Jedan dobronamjerni čitatelj internetske stranice Hrvatske kulturne zajednice poslao mi je tekst iz hrvatskih novina pod naslovom:

"Na hrvatskim crpkama najopasniji su - zahodi"!

Mrštim se i prelazim s naslova na članak: "Hrvatski autoklub (HAK) objavio je rezultate testiranja kvalitete, sigurnosti i cijena na benzinskim postajama u 11 europskih zemalja...."

Aha, sad znam o čemu se radi, jer sam i u švicarskim novinama čitala o tome i bila ponosna na rezultate testiranih hrvatskih benzinskih postaja. Ali, zašto onda naslov koji daje naslutiti nešto loše, a ne dobro? Pa naše su benzinske crpke među najboljima u Europi!

Prije svega treba naglasiti da niti jedna testirana postaja u Europi nije dobila najvišu ocjenu "vrlo dobro". Od 9 testiranih crpki u Švicarskoj samo su dvije ocjenjene sa "dobro", ostale su dobile ocjenu "dovoljno". Od 8 crpki u Španjolskoj samo je jedna dobila ocjenu "dobro", sve ostale "dovoljno". Od također 8 crpki u Nizozemskoj, jedna je ocjenjena sa "dobro", njih šest sa "dovoljno", a jedna "loše".

Od 4 testirane hrvatske crpke, tri su ocjenjene sa "dobro", a jedna sa "dovoljno". Uostalom, pogledajte sami TEST.

O testu benzinskih postaja u Europi ovako pišu švicarske novine

Švicarski automobilski klub TCS, zajedno s partnerskim autoklubovima Europe, testirao je 77 benzinskih crpki. U tu su svrhu od sredine studenoga 2010. do 5. sječnja 2011. izvozili preko 30'000 km po autocestama 11 europskih zemalja, uključujući Švicarsku i Hrvatsku.
Ocjenjivano je 80 kriterija obuhvaćenih u šest kategorija:

1. pristup crpki i izlaz (jasna pristupna signalizacija, sigurnost ulaza i izlaza, jasni podatci operatera, navodi o vrsti goriva i njegovoj cijeni, odvojeno područje tankanja za privatne automobile i tegljače),

2. područje benzinskih crpki (pomoć i ponašanje osoblja, odgovori na pitanja, upotreba kreditnih kartica, slobodni izbor količine goriva, korektno izvraćen novac, podrška ljudima s posebnim potrebama, izbor goriva, ispravnost uređaja, ispitivač tlaka u gumama, čišćenje vjetrobrana, rukavice za jenokratnu uporabu, papirnati rupčići, čistoća, potvrda o ispravnosti mjerača),

3. dučan (košarica sa šest proizvoda: motorno ulje, sredstvo za čišćenje vjetrobrana, kutija hitne pomoći, sigurnosni prsluk, vučni konop, cestovne karte),

4. higijena (odvojene toalete, pristup, stanje sanitarija, potrošni materijal u dovoljnoj količini), uzorci su laboratorijski testirani,

5. cijene 5 artikala (0,5 l mineralna voda, 0,5 l coca-cola, šalica kapučina, čokoladni prutić, sigurnosni prsluk).

Svaki test je fotografski dokumentiran. Rezultat bodovanja izražen je ocjenama: vrlo dobro, dobro, dovoljno, loše, jako loše.

U ukupnom poretku prva tri najbolja mjesta zauzele su zemlje istočne Europe: Češka, Slovenija i Hrvatska i to zahvaljujući dobro održavanim objektima i dobrim dućanima.

Švicarske crpke dobile su ocjenu "dovoljno", a na začelju se nalazi Nizozemska.

Uzimajući u obzir kupovnu moć, najskuplje su trgovine na njemačkim crpkama, a slijede ih Švicarska i Austrija, dok su Hrvatska, Slovenija i Češka na kraju te liste. Tko kupuje na benzinskim postajama, mora prihvatiti i velike razlike u cijeni. Tako primjerice, sigurnostni prsluk u Francuskoj stoji 2.10 Eura, a u Švicarskoj 18.36 Eura. Šalica cappuccina u Austriji stoji 3 Eura, u Češkoj za taj iznos dobivate šest šalica tog talijanskog specijaliteta.

Testirani tuneli u Europskim zemljama

Još jedan test u kojem je Hrvatska pozitivno ocijenjena. 2006. godine testirana su 52 tunela u 14 europskih zemalja. Ocjene su bile: jako dobro, dobro, dovoljno, nedovoljno, zabrinjavajuće.

Najboljima su ocjenjeni tuneli u Švicarskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Hrvatskoj (jako dobro i dobro). TEST

Dva tunela u Norveškoj ocjenjeni su sa dovoljno i zabrinjavajuće. Jedan tunel u Velikoj Britaniji ocjenjen je kao "zabrinjavajući". Od osam tunela u Španjolskoj, čak dva su dobila ocjenu "zabrinjavajuće", a jedan "nedovoljno". Na začelju liste bila je Italija, čija su 4 tunela dobila ocjenu "zabrinjavajuće", jedan "nedovoljan" i jedan "dovoljan".

To su samo dva primjera koja govore o tome kako smo u mnogoćemu bolji od drugih. I umjesto da se o njima govori kao o svjetlim točkama koje bi trebale biti primjer da se može kad se hoće, kod nas su ili zatajeni ili se prikazuju u potpuno krivom svjetlu. Zašto sami sebe prikazujemo lošima, čak i tamo gdje smo bolji od drugih?

Dunja Gaupp, HKZ

www.hkz-kkv.ch