Na istoku EU stvoren je savez država ne germanskog
srednjoeuropskog kulturnog prostora, V4 - Višegradska
skupina, o kojoj se u Hrvatskoj malo znalo, sve dok
predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nije započela
razgovore s njima. Zašto je tome tako?
- Da bi se razumjeti zašto Hrvatska
nije članica V4 (Višegradske skupine) treba podsjetiti
da je za sudbinu Hrvatske bilo presudno Izvješće
Međunarodne komisije za Balkan iz 1996. (koje je
objavljeno i na hrvatskom 1997. pod nazivom
"Nedovršeni mir"). Izvješće Komisije sadrži 57
preporuka europskim vladama i međunarodnim
organizacijama što da poduzmu kako bi se "upravljalo
krizom" i Hrvatskom - na Zapadnom Balkanu. Predsjednik
Tuđman odbacio je svaku ideju o pozicioniranju i
vezanju Hrvatske na Zapadni Balkan. Međutim, Mesić i
lijeva Račanova Vlada 2000. prihvatili su politiku
zapadnog Balkana i time onemogućili razvoj Hrvatske
kao srednjoeuropske i mediteranske zemlje. Takva
orijentacija traje gotovo sve do danas, iako je u
međuvremenu Hrvatska primljena i u EU. Predsjednica
Kolinda Grabar Kitarović već je u svojem nastupnom
programu najavila da Hrvatsku vidi kao srednjoeuropsku
zemlju, gdje povijesno i kulturno pripada.
Na redovnom godišnjem sastanku V4
skupine, u rujnu 2014. g. mađarski ministar vanjskih
poslova, Tibor Navracisca, izjavio je da treba
razmotriti proširenje V4 pridruživanjem Hrvatske i
Slovenije. Što mislite, zašto Vladi RH nisu uputili
službenu ponudu i hoće li se to dogoditi u dogledno
vrijeme.
- Mađarska očito teži jačanju i
povezivanju zemalja srednje Europe, jer članice EU
koje imaju slične gospodarske interese i probleme,
mogu napredovati tek ako usuglašavaju svoje interese,
te ako dogovaraju zajednički nastup u EU, odnosno EK.
Vjerujem da su to bili motivi mađarskog ministra
vanjskih poslova Tibora Navracisca, kada je izjavio da
treba proširiti V4 pridruživanjem Hrvatske i
Slovenije. Milanovićeva Vlada nije dobila službenu
ponudu da se priključi Višegradskoj skupini, a tome je
više razloga. Aktualna hrvatska službena politika još
uvijek mentalno i tvarno nije članica Europske unije.
Ne postoji samosvijest Milanovića i njegove Vlade da trebamo
biti aktivna članica EU, da se u Bruxelless ne odlazi samo slušati nego i
predlagati rješenja, te da na sjednicama EK moramo imati partnere koji će
podržati naše prijedloge. Umjesto toga hrvatska vanjska politika, konkretno,
ministrica Vesna Pusić okrenuta je još uvijek prvenstveno Beogradu i "zapadnom
Balkanu". Istovremeno Milanović svoje sumišljenike, ne samo u unutarnjoj nego i
u vanjskoj politici, traži prvenstveno prema ideološkim kriterijima,
zanemarujući nacionalne interese. Iz ideoloških razloga uspio se posvađati i sa
Orbanovom Vladom. U međuvremenu uspio je narušiti odnose sa svim susjednim
zemljama, tako da Hrvatska danas nema prijatelje i partnere u vladama zemalja
članica EU, pa je i kao takva na "listi čekanja" za V4 skupinu.
Kakav je Vaš stav po pitanju mogućeg
ulaska Hrvatske u Višegradsku skupinu?
- Vjerujem u strateška određenja
Hrvatske kao srednjoeuropske i mediteranske zemlje, te
da je to konstanta za trajno povijesno i kulturno
pozicioniranje i određenje Hrvatske. Višegradska
skupina je prirodno rješenje i za Hrvatsku kako bi se
usuglašavali stavovi i moglo učinkovito nastupati u
EU.
Bi li zemlje na istočnoj granici EU,
na potezu od Baltika do Jadrana, kao izvjesna 'tampon
zona' između interesa velikih sila SAD-a i Rusije,
mogle postati važan faktor europske, pa i svjetske
politike, koju velike EU članice ne će moći
'preskočiti' u donošenju važnih političkih odluka za
budućnost EU?
- Koridor Sjever - Jug, od Baltika do
Jadrana, prepoznat je i od međunarodnih čimbenika kao
strateški pravac u koji će se uložiti 50,5 milijardi
eura: 27 milijardi u energetske projekte, 20 milijardi
u prometne projekte i 3,5 milijardi eura u
telekomunikacijske projekte. Je li tome razlog
uspostava izvjesne 'tampon zone' između interesa
velikih sila SAD-a i Rusije, ili reprogramiranje
strateških energetskih pravaca kako bi se izbjegle
ucjene i nesuglasice između pojedinih država, ili
oboje, za srednjoeuropske zemlje je od sekundarne
važnosti. Strateški energetski, prometni i
telekomunikacijski pravci daju veliku šansu državama
srdnje Europe da postanu važan čimbenike europske
politike, te da ojačaju gospodarski i preuzmu i
političku inicijativu u europskim institucijama.
