Knjiga je svojevrstan odgovor svim onima, piše u
predgovoru, koji su se pridružili organiziranoj kampanji
protiv tog hrvatskog pjevača. O Marku Perkoviću
Thompsonu, njegovoj glazbi, pjesmama, koncertima, pa i
histeriji koja se stvara oko toga pjevača, pišu akademik
Ivan Aralica, dr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup,
šibenski biskup mons. Ivas i mnogi drugi poznati
hrvatski intelektualci.
Knjigu je
objavila nakladnička kuća Fortuna. 250 stranica
podijeljene su na tri poglavlja.
Prvi dio, pod naslovom "Šutjeti? Ne, ne mogu, i neću!", djelo je novinara Mate
Kovačevića koji kaže da je taj naslov poruka i odgovor na prijetnje koje su
dolazile na račun održavanja Thompsonovih koncerata u Istri. Cijela knjiga
zapravo je odgovor na razna prozivanja i zabrane, predstavljajući duhovnu nit u
borbi za osvajanjem javnog prostora. Na pisanje knjige potaknuo ga je Thompsonov
fenomen u Hrvatskoj i izvan njezinih granica. Marko Perković kao pojava na
estradnoj, ali i političkoj sceni već cijeli niz godina izaziva protuslovlja i
predrasude ne samo kod nas, nego i vani. Zbog toga je objavio poduži razgovor s
njim.
Drugi i treći dio priredio je akademik Josip Pečarić. Tu se nalaze pisma i
reagiranja poznatih hrvatskih intelektualaca o kampanji protiv Thompsona, te
izvadci iz novina u povodu zabrana njegovih koncerata.
Na predstavljanju knjige ovako su
govorili (ili u knjizi pisali):
Dr. Slobodan Lang: "Marka Perkovića
Thompsona i hrvatsku pjesmu neće zaustaviti napadi
pojedinih političara i novinara. Thompson je korišten
kako bi se u Hrvatskoj ograničila sloboda medija i
govora te da Slobodan Šnajder, Vesna Pusić, Ivo Banac
i Slavko Goldstein govore protiv Thompsona jer se boje
istine".
Davor Domazet Lošo: "Knjiga je zbornik
misli, pogleda i osvrta hrvatskih intelektualaca o
Thompsonu. Ponovno se nalazimo u Hrvatskoj koja šuti,
a tu šutnju na prvom mjestu hoće nametnuti hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić i saborski zastupnik Damir
Kajin. Thompsonovim kritičarima smeta njegovo
domoljublje i vjera."
Akademik Ivan Aralica: "... samonikao
u određenom povijesnom trenutku, u Domovinskom ratu
Perković je izrastao iz svjetonazora koji je najviše
doprinio nastanku samostalne hrvatske države,
svjetonazora čije su osnovne postavke da čovjek
pripada sebi, zajednici u kojoj živi i Bogu koji mu je
udahnuo život."
Darko Glavan, kritičar: "Thompson je
fenomen iz dva jednostavna razloga. Zato što je
autentičan kantautor, te zato što je naišao na masovnu
reakciju. Da je on fenomen samo zbog političkog
konteksta, onda ne bi bio vrijedan pozornosti."
Dr. Mile Bogović, gospićko-senjski
biskup ističe u knjizi: "Kada danas netko kaže da mu
se sviđaju pjesme Marka Perkovića Thompsona, možemo
dosta vjerno odčitati njegovu nacionalnu pripadnost.
Thompson je, naime, u svojim pjesmama izrazio ono što
hrvatski domoljubi rado pjevaju i slušaju kada slave".
Biskup Ante Ivas: "Marko, kao i Ilija,
svjedočkim uvjerenjem pjeva u kriku i molitvi svih
stoljeća naših: narode hrvatski, nije nas ostavio
Bog." (Sveti Ilija, starozavjetni prorok s brda
Karmela, gdje je odvratio svoj narod od idola-Baala.)
Zahvalivši
se svima koji su mu pružili podršku Marko Perković
Thompson je kazao da mu je potpora intelektualaca dala
dodatni "vjetar u leđa" da i dalje piše i sklada
pjesme onako kako mu srce govori.
Marko Perković - Thompson: "Mač je simbol snage. Mač okrenut prema dolje
simbolizira da je povijesno razdoblje kada smo osigurali slobodu i mir iza nas,
ali on je i dalje tu kao simbol koji štiti te stečene vrjednote. ... Ja
pripisujem Božjoj providnosti motiv, inspiraciju za sve ono što činim u svome
životu pa tako i svoj glazbeni talent. ... Ja narod ne dijelim na urbane i
neurbane. Moja je publika gradska i negradska. Jednako mlađi i stariji, odnosno
publika svih naraštaja. Ja pjevam ono o čemu mislim, što duboko osjećam i što
živim. ... Koliko god se trudili huškati Židove na mene, premda nažalost
pojedine udruge i pojedinci bez ikakve provjere nasjedaju na lažnu sliku o meni,
nemam ništa protiv židovskog naroda i ne prihvaćam da su oni protiv mene".
Priredila D. Gaupp, www.hkz-kkv.ch
Fotografije Lj. Škrinjar
|
