Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

"SVI ZA VUKOVAR"          (29.05.2016.)

Ni donacijski koncert za obnovu vukovarskoga Vodotornja nije uspio okupiti posvađane političare

Donacijski koncert za obnovu vukovarskoga vodotornja 'Svi za Vukovar' što ga je na Duhove priredio HRT, u prigodi 90. obljetnice Hrvatskoga radija i 60. obljetnice HTV-a, bio je prilika da čelnici hrvatskih političkih stranaka zaborave na međusobne ideološke razlike i

građanima pokažu spremnost za suradnju na nekim ne baš sporednim projektima, kao što je obnova u srpskoj agresiji teško oštećenoga simbola Vukovara i čitave Hrvatske.

To što akciju nije podupro u posljednje vrijeme vrlo aktivni Milorad Pupovac koji po Hrvatskoj traži sve moguće znakove ustaštva, nije nikakvo iznenađenje, ali to što akciju bar na simboličnoj razini, javljajući se slušateljima i gledateljima HRT-a, nisu poduprli svojom nazočnošću predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, predsjednik Mosta Božo Petrov, predsjednik SDP-a Zoran Milanović, predsjednik HNS Ivan Vrdoljak te predsjednik IDS-a Boris Miletić, osim HDSSB-a, više je nego zabrinjavajuće.


Sve je to znak da između čelnika pozicije i oporbe, koji se nisu u stanju ni u toj prilici okupiti na jednome mjestu, vladaju duboke razlike i da se gledaju i dalje preko nišana. Most koji se razmetao prevladavanjem tih razlika u predizbornoj kampanji i prilikom sastavljanja vlasti, u prigodi skupljanja donacija za vukovarski vodotoranj pokazao je koliko mu je stalo do nove hrvatske paradigme, koja traži okretanje budućnosti, a ne stalno vraćanje u prošlost, u kojoj će dominirati ideološki rat koji su utrli 'neprijateljski točkovi'.

Ni nedavno dramatično upozorenje predsjednice države Kolinde Grabar Kitarović u svezi s podjelama u društvu izgleda da nisu ozbiljno shvatili oni koji dijele najveću odgovornost za obnašanje vlasti. Jer kad Predsjednica traži 'odlučno i jako vodstvo i zajedništvo koje će osigurati porast zapošljavanja i investicija, zaustavljanje odljeva mladih i hitne demografske mjere' jednako misli na vladajuće i oporbu. Ti se zadatci ne mogu obaviti, kako se zna reći - dok jedan vozi, a drugi šija.


Nedavna prepiska između dr. Josipa Stjepandića i njemačkoga ministra vanjskih poslova Franka-Waltera Steinmeiera, zbog stavova koje je Josip Juratović iznio u intervjuu Jutarnjem listu, pokazuje kako i njemačka Savezna vlada vrlo pozorno prati ideološke podjele u hrvatskome društvu. U odgovoru koje je potpisala dr. Dörte Dinger, voditeljica Vanjskopolitičkoga ureda njemačkoga ministra jasno je naznačeno kako savezna vlada podržava nastojanje predsjednice i premijera, koji svjesni podjela u hrvatskome društvu, nastoje osvijestiti politiku pomirenja i integracije svih Hrvata.


Dr. Stjepandić krajem je travnja, u svezi s Juratovićevim intervjuom u kojemu je naveo kako je ne samo 'njemačkoj politici nego i široj javnosti Europe i svijeta hrvatsko desničarenje strašno iritantno' i kako je 'krajnje vrijeme da građani Hrvatske tim strukturama pokažu gdje su im granice prije nego što ponovno završe u diktaturi vladavine straha i terora', postavio nekoliko pitanja njemačkome ministru vanjskih poslova, među kojima i ove:

govori li Juratović, zastupnik njemačkog Bundestaga, u ime savezne vlade; ima li savezna vlada spoznaja o spomena važnome radikalizmu u Hrvatskoj te o osobama koje šire strah i netoleranciju; je li se o tome bilateralno razgovaralo te ima li Hrvatska pravo autonomno odlučivati, kao ostale članice EU, o pristupnome procesu Srbije? Za razliku od njemačkoga ministra vanjskih poslova, zastupnik u njemačkome parlamentu Josip Juratović nije odgovorio na pismo dr. Stjepandića, koji drži da se Juratović ne će tako skoro oglašavati o situaciji u Hrvatskoj, a kad to sljedeći put učini, birat će riječi, kao što to priliči jednome zastupniku njemačkoga Bundestaga.


