Dalibora Matanića, najmilije Äedo suvremene hrvatske kinematografije, u razvoj Äijeg talenta je uloženo viÅ¡e nego u neke uspjeÅ¡ne europske kinematografije, napadi na HAVC “sumrak civilizirane i napredne Hrvatske koje već sad osuÄ‘uje cijela meÄ‘unarodna zajednicaâ€. Uz to, Matanić u prigodnom intervjuu predviÄ‘a povratak “crnim hrvatskim devedesetimâ€, govori o “normalnoj većini†te istiÄe “HAVC bi upravo mogao postati simbol obrane jedne napredne i kulturne Hrvatske koju svijet poÅ¡tujeâ€. Iz njegova paradigmatskog istupa može se iÅ¡Äitati Å¡ira strategija miljea kojem pripada.

Nitko od njih ne govori o meritumu, negativnom nalazu revizije, niti nudi protuargumente posljediÄnim komentarima “antihavcistaâ€, ukljuÄujući i onaj bivÅ¡eg ministra kulture Hasanbegovića, iz kojeg ne proizlazi da je cijelo djelovanje HAVC-a bilo loÅ¡e u svim segmentima niti da sve Å¡to je do sada uraÄ‘eno treba razvaliti, već se oÄito mislilo na već priliÄno uoÄljivu interesnu mrežu koja je povlaÅ¡teno sisala javni novac. Umjesto toga, sugeriraju javnosti da se vodi svojevrsni kulturni rat u kojem su s jedne strane oni, civilizirani, napredni, urbani, kulturni, ljudi ljubavi i 21. stoljeća, a s druge strane nisu zakoni, Državna revizija i kontrola kako se distribuira i gdje zavrÅ¡ava novac, već, rijeÄima Jurice PaviÄića, “klerikalna konzervativna ruljaâ€. ZnaÄi li to da zakoni ne trebaju vrijediti za samoproglaÅ¡ene “napredne†i “civiliziraneâ€?

Osim Matanićevih “mraÄnih devedesetih†koje su, uza sve negativnosti, prije svega donijele pad komunizma, slobodne viÅ¡estranaÄke izbore, raspad Jugoslavije i pobjedu u Domovinskom ratu, floskula koja se Äesto Äuje iz hobotniÄarskog miljea je ona o povratku u 19. stoljeće, kao razdoblje romantiÄarskog nacionalizma. No izuzimanjem sebe i svojih kao nekog moralno viÅ¡eg sloja ljudi koji je iznad uobiÄajenih zakona i procedura, oni se vraćaju joÅ¡ jedno stoljeće ranije, na stanje prije Francuske revolucije, kada su za razliÄite staleže vrijedili razliÄiti zakoni. Zanimljiv je u Matanićevu istupu i spontani refleks cinkarenja vanjskom faktoru, nekom Velikom Bratu koji će valjda državnoj reviziji dati po prstima.

Kao Å¡to su utemeljitelji njihove mentalne i duhovne matrice svojevremeno sva “skretanja†cinkarili Moskvi, tako se oni danas tužakaju po festivalu u Berlinu i skupljaju potpise po inozemstvu, kao da patetiÄne peticije u demokratskom druÅ¡tvu viÅ¡e ikome iÅ¡ta znaÄe, pogotovo ukraÅ¡ene unaprijed zgotovljenim listama “uglednih europskih intelektualacaâ€, bjanko spremnima za svaku prigodu, od prosvjeda protiv genitalnog sakaćenja žena u Somaliji preko prosvjeda protiv uniÅ¡tavanja Amazone do osuÄ‘ivanja poteza ministarstava kulture u srednjoeuropskim zemljama koji zakidaju nekog od njihovih pajdaÅ¡a. Povremeno se te liste proÅ¡ire i na egzotiÄne rafalne potpisnike peticija, pa doÄ‘e i do komiÄnih situacija poput one da peticiju protiv hrvatskog ministra kulture potpisuje dramaturg iz Venezuele, u Äiju je upućenost u hrvatsku druÅ¡tvenu zbilju bezobrazno, Å¡toviÅ¡e, faÅ¡istiÄki sumnjati. Tako, eto, “napade na HAVCâ€, a ustvari popravljanje i spaÅ¡avanje HAVC-a, po Mataniću “osuÄ‘uje cijela meÄ‘unarodna zajednicaâ€.

