Parlament EU-a i Vijeća Europe donijeli su tri rezolucije o uklanjanje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih su­stava te o europskoj savjesti i totalitarizmu.

Činjenica je da su te rezolucije u Hrvatskoj prihvaćene samo formalno, bez ikakva učinka na političke odnose i bez odjeka u pravosuđu ili obrazovanju, podsjeća prof. dr. sc. Miroslav Tuđman u tekstu pod naslovom "Milanovićeva reakcija na presudu pokazuje da SDP još nije spreman osuditi komunističke zločine i totalitarni režim" u Hrvatskom tjedniku od 11. kolovoza 2016.

Svaki pokušaj uklanjanja komunističkoga nasljeđa i provođenja lustracije SDP je u zadnjih 16 godina žestoko odbijao, a zločine komunističkoga režima bagatelizirao. Kada je prije pet godina Kukuriku koalicija došla na vlast, prvo je ukinula pokroviteljstvo nad Bleiburgom, a par dana prije ulaska RH u EU izglasala je Lex Perković. Nakon prvostupanjskih presuda u Münchenu, Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću, Milanović je grubo i besmisleno počeo ponavljati da SDP nema ništa ni s Perkovićem ni s Mustačem.

Budući da su i Perković i Mustač bili dio komunističkoga sustava i bivše države koja je bila u vlasništvu Partije, njegove izjave treba razumijeti kao poruku da SDP ni danas, nakon 26 godina od utemeljenja demokratske Hrvatske, nije spreman osuditi komunističke zločine i totalitarni režim. Partijski vrh je bio taj koji je određivao koga treba eliminirati, a Udba je bila samo "štit i mač Partije". Jugoslavenske tajne službe od 1960. do 1990. ubile su u inozemstvu više disidenata nego što je to u istome razdoblju učinio KGB. Amnesty International tvrdi da je 80-ih u Jugoslaviji bilo više političkih zatvorenika nego u SSSR-u (u odnosu na broj stanovnika).

Današnji SDP je pravna, kadrovska i materijalna sljednica Saveza komunista Hrvatske (SKH). Treba podsjetiti da se SDP odrekao imena SKH tek 1993. godine. Od 1990. do 1993. SKH je samo modificirao svoj naziv u SKH-SDP (Stranka demokratskih promjena). Ivica Račan bio je pred­sjednik i SKH i SDP-a od 1989. do 2007. godine. Bio je član Predsjedništva CK SKH i Predsjedništva CK SKJ; 80-ih godina bio je direktor škole Saveza komunista Jugoslavije "Josip Broz Tito" u Kumrovcu.

A Milanović pak tvrdi: "Mi s time nemamo ništa."

Kada bi u SDP-u postojalo svijesti o potrebi osude komunističkoga nasljeđa i totalitarističkoga režima, onda bi otvorili arhive SKH i učinili dostupnom građu koju su sada zaštitili na sve moguće načine. A među tom građom trebali bi biti i doku­menti partijske Komisije za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, komisije koja je suodlučivala o ubojstvima koje je odrađivala Udba.

Došlo je vrijeme da Sabor donese odluku da se partijska arhiva učini dostupnom javnosti, zaključuje prof. dr. sc. Miroslav Tuđman.

Ante B., kamenjar.com