1,2 milijuna kuna za vukovarski vodotoranj


No vratimo se donatorskom koncertu za vukovarski Vodotoranj. Na mrežnim stranicama HRT-a izviješteno je da je na koncertu prikupljeno 1,2 milijuna kuna. Na koncertu je vukovarskome gradonačelniku Ivanu Penavi, v.d. ravnatelja Siniša Kovačić uručio ček od 73.660,79 kuna. Možda je bila prilika da na koncertu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i premijer Orešković slično učine te javno izdvoje svoj prilog obnovi Vodotornja, istočno-hrvatskoga svjetionika slobode. Bez obzira što bi mnogi protuhrvatski mediji to ocijenili kao populizam, cjelokupna donacija bi bila najvjerojatnije znatno veća i dala bi većega maha među hrvatskim građanima i tvrtkama. Svojim primjerom pokazali bi da im nije samo do slaganja bogatstva, impresivne imovinske kartice, već da su spremni i svojim osobnim prilogom i odricanjem poduprijeti jednu akciju, koja nije tek puka simbolika.


Obnova Vodotornja trebala bi biti prvi korak u gospodarskome zaokretu, investicijama i otvaranju novih radnih mjesta, svega onoga što je posljednjih 15 godina na različite načine uništavano u svrhu organiziranoga potkopavanja hrvatske države i stvaranja preduvjerenja o njezinom besmislu. Premijeru Oreškoviću trebalo bi biti poznato u pogledu hrvatske zemlje načelo A. G. Matoša, kad po Slavoniji traži kao nekakav mešetar poljoprivredno zemljište, veličine gotovo jedne županije, za nekoga stranoga gazdu, kao da hrvatski poljoprivrednici ne znaju obrađivati i kultivirati svoju zemlju.

Podsjetimo: Matoševo načelo glasi: 'Hrvatska zemlja vrijedi na žalost više od nas. Hrvatska je vrjednija od Hrvata i kult naše divne zemlje, naše domovine, treba biti prva točka u našoj narodnoj obrani. Ne puštajmo zemlje iz hrvatskih ruku! Proda li se pedalj zemlje hrvatske, neka se proda samo Hrvatu! Hrvatska umire i duhopiri, jer Hrvat sve manje i manje posjeduje zemlju svojih predaka. Naš nacionalni položaj je težak, ali geografski naš položaj najpovoljniji...' (A. G. Matoš 'Misli i pogledi', izbor M. Ujević, Zagreb, 1955.).


Obnova opustošene Slavonije ne može se temeljiti na rasprodaji strancima, već ulaganjima u koje će se uključiti hrvatski potencijali, u domovini i dijaspori. Stoga bi obnova Vodotornja zaista trebao biti početak snažne obnove hrvatskoga gospodarstva. Sramotno je što je to došlo gotovo na samome kraju, kad je nada u bolju budućnost uvelike ubijena pa mladi svakodnevno bježe iz Hrvatske. No izreka kaže: Bolje ikad nego nikad.

Dok slušamo zuku srbijanskoga ministra Aleksandra Vulina koji je polaganje vijenca predstavnika hrvatske države na Bleiburgu nazvao polaganjem vijenca "na grob hrvatskih nacista", a hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova o tome šuti, ostaje pitanje kako to da hrvatske vlasti još nisu ispostavile račun Srbiji za razaranja hrvatskih gradova, sela, bolnica, škola, crkava i gospodarskih objekata itd... koje je počinila JNA i srbijanske paravojne postrojbe devedesetih godina prošloga stoljeća?


Hrvatska će volja obnoviti vukovarski vodotoranj, ali tu obnovu treba u konačnici naplatiti od Srbije, jer su iz te zemlje došli barbarogeniji koji su srušili stari barokni grad Vukovar i njegov vodotoranj.


Marko Curać, Hrvatski tjednik

www.hkz-kkv.ch

125 - 2016

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch