|
Jedan dobronamjerni čitatelj internetske stranice
Hrvatske kulturne zajednice poslao mi je tekst
iz hrvatskih novina pod naslovom:
"Na hrvatskim crpkama
najopasniji su - zahodi"!
Mrštim se i
prelazim s naslova na članak: "Hrvatski autoklub (HAK)
objavio je rezultate testiranja kvalitete, sigurnosti
i cijena na benzinskim postajama u 11 europskih
zemalja...."
Aha, sad znam o čemu se radi, jer sam
i u švicarskim novinama čitala o tome i bila ponosna
na rezultate testiranih hrvatskih benzinskih postaja.
Ali, zašto onda naslov koji daje naslutiti nešto loše,
a ne dobro? Pa naše su benzinske crpke među najboljima
u Europi!
Prije
svega treba naglasiti da niti jedna testirana postaja
u Europi nije dobila najvišu ocjenu "vrlo dobro". Od 9
testiranih crpki u Švicarskoj samo su dvije ocjenjene
sa "dobro", ostale su dobile ocjenu "dovoljno". Od 8
crpki u Španjolskoj samo je jedna dobila ocjenu
"dobro", sve ostale "dovoljno". Od također 8 crpki u
Nizozemskoj, jedna je ocjenjena sa "dobro", njih šest
sa "dovoljno", a jedna "loše".
|
Od 4 testirane hrvatske crpke, tri su ocjenjene sa
"dobro", a jedna sa "dovoljno". Uostalom, pogledajte
sami
TEST.
O testu benzinskih postaja u Europi
ovako pišu švicarske novine
Švicarski automobilski klub TCS,
zajedno s partnerskim autoklubovima Europe, testirao
je 77 benzinskih crpki. U tu su svrhu od sredine
studenoga 2010. do 5. sječnja 2011. izvozili preko
30'000 km po autocestama 11 europskih zemalja,
uključujući Švicarsku i Hrvatsku.
Ocjenjivano je 80 kriterija obuhvaćenih u šest
kategorija:
1. pristup crpki i izlaz (jasna
pristupna signalizacija, sigurnost ulaza i izlaza,
jasni podatci operatera, navodi o vrsti goriva i
njegovoj cijeni, odvojeno područje tankanja za
privatne automobile i tegljače),
2. područje benzinskih crpki (pomoć i
ponašanje osoblja, odgovori na pitanja, upotreba
kreditnih kartica, slobodni izbor količine goriva,
korektno izvraćen novac, podrška ljudima s posebnim
potrebama, izbor goriva, ispravnost uređaja, ispitivač
tlaka u gumama, čišćenje vjetrobrana, rukavice za
jenokratnu uporabu, papirnati rupčići, čistoća,
potvrda o ispravnosti mjerača),
3. dučan (košarica sa šest proizvoda:
motorno ulje, sredstvo za čišćenje vjetrobrana, kutija
hitne pomoći, sigurnosni prsluk, vučni konop, cestovne
karte),
4. higijena (odvojene toalete,
pristup, stanje sanitarija, potrošni materijal u
dovoljnoj količini), uzorci su laboratorijski
testirani,
5. cijene 5 artikala (0,5 l mineralna
voda, 0,5 l coca-cola, šalica kapučina, čokoladni
prutić, sigurnosni prsluk).
Svaki test je fotografski
dokumentiran. Rezultat bodovanja izražen je ocjenama:
vrlo dobro, dobro, dovoljno, loše, jako loše.
U ukupnom poretku prva tri
najbolja mjesta zauzele su
zemlje istočne Europe:
Češka, Slovenija i
Hrvatska i to
zahvaljujući dobro
održavanim objektima i
dobrim dućanima.
Švicarske crpke
dobile su ocjenu "dovoljno", a na začelju se nalazi
Nizozemska.
Uzimajući u obzir kupovnu moć, najskuplje su trgovine na
njemačkim crpkama, a slijede ih Švicarska i Austrija, dok su Hrvatska,
Slovenija i Češka na kraju te liste. Tko kupuje na benzinskim postajama, mora
prihvatiti i velike razlike u cijeni. Tako primjerice, sigurnostni prsluk u
Francuskoj stoji 2.10 Eura, a u Švicarskoj 18.36 Eura. Šalica cappuccina
u Austriji stoji 3 Eura, u Češkoj za taj iznos dobivate šest šalica tog
talijanskog specijaliteta.
Testirani tuneli u Europskim zemljama
Još jedan test u kojem je Hrvatska
pozitivno ocijenjena. 2006. godine testirana su 52 tunela u 14 europskih
zemalja. Ocjene su bile: jako dobro, dobro, dovoljno, nedovoljno,
zabrinjavajuće.
Najboljima su ocjenjeni
tuneli u Švicarskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Hrvatskoj (jako dobro i
dobro). TEST
Dva tunela u Norveškoj ocjenjeni su sa
dovoljno i zabrinjavajuće. Jedan tunel u Velikoj Britaniji ocjenjen je kao
"zabrinjavajući". Od osam tunela u Španjolskoj, čak dva su dobila ocjenu
"zabrinjavajuće", a jedan "nedovoljno". Na začelju liste bila je Italija, čija
su 4 tunela dobila ocjenu "zabrinjavajuće", jedan "nedovoljan" i jedan
"dovoljan".
To su samo dva primjera koja govore o
tome kako smo u mnogoćemu bolji od drugih. I umjesto da se o njima govori kao o
svjetlim točkama koje bi trebale biti primjer da se može kad se hoće, kod nas su
ili zatajeni ili se prikazuju u potpuno krivom svjetlu. Zašto sami sebe
prikazujemo lošima, čak i tamo gdje smo bolji od drugih?
Dunja Gaupp, HKZ
www.hkz-kkv.ch
|