Prema izvješću Međunarodne agencije
za energiju iz 2014., zemlje V4 skupine više od 70 %
domaćih potreba za prirodnim plinom podmiruju uvozom
iz Rusije. Je li realno očekivati da bi Hrvatska,
izgradnjom LNG terminala na otoku Krku mogla postati
energetsko čvorište za dovod plina u EU.
- Izgradnjom LNG terminala na otoku
Krku Hrvatska bi postala dio strateške srednjoeuropske
energetske infrastrukture. No, ne smijemo zaboraviti
da Hrvatska već sada proizvodi 70% plina za svoje
potrebe i da ima vlastita nalazišta nafte.
Eksploatacija vlastitih energenata je pala u drugi
plan jer nema strateškoga dogovora s Mađarima oko
INA-e. Osim toga, Hrvatska nedovoljno investira u
korištenje sunčeve energije. Ovo je potrebno naglasiti
jer, iako je Hrvatska na jednom kraju strateškoga
energetskoga koridora Baltik-Jadran, ona uvijek treba
razvijati i vlastite energetske sustave.
Početna zamisao o okomitoj poveznici Jadran-Baltik izazvala je
veliko zanimanje crnomorskih država članica Europske unije Bugarske i Rumunjske.
Na inicijativu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, na jesenskom zasjedanju
Opće skupštine UN-a u New Yorku, održan je pripremni sastanak inicijative
"Jadran - Baltik - Crno more". Na sastanku su sudjelovali predstavnici svih 11
pozvanih država članica Europske unije što govori o velikom interesu tih zemalja
za međusobnu suradnju. Taj veličanstven uspjeh naše Predsjednice u Hrvatskoj
nije naišao na odgovarajuće oduševljenje. Zašto?
- Očito je da su inicijative
predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, od važnosti ne
samo za Hrvatsku nego i za druge zemlje koje prirodno
teže priključenju na europsku stratešku energetsku,
prometnu i telekomunikacijsku infrastrukturu. Umjesto
da hrvatska Vlada pozdravi te napore i uspjehe
predsjednice Republike, Zoran Milanović i njegovi
ministri opstruiraju i omalovažavaju njezine poteze.
Glavni je razlog što aktualna Vlada nije u stanju ni
predložiti, a kamo li usvojiti nacionalnu strategiju
razvoja. Ne zna strateški misliti i djelovati. Što
predsjednica Republike čini i radi. Zato su reakcije
aktualne vlasti personalne naravi. Podsjetimo samo da
je ideološka isključivost jedini razlog što Milanović
nije smogao snage gospođi Kolinde Grabar-Kitarović
čestitati na izboru za predsjednicu Republike, te da
ne želi s njom uspostaviti ni normalnu komunikaciju.
Žalosna je činjenica da je Zoran Milanović danas
najneciviliziraniji premijer u EU.
Države članice na istočnim rubnim
granicama EU izložene su pritiscima imigranata s
bliskog istoka i Azije. Mogu li one, zajedničkim
policijskim i vojnim snagama, spriječiti invaziju na
EU?
- Pritisci imigranata s bliskoga
istoka, Azije i sjeverne Afrike bit će dugotrajni
problem za EU. Najveći je broj ekonomskih imigranata,
a tek manji postotak političkih. Za ljude koji dolaze
iz nerazvijenih zemalja i propalih ekonomija, EU je
obećana zemlja. Međutim, zemlje članice EU imaju
ograničene mogućnosti prihvata milijuna ljudi koji
žele naći svoju sigurnosti i budućnost u Europi.
Reguliranje ulaska imigranata u EU, na rubnim
granicama EU, tek je taktička, dnevna razina odgovora
na imigrantsku "invaziju".
Učinkovitost kontrole granica EU
ovisit će o strateškim odlukama. Europska i američka međunarodna politika mora
preuzeti dio odgovornosti na kaos što ga je prouzročilo rušenje diktatorskih
režima od Libije, Iraka do Afganistana. Moraju se mijenjati kriteriji i pravila
međunarodne politike. Vjerujem da će te promjene ići u smjeru poštivanja
kulturnoga i nacionalnoga identiteta u nerazvijenim odnosno tzv. propalim
državama. UN, NATO i EU trebaju naći načina da se njima ne nameću američke,
odnosno europske, vrijednosti kao univerzalne vrijednosti. Promjena kriterija za
vođenje međunarodne politike bit će dugotrajan proces, ali nužan. Europa stari,
nedostaje joj radna snaga i mora biti otvorena prema ostatku svijeta. Ali, ako
želi sačuvati svoj identitet, ako želi da imigranti poštuju europsku tradiciju i
vrijednosti, Europa mora prva pokazati i dokazati da poštuje vrijednosti drugih
kultura a ne im silom namatati filozofiju i vrijednosti globalizacije.
Prof. Miroslav Tuđman - Intervju,
JADRAN BALTIK.DE |
