Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
�asopis DO
Hrvatska
Va�a pisma
Knjige
  Iz �vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

ŠTO O VIŠEGRADSKOJ SKUPINI MISLE POZNATI HRVATSKI INTELEKTUALCI    (03.11.2015.)

Novi portal www.jadran-baltig.de

napravio je zanimljive intervjue s poznatim hrvatskim intelektualcima na temu Višegradske skupine, o kojoj se u Hrvatskoj malo zna i još manje govori. Jedina osoba koja je shvatila koliko bi za Hrvatsku bilo važno postati članicom  ovoga društva, jeste predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović.

U nastavku donosimo razgovor s prof. Miroslavom Tuđmanom.

Na istoku EU stvoren je savez država ne germanskog srednjoeuropskog kulturnog prostora, V4 - Višegradska skupina, o kojoj se u Hrvatskoj malo znalo, sve dok predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nije započela razgovore s njima. Zašto je tome tako?

- Da bi se razumjeti zašto Hrvatska nije članica V4 (Višegradske skupine) treba podsjetiti da je za sudbinu Hrvatske bilo presudno Izvješće Međunarodne komisije za Balkan iz 1996. (koje je objavljeno i na hrvatskom 1997. pod nazivom "Nedovršeni mir"). Izvješće Komisije sadrži 57 preporuka europskim vladama i međunarodnim organizacijama što da poduzmu kako bi se "upravljalo krizom" i Hrvatskom - na Zapadnom Balkanu. Predsjednik Tuđman odbacio je svaku ideju o pozicioniranju i vezanju Hrvatske na Zapadni Balkan. Međutim, Mesić i lijeva Račanova Vlada 2000. prihvatili su politiku zapadnog Balkana i time onemogućili razvoj Hrvatske kao srednjoeuropske i mediteranske zemlje. Takva orijentacija traje gotovo sve do danas, iako je u međuvremenu Hrvatska primljena i u EU. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović već je u svojem nastupnom programu najavila da Hrvatsku vidi kao srednjoeuropsku zemlju, gdje povijesno i kulturno pripada.

Na redovnom godišnjem sastanku V4 skupine, u rujnu 2014. g. mađarski ministar vanjskih poslova, Tibor Navracisca, izjavio je da treba razmotriti proširenje V4 pridruživanjem Hrvatske i Slovenije. Što mislite, zašto Vladi RH nisu uputili službenu ponudu i hoće li se to dogoditi u dogledno vrijeme.

- Mađarska očito teži jačanju i povezivanju zemalja srednje Europe, jer članice EU koje imaju slične gospodarske interese i probleme, mogu napredovati tek ako usuglašavaju svoje interese, te ako dogovaraju zajednički nastup u EU, odnosno EK. Vjerujem da su to bili motivi mađarskog ministra vanjskih poslova Tibora Navracisca, kada je izjavio da treba proširiti V4 pridruživanjem Hrvatske i Slovenije. Milanovićeva Vlada nije dobila službenu ponudu da se priključi Višegradskoj skupini, a tome je više razloga. Aktualna hrvatska službena politika još uvijek mentalno i tvarno nije članica Europske unije.

Ne postoji samosvijest Milanovića i njegove Vlade da trebamo biti aktivna članica EU, da se u Bruxelless ne odlazi samo slušati nego i predlagati rješenja, te da na sjednicama EK moramo imati partnere koji će podržati naše prijedloge. Umjesto toga hrvatska vanjska politika, konkretno, ministrica Vesna Pusić okrenuta je još uvijek prvenstveno Beogradu i "zapadnom Balkanu". Istovremeno Milanović svoje sumišljenike, ne samo u unutarnjoj nego i u vanjskoj politici, traži prvenstveno prema ideološkim kriterijima, zanemarujući nacionalne interese. Iz ideoloških razloga uspio se posvađati i sa Orbanovom Vladom. U međuvremenu uspio je narušiti odnose sa svim susjednim zemljama, tako da Hrvatska danas nema prijatelje i partnere u vladama zemalja članica EU, pa je i kao takva na "listi čekanja" za V4 skupinu.

Kakav je Vaš stav po pitanju mogućeg ulaska Hrvatske u Višegradsku skupinu?

- Vjerujem u strateška određenja Hrvatske kao srednjoeuropske i mediteranske zemlje, te da je to konstanta za trajno povijesno i kulturno pozicioniranje i određenje Hrvatske. Višegradska skupina je prirodno rješenje i za Hrvatsku kako bi se usuglašavali stavovi i moglo učinkovito nastupati u EU.

Bi li zemlje na istočnoj granici EU, na potezu od Baltika do Jadrana, kao izvjesna 'tampon zona' između interesa velikih sila SAD-a i Rusije, mogle postati važan faktor europske, pa i svjetske politike, koju velike EU članice ne će moći 'preskočiti' u donošenju važnih političkih odluka za budućnost EU?