Oni koji bi svoje niÅ¡e izuzeli od državne revizije i pravne države su po Mataniću “normalniâ€, a oni koji smatraju da je dobro da je revizija provjerila kako se upravlja javnim novcem su “nenormalniâ€. To dehumaniziranje neistomiÅ¡ljenika, koji ne bi trebali imati nikakvo pravo na uvid, već samo obvezu kroz porez plaćati razvijanje vaÅ¡eg talenta i uzdržavanje vaÅ¡e naprednosti i civiliziranosti, funkcionira po istom principu kao samoproglaÅ¡avanje antifaÅ¡istom. A u sluÄaju antifaÅ¡ista, kao Å¡to je govorio njihov guru Josip Broz, “ne treba se držati zakona kao pijan plotaâ€. U takvoj optici negativan nalaz državne revizije o tome kako upravljate novcem poreznih obveznika isto je kao i da vas “rastrga klerikalna konzervativna ruljaâ€. Neka onda predlože novi zakon koji bi odredio koliko im svi trebamo uplatiti, a njih izuzeo od bilo kakve kontrole. SliÄan model bi trebalo razmotriti i za rjeÅ¡enje viÅ¡egodiÅ¡njeg gorućeg problema naÅ¡eg druÅ¡tva, a to je kako trajno udomiti Feralovu siroÄad.

Isprobani su već razliÄiti modeli. Nakon propasti lista koji nije preživio odbijanje od SoroÅ¡eve sise, kad se procijenilo da je posao obavljen i da ih viÅ¡e ne treba dojiti, privremenu dohranu im je, kako smo saznali iz SMS-ova Ninoslava Pavića i Ive Pukanića, organizirao Stipe Mesić, isti onaj o Äijem ustaÅ¡ovanju iz 1992. dežurni antifaÅ¡istiÄki moralni kamatari danas Å¡ute kao zaliveni. Vrijedi se podsjetiti kako na Pukanićev upit: “Daj mi off the record reci koliko ti je Feral cca dužan za tiskanje i plaće kaj ste im u ovim godinama dali.†Pavić odgovara: “5,4 mil. Pomagal sam im jer me molio Stipe, a ne Ivo. Govna.â€

Najveće dojenÄe, Viktor pl. IvanÄić, potom je preko Sanadera udomljen u Novom listu, gdje je pristao primati plaću samo da ne piÅ¡e, neki sitniji su tezgarili kao dežurni “prijatelji Bosne†po Å¡ovinistiÄkim boÅ¡njaÄkim medijima, a neki su se uvukli u naÅ¡ endemski medijski fenomen, a to je ekstremno lijevi portal u vlasniÅ¡tvu njemaÄkog Telekoma.

A onda im je lavovski prostor otvorio Milorad Pupovac u tobožnjem tjedniku srpske manjine Novosti. Javnim sredstvima preko Srpskog narodnog vijeća tako se već godinama financira hrvatsku Feralovu siroÄad, zgodno prikaÄenu na tuÄ‘u sisu. Gotovo cijela redakcija je udomljena pod krinkom tjednika srpske manjine, s kojim imaju veze kako i Alan Fordova grupa TNT s cvjećarskim poslom. Pri tome Pupovac, kako ga upravo tuži udruga U ime obitelji, fungira kao zaÄudno jedinstvo u trojstvu, jer istovremeno na tri funkcije odobrava javna sredstva, dobiva ih i kontrolira kako se ona daju. Novosti, na Äijoj redakciji bi trebalo staviti natpis “Zauzeto, Hrvatâ€, de facto objavljuju post-Feral kao nelojalnu konkurenciju na tržiÅ¡tu, jer dobivaju od države milijune kuna namijenjene tjedniku srpske manjine.

U jednom davnom tekstu sam predviÄ‘ao da, ako se Srbi emancipiraju i jednog dana rijeÅ¡e njihova jarma u Novostima, ne bi iznenadilo da IvanÄić i drugovi opet osvanu na braniku samoproglaÅ¡enog antifaÅ¡izma u javno financiranom Äasopisu pÄelarskog saveza, biltenu Hrvatskih željeznica ili Äak u Narodnim novinama. No sad mi se Äini da bismo kao zajednica trebali razmotriti opciju da im se izravno dodijeli državna mirovina, a ne da ih se zaobilazno financira javnim novcem preko pipe namijenjene srpskoj manjini. RjeÅ¡enje je potrebno naći žurno jer su nakon tiskovne konferencije Željke Markić, na kojoj se usudila dovesti u pitanje smisao takvog financiranja, već reagirali Mediacentar Sarajevo, savjet Novosadske novinarske Å¡kole, Mirovni institut iz Ljubljane, a posebno brine zabrinutost Mreže za profesionalizaciju medija u jugoistoÄnoj Europi iz Londona.

Nino Raspudić, VeÄernji list

www.hkz-kkv.ch

137 - 2016

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: