Radio 101 nekada i danas

Glavna tema svih novinarskih pera, radio i tv izvjestitelja širom Hrvatske krajem studenoga 1996. bio je prosvjed navodno 100 tisuća Zagrepčana okupljenih na Trgu bana Josipa Jelačića (21.11.96). Upaljenim svijećama prosvjedovali su protiv odluke Vijeća za telekomunikacije da koncesiju za emitiranje na frekvenciji 101 dobije Globus 101, umjesto zagrebački Radio 101, popularno nazivan Stojedinica.

Bio je to, pisali su, najmasovniji protestni skup protiv "autokratske vladavine Franje Tuđmana i njegove odluke o ukidanju Stojedinice ". Predsjednik je pak tada imao drugih i većih briga od Radija 101. Naime, nalazio se na lječenju u SAD-u. Da je bio zdrav i u Hrvatskoj, ni tada se vjerojatno ne bi zalagao za dodjelu koncesije vlasniku Europapress holdinga, Ninoslavu Pavić, čije su ga tiskovine (Globus, Arena...) najviše i najneukusnije kritizirale i napadale. Ali, samim tim što je ostvario hrvatski san, Franjo Tuđman je morao biti kriv za sve negativne pojave, pa i one koje su napravili oni koji su ga stalno razapinjali na križ.

Na raspisani natječaj za dodjelu frekvencije 101, javili su se Ninoslav Pavić s projektom Globus 101, grupa privatnih investitora s projektom Zagrebački krugoval i postojeći Radio 101. Pavić se pobojao prijetnji da će ljudi prestati kupovati njegove tiskovine, pa je dodjeljenu mu koncesiju prepustio Stojedinici, koja nije pristala na ponuđenu im suradnju s Globus 101. "Ako ljudi s Radija 101 ne vide interes da s nama zajedno naprave radio, mi se s njima ne želimo konfrontirati", rekao je Pavić.

Radio 101 je od 90-tih godina u većinskom vlasništvu samih zaposlenika. Grad Zagreb je do 2008. bio vlasnik 25 % dionica, koje je tada prodao postojećim suvlasnicima.

Stojedinica se financirala prodajom medijskog prostora, proizvodnjom reklamnih audio spotova, sponzorstvom i donacijama. S obzirom da su donacije stizale od Soros Foundation, Europske Komisije, UNESCCO SOS Media ...., ne čudi što je Mesić odlikovao Radio 101 i urednicu Zrinku Vrabec-Mojzeš "Redom hrvatskog pletera" za doprinos razvoju demokracije u Hrvatsku.

Zrinka Vrabec-Mojzeš je u vrijeme velikog prosvjeda 1996. bila glavna urednica. Neki su je hvalili zbog "jasnih i britkih stavova", a pametni ljudi su se čudili njenom britkom jeziku. Ostati će zapamćena po gostovanju u HTV-ovoj emisiji "Motrišta", gdje je voditeljici emisije rekla da ona tu emisiju zove "Mokrišta", a tijekom gostovanja u "Latinici" iznijela je nekoliko komentara o hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, kojih bi se zastidio i najteži prostak.

Ni prema slušateljima radia nije poznavala mjeru, tako jednom izjavljuje da joj je najvažnije "što smo zadržali publiku koja misli svojom glavom, mi smo uvijek glas onih koji slobodno misle, koji se usuđuju kritizirati, koji ne podržavaju slijepo ni jednu vlast i koji ne potpadaju pod masovnu histeriju i komercijalizirane medije koji su preplavili Hrvatsku posljednjih petnaest godina." Slušateljima koji se nisu slagali s takvim programom, izravno je poručila da "nisu slušatelji koje radio želi", a nad gostima u studiju koji su se usudili drugačije misliti od glavne urednice Vrabec, brutalno se izživljavalo.

Slušatelji i kolege zamjeravali su joj otvoreno i pretjerano pokazivanje naklonosti prema tadašnjem predsjedniku Mesiću. Kao anegdote su prepričavane zgode s javnih događaja na kojima je predsjeniku trčala u zagrljaj. A potpuno neprimjerno ocjenjeno je i neutješno ridanje nad smrću Ivice Račana tjednima prije no što je on zaista umro.

U Latinici (2008.) u kojoj je tema bio general Gotovona, ona kaže: "General Gotovina je poruka Hrvatskoj vladi, evo ja ću sada koristiti svoje europske izvore. Čak iz britanskih izvora i diplomatskih izvora u Briselu. To je dakle poruka Hrvatskoj da se zabrine zbog nevladavine prava. Vladavina prava jedan je od temelja EU. I to je i poruka svim zemljama t.zv. zapadnog Balkana, mrzili mi taj naziv ili ne, taj naziv postoji, on se upotrebljava u EU. To što se moglo čuti u Europskom parlamentu...."

Odkada su poznati njeni izvori, postalo je jasno po kojoj je liniji stigla u Predsjedničke dvore kao savjetnica novog hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. I to, usprkos tome što je u tom trenutku i sama bila suvlasnica tvrtke "Radio 101" koja državi duguje 19 miliuna kuna. Dugogodišnji predsjednik Radija 101, Darijo Dusper, kazao je da porezi i doprinosi državi nisu plaćani, jer "su na taj način on i njegovi ljudi željeli pokazati svoju neovisnost o državi"!
Takvim su ponašanjem i postupcima vlasnici Stojedinice postali omražene osobe koje besramno zagovaraju političku opciju koja je došla na vlast 2000. godine.

Kako je poslovao Radio 101

U Gajevoj se živjelo na velikoj nozi, novac se trošio šakom i kapom. Vozili su se luksuznim automobili na leasing, bezpotrebno se, dakako avionom, putovalo na luksuzne lokacije zbog potpuno besmislenih događaja, plaće i honorari davali su se na ruke, na posao se dolazilo po želji i jednako tako odlazilo, godišnji odmori su trajali prema potrebi, snimali su se filmovi o veličini Radija 101, organizirale raskošne izložbe, izdavale monografije. Bilo je godina kada se na reprezentaciju se trošilo oko 650 tisuća kuna. Radio je zapošljavao 59 ljudi, i isto toliko honoraraca, u poduzeću koje ne bi trebalo, ni smjelo imati više od 20-tak zaposlenih.

Nova Uprava je zatekla dugove u iznosu preko 15 milijuna kuna, od toga 8 milijuna na ime neuplaćenog doprinosa za zaposlenike i poreza na dodatnu vrijednost. Mnoge transakcije knjigovodstveno nisu provedene, a veliki dio potraživanja je bio nepostojeći, pa je nova Uprava podignula kaznenu prijavu protiv bivšeg predsjednika Uprave Darija Duspera i knjigovodstvenog servisa Ergonet.

Račun tvrtke je u siječnju 2010. godine blokiran zbog velikog duga prema državi. Nova uprava možda i nije suodgovorna za nastalu situaciju, ali je svejedno paradoksno da pomoć očekuje od države kojoj duguje milijune. No, niti Grad Zagreb, niti ministarstvo financija, potpuno opravdano, ne namjeravaju bacati novce u šuplju vreču.

Ne pomaže više ni Pantovčak. Josipović odbija primiti u audijenciju novo vodstvo Radija 101 s komentarom da je u toj tvrtki bilo kriminala. To što se kriminal događao u vrijeme kada je njegova savjetnica bila suvlasnica tvrtke, nije tema.

Radio 101 nije ni prva ni zadnja tvrtka koja se sličnim metodama i jednako "uspješnim" poslovanjem dovela u stečaj. To, dakle, ne bi bila posebno zanimljiva vijest, kada se ne bi radilo o onima koji su neumoljivo i oholo kritizirali korupciju i nepotizam, naravno samo u HDZ-u. Dok je narod naivno mislio da su oni borci za korektnost i poštenje, oni su se borili oko podjele kolača. Čim više "prstiju u pekmezu" tim manje pekmeza na njihovim prstima.

Svijeće za Radio 101 na Jelačić placu 1996.

Svijeća za Radio 101 - danas 2011.

PravDA!

Piše Dunja Gaupp

Pročitajte i ovo:

Borbeni krojači vlastite sudbine