- Koridor Sjever - Jug, od Baltika do Jadrana, prepoznat je i od međunarodnih čimbenika kao strateški pravac u koji će se uložiti 50,5 milijardi eura: 27 milijardi u energetske projekte, 20 milijardi u prometne projekte i 3,5 milijardi eura u telekomunikacijske projekte. Je li tome razlog uspostava izvjesne 'tampon zone' između interesa velikih sila SAD-a i Rusije, ili reprogramiranje strateških energetskih pravaca kako bi se izbjegle ucjene i nesuglasice između pojedinih država, ili oboje, za srednjoeuropske zemlje je od sekundarne važnosti. Strateški energetski, prometni i telekomunikacijski pravci daju veliku šansu državama srdnje Europe da postanu važan čimbenike europske politike, te da ojačaju gospodarski i preuzmu i političku inicijativu u europskim institucijama.

Prema izvješću Međunarodne agencije za energiju iz 2014., zemlje V4 skupine više od 70 % domaćih potreba za prirodnim plinom podmiruju uvozom iz Rusije. Je li realno očekivati da bi Hrvatska, izgradnjom LNG terminala na otoku Krku mogla postati energetsko čvorište za dovod plina u EU.

- Izgradnjom LNG terminala na otoku Krku Hrvatska bi postala dio strateške srednjoeuropske energetske infrastrukture. No, ne smijemo zaboraviti da Hrvatska već sada proizvodi 70% plina za svoje potrebe i da ima vlastita nalazišta nafte. Eksploatacija vlastitih energenata je pala u drugi plan jer nema strateškoga dogovora s Mađarima oko INA-e. Osim toga, Hrvatska nedovoljno investira u korištenje sunčeve energije. Ovo je potrebno naglasiti jer, iako je Hrvatska na jednom kraju strateškoga energetskoga koridora Baltik-Jadran, ona uvijek treba razvijati i vlastite energetske sustave.

Početna zamisao o okomitoj poveznici Jadran-Baltik izazvala je veliko zanimanje crnomorskih država članica Europske unije Bugarske i Rumunjske. Na inicijativu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, na jesenskom zasjedanju Opće skupštine UN-a u New Yorku, održan je pripremni sastanak inicijative "Jadran - Baltik - Crno more". Na sastanku su sudjelovali predstavnici svih 11 pozvanih država članica Europske unije što govori o velikom interesu tih zemalja za međusobnu suradnju. Taj veličanstven uspjeh naše Predsjednice u Hrvatskoj nije naišao na odgovarajuće oduševljenje. Zašto?

- Očito je da su inicijative predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, od važnosti ne samo za Hrvatsku nego i za druge zemlje koje prirodno teže priključenju na europsku stratešku energetsku, prometnu i telekomunikacijsku infrastrukturu. Umjesto da hrvatska Vlada pozdravi te napore i uspjehe predsjednice Republike, Zoran Milanović i njegovi ministri opstruiraju i omalovažavaju njezine poteze. Glavni je razlog što aktualna Vlada nije u stanju ni predložiti, a kamo li usvojiti nacionalnu strategiju razvoja. Ne zna strateški misliti i djelovati. Što predsjednica Republike čini i radi. Zato su reakcije aktualne vlasti personalne naravi. Podsjetimo samo da je ideološka isključivost jedini razlog što Milanović nije smogao snage gospođi Kolinde Grabar-Kitarović čestitati na izboru za predsjednicu Republike, te da ne želi s njom uspostaviti ni normalnu komunikaciju. Žalosna je činjenica da je Zoran Milanović danas najneciviliziraniji premijer u EU.

Države članice na istočnim rubnim granicama EU izložene su pritiscima imigranata s bliskog istoka i Azije. Mogu li one, zajedničkim policijskim i vojnim snagama, spriječiti invaziju na EU?

- Pritisci imigranata s bliskoga istoka, Azije i sjeverne Afrike bit će dugotrajni problem za EU. Najveći je broj ekonomskih imigranata, a tek manji postotak političkih. Za ljude koji dolaze iz nerazvijenih zemalja i propalih ekonomija, EU je obećana zemlja. Međutim, zemlje članice EU imaju ograničene mogućnosti prihvata milijuna ljudi koji žele naći svoju sigurnosti i budućnost u Europi. Reguliranje ulaska imigranata u EU, na rubnim granicama EU, tek je taktička, dnevna razina odgovora na imigrantsku "invaziju".

Učinkovitost kontrole granica EU ovisit će o strateškim odlukama. Europska i američka međunarodna politika mora preuzeti dio odgovornosti na kaos što ga je prouzročilo rušenje diktatorskih režima od Libije, Iraka do Afganistana. Moraju se mijenjati kriteriji i pravila međunarodne politike. Vjerujem da će te promjene ići u smjeru poštivanja kulturnoga i nacionalnoga identiteta u nerazvijenim odnosno tzv. propalim državama. UN, NATO i EU trebaju naći načina da se njima ne nameću američke, odnosno europske, vrijednosti kao univerzalne vrijednosti. Promjena kriterija za vođenje međunarodne politike bit će dugotrajan proces, ali nužan. Europa stari, nedostaje joj radna snaga i mora biti otvorena prema ostatku svijeta. Ali, ako želi sačuvati svoj identitet, ako želi da imigranti poštuju europsku tradiciju i vrijednosti, Europa mora prva pokazati i dokazati da poštuje vrijednosti drugih kultura a ne im silom namatati filozofiju i vrijednosti globalizacije.


Prof. Miroslav Tuđman - Intervju,

JADRAN BALTIK.DE

115-2015

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: webmaster@hkz-kkv.ch